Rad za bolje i plemenitije društvo

U utorak, 26. studenog u sisačkom hotelu Panonija voditeljica Agencije za lokalnu demokraciju Sisak (ALD), Paula Raužan predstavila je rezultate provedbe projekta ‘Prekogranično umrežavanje volontera za lokalni razvoj’ koji je financiran od Europske unije kroz IPA – Prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007.-2013. Projekt je dijelom sufinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a provode ga ALD Sisak i Omladinski komunikativni centar (OKC) Banja Luka, s četiri partnera i pet suradnika iz Kutine, Petrinje, Ozlja, Vrginmosta, Dervente, Laktaša i Gradiške. U okviru projekta, koji je trajao nešto manje od godine dana, otvorena su četiri volonterska centra: Vrginmost, Ozalj, Laktaši i Gradiška.

“Stvarni rezultati nadmašili su planirana  očekivanja”, naglasila je Paula te dodala: “U mjesecima trajanja projekta planirali smo da će se u rad lokalnih volonterskih centara uključiti oko 20 institucija ili udruga koje bi koristile usluge volontera, no uključeno ih je 48. Također, planirali smo da će novootvorena 4 volonterska centra organizirati 20 volonterskih programa, a do sada je organizirano i provedeno 70 programa. Od planiranih 100 građana koji bi se uključili u programe, uključeno ih je 385. Umjesto 200 krajnjih korisnika koji bi imali koristi od spomenutih programa koristi je imalo 4190 korisnika. Od planiranih 5600 sati, volonteri su odradili 15.889 sati. Kako se u današnje vrijeme sve vrti oko novca i vrijednosti nečijeg rada izraženog u novcu, rad volontera se često ne cijeni dovoljno. Postavlja se pitanje zašto netko pristaje raditi besplatno. Odgovor glasi: Volonteri nisu plaćeni, ne zato što su bezvrijedni, već zato što su neprocjenjivi. A volontiranjem svijet postaje ljepše mjesto”, završila je svoj govor Paula.

Vanja Kukrika, projektna koordinatorica iz OKC, Banja Luka rekla nam je kako sa ALD-om surađuje već tri godine. Suradnja je vrlo uspješna i vrlo brzo je došlo do međusobnog razumijevanja, jer se “radi o sličnom mentalitetu i sličnim problemima koji nas vežu, a kroz ovakvu suradnju učimo se i toleranciji”, naglasila je Vanja, te dodala: “Nije isto ono što se prezentira u medijima onome što je u stvarnom životu. Kroz međusobnu suradnju razbijaju se stereotipi među građanima. Volonteri su ljudi koji daju veliki doprinos građanima. Njihov rad je rad za bolje i plemenitije društvo.”

Vanja je na kraju svog izlaganja poslala i jednu poruku koja glasi:” Neka se i mediji uključe u aktivnosti volontiranja, jer će tako saznati stvarni život ljudi. Na ovaj način će i mediji lakše prezentirati tople ljudske priče, a ne samo crnilo i spektakle. Volontiranje također otvara i neke nove mogućnosti i dakako, nova poznanstva”. završila je Vanja. 

Čist račun – duga ljubav za sve!

Radi dosegnutih standarda u transparentnosti financiranja izbornih kampanja i uputa Državnog izbornog povjerenstva, kampanja Građani glasaju protiv, koju je dosad podržalo 68 organizacija civilnog društva, objavila je danas preliminarni financijski izvještaj svoje kampanje u skladu s uputama Državnog izbornog povjerenstva i smjernicama Venecijanske komisije. Objašnjenje U ime obitelji prema kojem u tajnosti skrivaju imena donatora radi njihove navodne zaštite jednako je izgovorima političkih stranaka koje su do nedavno na ovaj način skrivale nezakonito financiranje iz državnih poduzeća i državnog proračuna.

“Kao što je proljetos i inicijativa za referendum o Srđu transparentno i detaljno objavila sve podatke o financiranju svoje kampanje, pozivamo U ime obitelji da učine isto”, istaknuo je Enes Ćerimagić koji je sudjelovao u kampanji uoči referenduma u Dubrovniku. Dodatno je istaknuo da se, u odnosu na aktualni referendum, sada radi o značajno drugačijoj situaciji jer će ovaj put odluka biti obvezujuća neovisno o tome koliko građana izađe na referendum: “S obzirom da ovdje ne postoji kvorum, izuzetno je bitno da svi građani izađu na birališta i svojim glasom PROTIV ne dopuste diskriminaciju – da zasjaju kao heroji u zaštiti  slabijih koji tu zaštitu trebaju.”

