Francuska usvaja novi zakon o prostituciji

Francuski zastupnici su u subotu 30. studenog podržali  reformu zakona o kažnjavanju klijenata prostitucije globom od  1.500 eura. Cjelovit tekst zakona treba biti prihvaćen 4. prosinca. U slučaju ponavljanja dijela prijestupnik će biti kažnjen s 3.750 eura novčane kazne, Na ovaj način, klijenti prostitutki će se smatrati prijestupnicima, dok nuđenje seksualnih usluga više neće biti kazneno djelo, prenio je Reuters.

Do sada je u Francuskoj kupovanje i prodavanje seksualnih usluga za novac bilo legalno, ali podvođenje i bavljenje prostitucijom nije.

Prijedlog zakona, kako navodi vlada, usmjeren je na sprječavanje nasilja nad ženama i na zaštitu velike većine prostitutki koje su žrtve trgovine ljudima.

Kritičari, međutim, upozoravaju da bi to dovelo prostitutke u još veću opasnost, a neki tvrde da bi svakom trebalo dozvoliti da koristi svoje tijelo onako kako mu odgovara.

Aktivisti i prostitutke organizirali su proteklih tjedana okupljanja u znak protesta zbog ovog prijedloga zakona u nekoliko gradova u Francuskoj.

Plan vlade da kažnjava građane koji plaćaju za seks, izazvao je burnu polemiku u francuskoj javnosti, a prijedlog zakona osudile su brojne poznate ličnosti, među kojima su glumica Catherine Deneuve, pjevač Charles Aznavour, sineast Claud Lanzmann i bivši socijalistički ministar kulture Jack Land.

Podsjetimo, u  Francuskoj seksualne usluge pruža više od 30.000 prostitutki, a Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da 80 do 90 posto njih dolazi iz istočnoeuropskih zemalja kao što su Bugarska i Rumunjska, zatim iz afričkih zemalja poput Nigerije i Kameruna, te iz Kine i Južne Amerike.

Francuski nacrt zakona inspiriran je švedskim zakonom, kojim je ulična prostitucija prepolovljena tijekom proteklog desetljeća.

Važno je naglasiti kako se u čitavoj Europi vodi šira debata o prostituciji, koja je legalna u nekoliko zemalja na kontinentu. 

Manje od dva sata za glas PROTIV!

Do 16 sati glasalo je 946.753 birača/ica odnosno samo  26,75 posto. Najveći postotak opet je zabilježen u Gradu Zagrebu gdje je izašlo na glasanje 35,99 posto birača/ica. Najmanji broj birača/ica na glasačka mjesta izašao u Ličko-senjskoj županiji, 17,83 posto. Što se gradova tiče, najmanja izlaznost je u Vukovaru 18,97 posto, te u Gospiću 19,92 posto, a Zagreb po najvećem broju izlaznosti prate Split sa 31,84 i Velika Gorica sa 31,58 posto.

Biračka mjesta su otvorena do 19 sati. Određen broj birača/ica koji je izašao na državni referendum o ustavnoj definiciji braka izrazio je sumnju da glasačke kutije na mjestima gdje su glasovali nisu pravilno zapečaćene, potvrdili su u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Glavnina tih sumnji odnosi se na glasačka mjesta u Zagrebu, pa ih je DIP proslijedio zagrebačkom Izbornom povjerenstvu da ih provjeri. Zagrebačko Izborno povjerenstvo dužno je provjeriti sva glasačka mjesta gdje postoji sumnja na neregularnost, rekla je članica DIP-a Janja Horvat Drobnjak.

Svjetski mediji javljaju da se u Hrvatskoj održava referendum na kojem će se odlučiti hoće li u ustav ući odredba o braku kao zajednici muškarca i žene i koji je izazvao duboke podjele u najnovijoj članici Europske unije.

“Hrvati/ice su duboko podijeljeni. Već tjednima jedna tema dominira javnom raspravom – treba li definicija braka kao zajednice muškarca i žene biti unesena u hrvatski ustav”, piše Deutsche Welle i dodaje da je u hrvatskom obiteljskom zakonu brak već definiran na taj način, ali da u ustavu nema jasne definicije braka.

Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da hrvatski građani/ke glasuju treba li tradicionalni brak i ustavom zaštiti. List ocjenjuje da pokretači referenduma imaju protiv sebe i najveći broj medija. 