“Međunarodni standardi propisuju da se ista pravila koja vrijede za financiranje izbornih kampanja trebaju primjenjivati na referendumske kampanje, a na tom je tragu smjernice dalo i Državno izborno povjerenstvo, čiji obrazac koristimo”, istaknula je pak Vanja Škorić dodajući: “Zaista smo zgroženi različitim izgovorima kojima se služi inicijativa U ime obitelji kako bi sakrila svoje donatore i izvore financiranja. Ako samo uzmemo kao primjer ovaj posljednji izgovor da time žele zaštititi svoje donatore, radi se o čistoj manipulaciji. Naime, na web stranicama stranke H-rast vide se njihovi financijski izvještaji za lokalne izbore 2013. gdje su u svim gradovima, općinama i županijama u kojima su se natjecali objavili financijske izvještaje koji itekako imenuju donatore stranke H-rast. A to su, naime, isti ljudi koji dijele iste vrijednosti i istu ideologiju koju promovira inicijativa U ime obitelji, njihovi najveći podržavatelji.”

Prema preliminarnom financijskom izvještaju kampanje Građani glasaju protiv što ga je predstavila Zrnka Kušen, voditeljica prikupljanja sredstava kampanje, od 6. studenoga 2013. kad je u Hrvatskom saboru raspisan referendum:

–         ukupni dosadašnji troškovi iznose oko 50.000, s time da se najveći izdaci tek očekuju  s obzirom na koncert na Trgu bana Jelačića u četvrtak. Troškovi za logistiku poput postavljanja bine, rasvjete i zvuka, iznosit će oko 80.000 kn, dok bendovi nastupaju besplatno jer time daju svoj doprinos u poticanju građana da iziđu na referendum  i glasaju PROTIV;

–         ukupno je dosad skupljeno oko 330.000 kn od čega su najviše donirale udruge (CESI, Centar za mirovne studije, GONG, DOMINO, ZG Pride i Rode oko 87.000 kn), dok je oko 22.000 kn skupljeno na donatorskoj večeri u Kinu Mosor prošlog petka;

–         prikupljeno je oko 23.000 kn donacija pojedinaca kojima od srca zahvaljujemo, kao i volonterima koji su dosad uložili oko 1.200 volonterskih sati;

–         prikupljeno je oko 200.000 kn u obliku donacija u naravi, poput dizajna i pozicija billboarda.

“Većina sredstava koju su donirale udruge su administrativni troškovi koje se inače koriste za hladni pogon, plaće i slično”, istaknula je Zrnka Kušen dodajući da se anonimne donacije ne primaju, nego će biti uplaćene u dobrotvorne svrhe za nezbrinutu djecu. Finalni izvještaj očekuje se nakon 10. 12. 2013.”

Kampanju Građani glasaju protiv možete pratiti putem:

 Podršku kampanji daju sljedeće organizacije civilnog društva:

  1. Autonomni kulturni centar attack
  2. Centar za mirovne studije
  3. Centar za ženske studije
  4. Center for Inquiry Croatia
  5. CESI
  6. CroL – Udruga za medijski aktivizam
  7. Čarobnjakov šešir
  8. Direktna demokracija u školi
  9. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
  10. Domino
  11. Dramska skupina Korak
  12. Faun Kutina
  13. Forum za slobodu odgoja
  14. GONG
  15. Gradska radionica Pula
  16. Građanski odbor za ljudska prava
  17. Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska
  18. Inicijativa “Nisam vjernik”
  19. Inicijativa studenata Filozofskog fakulteta Osijek
  20. Inicijativa studentica i studenata Sveučilišta u Zadru
  21. JEF Hrvatska
  22. Klub “Močvara”
  23. Klub studenata sociologije “Diskrepancija”
  24. Klub studenata Fakulteta političkih znanosti
  25. Kolektiv za medijsku edukaciju KOME
  26. Kuća ljudskih prava
  27. Kutinska organizacija mladih KOMA
  28. K-Zona
  29. LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’
  30. LIBERos
  31. Mala performerska scena
  32. Margelov institut
  33. Marte
  34. Mlade antifašistkinje Zagreba
  35. Monteparadiso Pula
  36. Mreža mladih Hrvatske
  37. Multimedijalni institut – MaMa
  38. Pravo na grad
  39. Protagora
  40. RODA – Roditelji u akciji
  41. Savez udruga Klubtura / Clubture
  42. Seasplash Festival
  43. Sigurna kuća Istra
  44. Sindikat biciklista
  45. Socijalna politika i uključivanje
  46. Srpski demokratski forum
  47. Suncokret
  48. Tofa Pula
  49. Transaid Hrvatska
  50. Udruga Cenzura Plus
  51. Udruga građana ARMAZONEX Pula
  52. Udruga Inspire
  53. Udruga Pravda – Bjelovar
  54. Udruga Slobodni Filozofski
  55. Udruga Što, kako i za koga/WHW
  56. Udruga X Petrinja
  57. Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja
  58. Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  59. Udruga za promicanje kultura Kulturtreger
  60. Udruga za promicanje progresivnih društvenih odnosa – UPPAD
  61. Udruga za samozastupanje
  62. Udruga žena grada Pule
  63. Udruženje za razvoj kulture “URK”
  64. Zagreb Pride
  65. Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Istra
  66. Zelena akcija
  67. Zelena Istra
  68. Ženska soba – Centar za seksualna prava

 

Zabrinjavajuće pretraživanje pojma feminizam u Googlevoj tražilici

Postoji opća pretpostavka da su feministkinje  dobile rat u borbi protiv nejednakosti, ali kampanja  UN Women Google auto-complete campaign pokazala je u listopadu da su žene i dalje suočene šokantnom količinom diskriminacije i zlostavljanja diljem svijeta. Ta nesretna stvarnost je samo još izrečena od samih osoba koje se bore preokrenuti taj trend: feministkinja.

Počnite tipkati ‘feminizam’ i ‘feministkinje’ u Google tražilicu i vidjet ćete uznemirujuće rezultate.

Između ostalo, pronašla se tu  prijetnja smrću  ‘bačena’ na feminističku aktivistkinju Caroline Criado-Perez za uspješno prosvjedovanje za  Jane Austen, odnosno prijetnje silovanjem koje je politička analitičarka Zerlina Maxwell dobila nakon što je  govorila o svom iskustvu o seksualnom zlostavljanju.

Feministkinje su još uvijek suočena s nevjerojatnom količinom nasilja i seksizama, a Google tražilica to samo potvrđuje.

Srećom, postoje i hrabre osobe koje rade na tome da se to promijeni. Unatoč stigme s kojom se suočavaju, muškarci i žene se bore svaki dan pokazati svijet u kojem se feministkinje slave za svoju iskazanu hrabrost, prije nego li im se prijeti zbog njihovih uvjerenja.

U nastavku teksta prikazane su herojke koje nam pokazuju kako svijet treba izgledati. No, feministkinje su suočene s tim da je teško mijenjati status quo. U kvadratiću narančaste boje, istaknuto je što pronalazi Google, odnosno kada shvati tko su te feministkinje i za što se one zapravo bore.

Svatko zaslužuje da živi u svijetu u kojem ga se tretira s poštovanjem, a vjerujući u jednakost ne bi smjeli tome stati na put.

‘Ženska viagra’ bi mogla uzrokovati društveni raskol

Do 2015. godine, tvrtka imena Emotional Brain (emotivni mozak, op.prev.) pustit će u prodaju magični lijek, kojeg su nazvali Lybrido. (Neću uopće komentirati ime tvrtke.) Nazvan ‘ženskom viagrom’, Lybrido je prošao klinička ispitivanja na drugoj razini prošlog srpnja i FDA bi ga trebala odobriti u roku godinu dana. Ovaj čarobni lijek obećava liječiti ‘hipoaktivni poremećaj seksualne želje‘ kod žena. Neki od njegovih izumitelja, ipak, strahuju da bi lijek mogao imati neplanirane posljedice pretvaranja ženskog roda u vojsku nekontrolinarnih nimfomanki koje će uništiti društvo.

Trebamo li zaista Lybrido?

DSM-V, kojeg izdaje American Psychiatric Association, stavlja HSDD u kategoriju ‘poremećaja seksualnog i rodnog identiteta’, koja je u prošlosti uključivala i homoseksualnost i transrodnost. Neke su države onda koristile DSM kao opravdanje za zakone kojima su poremećaji kategorizirani kao mentalne bolesti.