Podsjetimo, nakon što je udruga “U ime obitelji” zabranila akreditacije brojnim medijima, bojkotu izvještavanja iz stožera inicijative pridružila se i Hina, dok je Hrvatsko vijeće za medije pozvalo inicijativu da povuče odluku i novinarima dopusti rad. Iz inicijative su ostali začuđeni solidarnim potezima medija.

Inicijativa “U ime obitelji” odbila je akreditirati novinare HRT-a, svih izdanja EPH-a, Novog lista te portala index.hr, t-portala i net.hr-a, a kasnije su im se iz solidarnosti pridružile TV kuće NovaTV i RTLte Večernji list i 24sata, dok su danas to učinile redakcije Hine i Soundset radija.

Pozivamo sve građane i građanke, glasajte PROTIV, jer to je jedino ispravno! 

‘Гласam против’

Oko tisuću građana okupilo se u centru Zagreba na maršu kojim su uoči sutrašnjeg referenduma pozvali građane da glasaju protiv ustavne definicije braka.

Oni su još jednom pozvali građane da glasaju protiv ustavne definicije braka kao životne zajednice muškarca i žene.

Povorka je prošla centralnim gradskim ulicama, od Cvjetnog trga do sjedišta Vlade i Sabora na Markovom trgu, a cijelu trasu osiguravale su jake snage specijalne policije. 

Među transparentima isticali su se ‘Ustav nije igračka’, ‘Homoseksualnost nije izbor, a mržnja je’, ‘U ime ljubavi’, kao i  ‘Гласam против’.

Na samom počeku prosvjednog marška svi aktivisti i aktivistkinje kao i javne osobe imali su priliku reći nekoliko rečenica o tome zašto će glasati protiv.

“Ovdje smo protiv fašizacije društva. Zbog toga je nemoguće glasati drugačije nego protiv, ne samo zbog gayeva nego i zbog drugih manjina koje će sljedeće biti na udaru ovakve ili sličnih inicijativa”, rekla je Rada Borić  iz Centra za ženske studije, 

Željko Peratović iz inicijative Glas razuma – pokret za sekularnu Hrvatsku je pak istaknuo kako njegov glas “protiv” nije glas protiv vjernika, nego protiv fašizacije društva. “Na djelu je militantna kampanja koja ima cilj suzbijanja sekularizacije. Prošle je godine to bio napad na Zakon o potpomognutoj oplodnji, onda zdravstveni odgoj. U međuvremenu su se puno bolje organizirali i navlače narod obmanama uz pomoć biskupa koji drže govore pune mržnje”, rekao je Peratović.

Sama povorka okončana je na Markovom trgu, gdje su građani pozvani da glasaju protiv. “Na Markovu trgu razvili smo zastavu jer se upravo ovdje trebalo zaštititi naša prava. Pozivamo sve građane da glasuju protiv, jer ovaj referendum nije ništa drugo nego šikaniranje jedne ionako obespravljene društvene skupine. Ako smo, primjerice, 20 godina u istospolnoj vezi, nemamo pravo posjetiti svog partnera u bolnici, u tom slučaju ne možemo na bolovanje, nemamo pravo nasljeđivanja i mirovine. Ovaj referendum ima za cilj trajno onemogućiti navedene činjenice. Samo je pitanje tko je sljedeći”, rekla je Sanja Juras iz Lezbijske grupe Kontra.

Obitelj je ljubav, sve ostalo je nešto drugo

Često zadnjih mjeseci čujem “Zašto se toliko živciraš oko referenduma pa on te se ne tiče. U braku si i imaš dijete”. Živciram se jer ova inicijativa svodi obitelj na reprodukciju, na nekog muškarca i neku ženu koji mogu imati neko dijete. Živciram se jer ista ova ekipa govori kako brak nema veze s ljubavi. Zato što je ova ekipa stajala iza pokušaja da tinejđeri u školama uče kako se seks događa samo u braku i kako treba služiti samo tome da se rade djeca. Zato što je ista ova ekipa prije par godina pokušala onemogućiti desecima tisuća neplodnih parova da imaju djecu. Isti ti ljudi pokušavaju doslovno izbrisati istospolne obitelji. Živciram se zato što ti ljudi govore da su djeca u samohranim obiteljima žrtve neprirodnog okruženja. Tko je sljedeći na redu? Obitelji osoba s invaliditetom? Obitelji bez djece? Samci? Obitelji u kojima mama radi, a tata ide na porodiljni dopust? Obitelji ateista i agnostika? Kada slušam njihove rigidne i diskriminirajuće stavove pitam se samo kada će moja obitelj doći na red!

Moja četverogodišnja kćer kaže da smo mi šuk šuk obitelj. I u pravu je. Mnoge naše obitelji su šuk šuk. Dolaze u raznim oblicima, veličinama, bojama. Ali svima nam je zajedničko da se volimo, skupa smijemo, jedni drugima kuhamo čaj i pileću juhu kada smo bolesni. Obitelj nije i ne smije se ograničiti isključivo na jedan oblik – heteroseksualni brak s djecom. Ovakvo je shvaćanje ograničavajuće, isključujuće i uspostavlja diskriminaciju, i to u najvišem državnom zakonu. Unošenje ovakve odredbe u Ustav RH poslalo bi izravnu poruku djeci samohranih roditelja, djeci koja su su dobivena medicinski pomognutom oplodnjom, ili djeci koja nemaju roditelje da su njihove obitelji manje vrijedne. U Hrvatskoj trenutno ima više od 300 000 djece koja žive u obiteljima koje bi se unošenjem ovakve odredbe u Ustav proglasilo manje vrijednima.

Najviši pravni akt Republike Hrvatske do sada nije pitao s kime spavamo, s kime dijelimo životni prostor, koliko imamo djece i tko sjedi za stolom na nedjeljnom ručku. Nemojmo dozvoliti da drugi gledaju s kime sjedamo za stol ili liježemo u krevet. Svi koje volimo, naša su obitelj. Obitelj je ljubav, sve ostalo je nešto drugo i zato u nedjelju glasam protiv!

‘Glasujte protiv kako bismo se prekosutra mogli zajedno boriti za očuvanje socijalnih i radnih prava’

Ženska fronta za radna i socijalna prava također je pozvala građane i građanke da sutra, 1. prosinca, iziđu na referendum i glasuju ‘protiv’.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Na prvi pogled čini se da je trenutno u Hrvatskoj ne postoji tema oko koje možemo postići konsenzus: je li prvi narodni referendum uistnu narodni kada je do njega došlo vještim manipulacijama i dezinformacijama pa sukladno tome bacamo li 48 milijuna kuna u vjetar ili poštujemo volju građanki i građana, što znači jednakost pred zakonom i je li okosnica braka mogućnost reprodukcije te tko određuje što jest prirodna obitelj, a što nije.

Ipak, kada malo dublje zakopamo, unatoč činjenici što su neke paralelne mijene u društvu koje utječu na prava građana i građanki svih spolnih orijentacija prošle gotovo neopaženo u medijskom i javnom prostoru, ono oko čega, čini se, možemo postići konsenzus (jer brojke sa zavoda za zapošljavanje ne lažu) jest da je obitelj u Hrvatskoj uistinu ugrožena. Pitanje je samo tko je ugrožava?

Povijesna, ali i recentna zbivanja u drugim europskim državama nedvosmisleno ukazuju na tendenciju da u jeku ekonomske krize u političkoj areni zabljesnu dotad uglavnom marginalne radikalne, desne i konzervativne grupacije koje populističkom retorikom te okrivljavanjem manjinskih društvenih skupina za različite socijalne  i sistemske probleme iznimno uspješno prikupljaju političke bodove. Stoga se ne treba iščuđavati što je i (već zakonom regulirano) pitanje tko smije sklopiti brak i gdje se to može upisati postalo daleko važnije od, primjerice, pitanja financiranja autonomnih skloništa za žene koje su preživjele partnersko nasilje, uvjeta rada na određeno, preraspodjele radnog vremena ili dobi odlaska u mirovinu.

Često se ponavlja kako na predstojećem referendumu trebamo glasati protiv jer će se možda već na sljedećemu odlučivati  o našim pravima. Iako je to nažalost istina, i možemo očekivati da će se uskoro, primjerice, u pitanje dovesti i ženska reproduktivna prava, ono što treba biti jasno jest tvrdnja da nedopuštanjem uživanja jednakih prava različitim manjinskim skupinama, osim što ih direktno diskriminiramo, dokidamo i mogućnost solidarizacije i usredotočivanja na mnoga goruća pitanja te zajedničke borbe protiv štetnih tendencija, zakonskih regulativa i politika koje uistinu ugrožavaju sve naše obitelji.