Neki će reći da ‘hipoaktivni poremećaj seksualne želje’ nije bolest i zato ne treba biti liječen. Već status aseksualnosti kao mentalne bolesti vuče na upravljanje orijentacijom. Koliko će vremena proći prije nego što aseksualne osobe budu priznate kao dio širokog spektra ljudske ekspresije seksualnosti?

Na stranu s tim, svakako da postoje situacije u kojima bi Lybrido, ‘ženska viagra’, bio poželjan – recimo, kada ranije seksualno aktivna žena izgubi libido ili sposobnost da postigne orgazam. To se može dogoditi zbog nekih medicinskih razloga, hormonalnih promjena ili nuspojava lijekova. U takvim bi slučajevima tableta koja može riješiti prilično česte probleme s kojima se žene suočavaju bila sasvim opravdana. Jedini problem je u tome što su muškarci prestravljeni činjenicom da neke žene stvarno vole seks.

Lybrido se odgađa zbog ‘straha od stvaranja seksualno agresivnih žena’

Andrew Goldstein, jedan od znanstvenika u tvrtki Emotional Brain, rekao je New York Timesu: “Želite da ti efekti budu dobri, ali ne i predobri. Puno se o tome raspravljalo među stručnjacima/kinjama… potreba za tim da se dokaže da ne pretvaramo žene u nimfomanke. Postoji strah od stvaranja seksualno agresivnih žena.”

Da, gospodine Goldstein, mi seksualno poremećene nimfomanke – to jest, žene koje imaju normalnu želju za seksom – smo jako dobro svjesne tog straha. Živimo u kulturi koja tretira žensku seksualnost kao nešto što je potrebno pažljivo kontrolirati. Ako ne volimo seks dovoljno, etiketiraju nas kao frigidne, disfunkcionalne, beskorisne. Ako volimo seks, onda smo drolje nedostojne poštovanja. U svakom slučaju, žene su etiketirane kao prijetnja samom društvu jer je naš svijet konstruiran oko uvjerenja da muškarci žele seks, a žene – barem dobre žene – ne žele.

New York Times je prošlog svibnja objasnio da je Emotional Brain “zabrinut da će rezultati testiranja biti presnažni, da će FDA odbaciti lijek zbog zabrinutosti da će kemikalija dovesti do agresivnog seksualnog ponašanja žena i time do društvenog raskola”.

Na kraju se sve svodi na seksizam

Sjeća li se itko strahova da će Viagra izazvati ‘agresivno seksualno ponašanje’ ili ‘društveni raskol’? Ne, zato što se jednostavno pretpostavlja da su muškarci napaljene zvijeri koje će po prirodi varati svoje supruge i djevojke. Ptice lete, ribe plivaju, a muškarci su seksualne životinje. Nema ‘društvenog raskola’ kada muškarci podlegnu svojim seksualnim porivima jer je društvo izgrađeno na pretpostavki da erekcije pokreću svijet. Ideja da žene vole seks jednako kao i muškarci – prirodno ili kao rezultat tablete koja utječe na libido – nosi prijetnju ‘društvenog raskola’ samo zato što seksisti pretpostavljaju da ‘žene vrijedne poštovanja’ ne bi trebale voljeti seks.

Ako se u nekoliko idućih testiranja Lybrido pokaže kao siguran i efektivan, mogao bi biti ogromna pomoć ženama koje žele snažniju seksualnu želju. Ali da bi se žene zaista osjećale ugodno prihvaćajući svoju seksualnost i uživajući u seksu, potrebno nam je više od tablete. Trebamo kulturu koja nije užasnuta, puna predrasuda i potrebe za kontrolom ženske seksualnosti.

Prevela i prilagodila Tea Stipan

‘Nasilje nad osobama s invaliditetom u značajnom je porastu’

Žene s invaliditetom višestruko su diskriminirane, različiti oblici nasilja najčešće dolaze iz njihove najbliže okoline, a podaci govore da je nasilje nad osobama s invaliditetom u porastu, upozoreno je na današnjem okruglom stolu “Nasilje nad ženama s invaliditetom” održanom u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Podaci MUP-a pokazuju da je lani prijavljeno nasilje nad 772 osobe s invaliditetom, od čega 460 žena. Na prekršajnim sudovima obrađeno je 46 slučajeva, a 22 u odnosu na žene. To govori o izuzetno velikom broju osoba s invaliditetom koje su izložene različitim oblicima nasilja, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Najsnažniji oblik nasilja je verbalno, odnosno psihičko nasilje. Ovisno o tome odakle dolazi nasilje, dodala je Slonjšak, postoje prijave koje se tiču raznih oblika segregiranja, odnosno isključivanja osoba s invaliditetom iz zajednice, koji vrlo često dolaze iz njihove obitelji.