U trenutku kada se bez stvarne javne rasprave usvaja dvadestak radnih i socijalnih zakona kojima se posredno i neposredno ugrožava položaj obitelji, prisiljeni smo trošiti zajedničku energiju, resurse i vrijeme na diskriminatorni referendum kojim će se zacementirati pravo većine nauštrb jedne manjinske skupine.

Izađimo sutra na referendum i glasajmo protiv diskriminacije, protiv neravnopravnosti i homofobije kako bismo prekosutra mogli zajedno raditi na očuvanju osnovnih socijalnih prava.

Solidarno,

udruge okupljene unutar Ženske fronte za radna i socijalna prava (Autonomna ženska kuća Zagreb, Babe, BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI, Za rad spremne, Kontra, Roda, ROSA, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Zelena akcija, Ženska mreža Hrvatske) i Ženska sekcija SSSH.

Planiranje obitelji je put prema napretku

Neki zagovornici planiranja obitelji naglašavaju kako je zdravlje prednost za dugovječnost, dok drugi kažu da su to ljudska prava.

U mješavini dostupnih argumenata, organizacija Population Action International (PAI)  stavlja naglasak na gospodarski prosperitet. Organizacija se zalaže za pravo žena i obitelji da imaju pristup kontracepciji kako bi poboljšali svoje zdravlje, smanjili siromaštvo i zaštitili svoju okolinu.

Po jedan dolar organizacija ulaže u planiranje obitelji, dok ostala četiri dolara ulažu u druga područja, poput obrazovanja, javnog zdravstva, vode i odvodnje, piše organizacija na svojoj  internetskoj stranici . Na stranici također stoji: “Kontracepcija ne da je dobra samo za žene, nego je dobra i za gospodarstvo.”

“Upravo sada, 222 milijuna žena, ili jedna od četiri žene u reproduktivnoj dobi, u zemljama u razvoju ne žele zatrudnjeti, ali im je potrebna moderna kontracepcija,” rekla je Dilly Severin, direktorica za komunikacije PAI, te dodala:  “mi naglašavamo zdravorazumske veze između ispunjavanja prava ženama na kontracepciju i zdravlje, te gospodarskih i drugih pogodnosti koje proizlaze iz njega.”

Severin je rekla da su dokazi o ekonomskim prednostima planiranju obitelji dokumentirani. Ona je istaknula da se na primjeru planiranja obitelji i ženske i dječje zdravstvene studije , provedene 1977 – 1996 u 71 od 141 sela u Bangladešu vide dosezi programa.

Zdravstveni radnici Zajednice obišli su domove udanih žena fertilne dobi tijekom svog terenskog rada po selima i ponudili kontracepciju, kao  i zdravstvenu njegu majkama te potrošni materijal. Devetnaest godina nakon pokretanja programa, autori su zaključili da je  omjer neželjenih trudnoća 16 posto manji u selima s provedenim programom, a žene prijavljuju mjesečnu zaradu 40 posto višu od zarade u usporedbi sa selima gdje program nije proveden.

Osim toga, žene u fertilnoj dobi u području provedbe programa su zdravije i produktivnije obzirom da su postale dio plaćene radne snage u usporedbi s područjem u kojem je rad neplaćen.

“Odluka da imaju sve manje djece također je oslobodila kućanske gospodarske resurse za ulaganje u zdravstvo i obrazovanje djece”, rekla je Severin.

PAI trenutno radi na promociji planiranja obitelji 2020 Ujedinjenih naroda, poznat kao FP2020, koji je svoj ishod dobio na londonskom summitu za planiranje obitelji u srpnju 2012, gdje se više od 20 vlada založilo za prioritet prevladavanje ograničenja za mogućnost dobivanja kontracepcije ženama i informacije, usluge i materijal.

PAI dobiva svoju financijsku potporu iz donacija pojedinaca i organizacija.

Emma Weinstein-Levey, koordinatorica komunikacija PAI, nakon nedavno održane međunarodne konferencije u Adis Abebi u Etiopiji naglasila je kako je ovo “ključan trenutak da se potrebe žena stave u središte razgovora, kao i podizanje svijesti o mnogočemu jer  planiranjem obitelji možemo ubrzati razvoj i rast nacionalnih ekonomija “