Postoje situacije kada se osobe s invaliditetom nakon završenog školovanja vraćaju kući u svoje male ruralne sredine, nakon čega im vlastita obitelj na neki način zabranjuje izlaženje iz kuće, druženje s prijateljima, mogućnost daljnjeg školovanja i zapošljavanja.

“To su međunarodne konvencije i domaće zakonodavstvo prepoznali kao oblike nasilja”, naglasila je Slonjšak dodavši da je karakteristične oblike nasilja teško uočiti i dokazati, a bez podrške obitelji žrtve se teško odlučuju prijaviti nasilje. Ocijenila je kako je zakonodavni okvir dobar, no i dalje nema implementacije.

Nužno je nastaviti usklađivanje zakonodavstva u vezi postupanja u slučaju nasilja, te edukaciju na svim razinama. Potrebna je edukacija policijskih službenika u pravosuđu, kao i osoba s inavaliditetom, te provedba nadzora neovisnog tijela nad ustanovama.

Naglasivši kako su žene s invaliditetom višestruko diskriminirane, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da diskriminacija postoji u svim područjima društvenog života – medicinskoj usluzi, obrazovanju i zapošljavanju, a žene su i najčešće žrtve obiteljskog nasilja.

Prema podacima državnog Zavoda za statistiku, ističe Ljubičić, 66 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima završenu samo osnovnu školu, 26 posto osoba ih ima srednju stručnu spremu, a samo tri posto visoku školu.

Čak 77 posto žena s invaliditetom nema osnovnu školu, kao i 55 posto muškaraca, tako da među osobama s invaliditetom ima najviše NKV radnika.

Prema parametrima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) , kaže Ljubičić, zaposleno je 16.000 osoba s invaliditetom, od čega su 65 posto muškarci.

“I u toj društvenoj skupini na području rada i zapošljavanja žene s invaliditetom su u nepovoljnijem statusu, što je posljedica stererotipa po kojima se žene s invaliditetom često ne smatra ekonomski profitabilnim”, istaknula je Ljubičić.

Po podacima HZJZ-a za prošlu godinu, 83 posto muškaraca i 72 posto žena s invaliditetom živi s obitelji. Vidljivo je da žene u većoj mjeri žive same, što ukazuje na njihovu veću izolaciju, dodala je Ljubičić.

Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin istaknula je da problem nasilja nad ženama s invaliditetom nije samo hrvatski problem, već je na vrhu prioriteta pojedinih aktivnosti koje provodi Europska komisija.

“Europska unija još uvijek nema efikasnu strategiju za suzbijanje svih oblika diskriminacije žena”, zaključila je.

(Vizuelne) reprodukcije: kulturna proizvodnja i potrošnja književnosti

Centar za ženske studije poziva vas da sudjelujete u programu Dana Marije Jurić Zagorke 2013. Sedmi po redu, Zagorkini Dani će se održati u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8.

Naslov je ovogodišnjeg znanstvenog skupa, i nosiva tema Dana, (Vizualne) reprodukcije – kulturna proizvodnja i potrošnja književnosti. Skup se održava u petak, 29. studenog.

U četvrtak 28. studenog, poznati dramatičar Vladimir Stojsavljević govorit će o svom komadu “Zagorka na duplerici”, praizvedenom 2001. godine, uz sudjelovanje glumice Marije Kohn.

Mlade od 15 do 18 godina pozivamo da nam se pridruže na likovnoj radionici Ženska kultura u fokusu – izrada plakata, koju će u subotu, 30. studenog, voditi studentice dizajna.

Kao i ranijih godina, u sklopu Dana bit će dodijeljena Nagrada za studentski rad na temu žena odnosno rodne problematike (u srijedu, 27. studenog u 15h), a Slavica Jakobović Fribec vodit će građanstvo u svoju Šetnju Zagorkinim tragom po Zagrebu u nedjelju, 1. prosinca u 11h.

Najzad, svi koji još nisu imali prilike gledati film Zagorka autorice Biljane Čakić Veselič, ili to žele ponoviti, moći će to učiniti u četvrtak, 28. studenog, u 12 sati.

Program skupa nalazi se u nastavku teksta: