Izumile žene, ali zasluge – muškarcima

Od računalnog programiranja preko nuklearne fisije do stroja za papirnate vrećice – vrijeme je da povijest prestane oduzimati ženama zasluge za njihova dostignuća.

Dan Ade Lovelace obilježava se svakog 15. listopada u čast prvoj svjetskoj računalnoj programerki i posvećen je promicanju žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Matematička genijalka iz viktorijanskog doba, Ada Lovelace, prva je opisala kako računala mogu rješavati matematičke probleme, pisati nove oblike glazbe i još mnogo drugih stvari, ako im formirate uputu na jeziku koji oni mogu razumjeti. Naravno, tijekom sljedećih stoljeća i desetljeća, naredali su se momci kako koji su Adu izbacili iz priče.

Ada Lovelace nije jedina koju je povijest odvojila od njezina izuma. Slijedi kratki pregled osam žena čija su značajna otkrića marginalizirana u koristi njihovih suvremenika. Ovo, dakako, nije potpuni popis.

Rosalind Franklin, otkriće DNA i dvostruke zavojnice: Poznati članak Watsona i Cricka o otkriću dvostruke zavojnice DNA-a, koji je objavljen u stručnom časopisu “Nature” i koji im je priskrbio Nobelovu nagradu, ulogu Rosalind Franklin spominje tek u fusnotama. Međutim, Rosalind Franklin, britanska biofizičarka koje je usavršila tehniku detaljnog promatranja molekula koristeći difrakciju X-zraka, prva je kojoj je pošlo za rukom uhvatiti fotografiju deoksiribonuklinske kiseline, odnosno DNA. Njezin ne baš bliski kolega s fakulteta njenu je fotografiju, poznatu kao Fotografija 51, bez dopuštenja pokazao konkurentima, Watsonu i Cirku. Fotografija 51 postala je od presudne važnosti za formiranje njihove teze, za što je Watsonu trebalo punih 40 godina kako bi i javno priznao. Franklin, poznata kao “mračna dama DNK-a”, fokus svog istraživanja prebacila je na proučavanje RNA i postigla značajne rezultate. Umrla od raka 1958. godine, četiri godine prije nego li su Watson i Crick dobili Nobela.

Ada Lovelace, računalno programiranje: Kći Lorda Byrona, Adu Lovelace, prema matematici je usmjerila njezina majka u strahu da ne krene očevim “ludim, zločestim i opasnim” književničkim stopama. Srećom, svidio joj se taj predmet kojim se i bavila tijekom svog kratkog života – umrla je 1852. godine u dobi od 36 godina, ubrzo nakon razvijanja ambicioznog matematičkog algoritma koji bi joj olakšavao klađenje na konjske trke.

S nenapunjenih 20 godina na londonskom Sveučilištu počela je surađivati s izumiteljem Charlesom Babbageom na njegovom analitičkom stroju, prototipnom modelu računala. Godine 1843. dodala je nekoliko važnih vlastitih zabilješki radu o Babageovom stroju, detaljno objašnjavajući kako stroj pomoću sistematičnih uputa može rješavati složene matematičke zadatke, i to ne samo pomoću brojeva, nego i simbola kojima bi mogao komponirati složena glazbena djela.

Te se bilješke smatraju prvim opisima onoga što danas zovemo algoritam i računalno programiranje i godinama se povjesničari prepiru oko toga je li ih osmislila Lovelace ili je Babbage ipak njihov pravi autor. “Ada je bila luda, a bilješkama je više odmagala, nego što je pomagala”, napisao je jedan povjesničar, kao i to da je bila “manično depresivna i nevjerojatnoj zabludi o svom talentu. Svejedno, Babbageovi memoari sugeriraju da Ada ipak zaslužuje zasluge za “algebarsko rješavanje različitih problema”. Za svoja dostignuća zaslužila je, između ostalog, britansku medalju časti, a po njoj je nazvan i londonski stroj za probijanje tunela. Osim toga, svake se godine 15. listopada obilježava Dan Ade Lovelace, a 2011. godine organizirana je i inicijativa u njezino ime koja ima za cilj promicanje žena u računalnoj znanosti i tehnologiji otvorenog koda.

Margaret Knight, stroj za papirnate vrećice: Stroj za papirnate vrećice je upravo ono što mu ime govori. Možda ne oduzima dah poput nuklearne fisije, ali je svakako koristan. Međutim, ovaj izum iz 1868. godine značajan je i zbog borbe koju je Knight morala proći da bi joj se priznale pripadajuće zasluge. Nacrte njenog patenta spretno je otuđio muškarac koji je nastojao izum patentirati pod svojim imenom, tvrdeći da žena nije sposobna za ovakva otkrića. Nakon tri godine, sud je presudio u korist Margaret Knight.

Elizabeth Magie, Monopoly: Charles Darrow, nezaposleni prodavač opreme za grijanje, tradicionalno dobiva zasluge za američku najdražu lihvarsku igru. Međutim, kako je američka televizija PBS otkrila još 2004. godine, početci ove igre stari su gotovo 3 desetljeća kada je Magie, asistentica ekonomista Henryja Georgea, osigurala patent za “The Landlord’s Game”. Igra je ubrzo postala toliko popularna da je izumiteljica od braće Parker dobila nagradu od 500 dolara.

Judy Malloy, hipertekstualna fikcija: Judy Malloy, samouka računalna programera, konceptualna umjetnica i samohrana majka zaposlena u tehnološkoj tvrtki koja je poslovala u ranim danima Silikonske doline, 1986. godine samostalno je objavila kratku priču naziva “Uncle Roger”. Priča je uvrnuti pogled na kalifornijsku tehnološku kulturu kroz oči ekscentričnog prodavača računala, i u to je vrijeme predstavljala nešto neviđeno. Postavljena je online, gdje se još uvijek i nalazi, a čitatelj/ica kliktanjem miša prolazi kroz dijelove priče u kojem god redoslijedu on/a želi, oblikujući tako narativ tijekom čitanja. Malloy je kreirala složen podatkovni sistem kako bi ispričala svoju priču, koristeći, za to vrijeme, prilično složen i sofisticiran softver. Svejedno, 1992. godine književni kritičar New York Timesa proglasio je priču romanopisca Michealea Joycea pretečom hipertekstualne fikcije, iako je djelo Judy Malloy izašlo prije i, od strane društva digitalnih umjetnika, već bilo prepoznato kao prvo djelo takvog žanra.

Lise Meitner, nuklearna fisija: Studentica Maxa Planka i prva Njemica koja je postala profesoricom na njemačkom sveučilištu, Lise Meitner, bila je prisiljena napustiti zemlju zbog svog židovskog naslijeđa. Nastavila je surađivati sa svojim istraživačkim partnerom, Ottom Hahnom te su 1938. godine prvi oformili ideju o nuklearnoj fisiji, koja je pet godina kasnije odigrala važnu ulogu u stvaranju atomske bombe. Ubrzo je Hahn izostavio njezino ime iz istraživanja i kada je Kraljeva švedska akademija znanosti 1944. godine prepoznala njihovo otkriće, nagradu za kemiju uručili su samo Hahnu. Ipak, Lise Meitner je nešto kasnije zaslužila ekskluzivniju nagradu – 1994. godine na periodnom sustavu elemenata dodijeljen joj je njezin vlastiti element – meitnerium, Mt.

Candance Pert, opioidni receptori: Kada je Pert, još kao studentica na Sveučilištu Johns Hopkins, prigovorila jer je njezin profesor, dr. Solomon Snyder, primio nagradu za njeno otkriće opioidnih receptora, Snyder joj je otresito odgovorio: “Ovako se igra.” Pert je uputila pismo odboru koji dodjeljuje nagradu (“Kao studentica koja je odigrala ključnu ulogu u pokretanju istraživanja i sudjelovanju u njemu”) i potom se, nakon što je značajno unaprijedila neuroznanost, vratila na posao. Radila je na učinkovitijem tretiranju Alzheimerove bolesti, a umrla je u rujnu ove godine.

Martha Coston, signalna baklja: Coston je navedena kao administratorica na patentnu iz 1961. godine koji je promijenio komunikaciju između brodova američke mornarice. Službena zasluga za dostignuće otišla je njezinom mužu, Benjaminu Franklinu Costonu, bez obzira na to što je bio mrtav 10 godina tijekom kojih je ona s pirotehničarima radila na provođenju ideje u realnost. Dvanaest godina kasnije i ona je dobila patent za modificiranu verziju. 

Prevela i prilagodila Sara Sharifi

I profesorice i profesori zaprijetile/i štrajkom!

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) najavio je danas da će krenuti u štrajk ako Vlada prihvati prijedlog ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića o raskidanju Kolektivnih ugovora za zapsolene u srednjem školstvu, prenosi rtl.hr.

Predsjednik NSZSŠ-a Branimir Mihalinec na konferenciji za medije rekao je da je ministar Jovanović jednostrano prekinuo pregovore o Kolektivnom ugovoru (KU), a Vladi predložio da jednostrano raskine Koletivne ugovore za zaposlene u srednjem školstvu, ocjenivši takvu Jovanovićevu odluku ‘politikom spaljene zemlje’ zbog koje je sindikat uputio pismo Vladi.

Mihalinec je najavio da će, prihvati li Vlada prijedloge ministra Jovanovića i ne vrati se za pregovarački stol nakon izvještajne skupštine donijeti odluku o stupanju u štrajk.

Podsjetio je da je pregovarački odbor NSZSŠH-a izrazio spremnost na usklađivanje svih članaka Kolektivnoga ugovora koji su na sadržajno istovjetan način ugovoreni u Granskom i Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU).

“Pregovarački odbor nije se izrijekom protivio ni prijedlogu Vlade da se svi članci KU koji su sadržajno na istovjetan način ugovoreni u Granskom i TKU izbrišu iz Granskoga kolektivnoga ugovora (GKU)”, rekao je Mihalinec dodavši da su i na to pristali pod uvjetom da se zadrže tri članka kojima bi se uredile posebnosti srednjoškolskoga sustava u odnosu na sve ostale javne službe.

Istaknuo je kako se tu radi o posebnostima u definiranju smjenskoga i dvokratnoga rada, dnevnica za službeno putovanje s učenicima i posebnostima naknade troškova prijevoza za dolazak i odlazak s posla.

Po Mihalinčevim riječima Pregovarački odbor Vlade RH bez ikakvih je argumenata i bez davanja prigode Pregovaračkom odboru Sindikata da iznese svoje argumente inzistirao na brisanju svih navedenih članaka bez pregovaranja, obrazlažući to stavom Vlade Republike Hrvatske.

Mihalinec je predsjedniku Vlade uputio pitanje je li stvarno stav Vlade da se brišu svi/e članci/e kojima se Vlada obvezuje na socijalno partnerstvo, članci koji se odnose na zaštitu zaposlenika/ca od zlostavljanja i članci koji se odnose na zaštitu profesionalnoga statusa zaposlenika/ca te članci koji reguliraju zbrinjavanje viška zaposlenika/ca kao i odredbi o otežanim uvjetima rada.

Sindikat predlaže Vladi da ne donosi odluku o jednostranom raskidanju Kolektivnih ugovora te da obveže Vladin pregovarački odbor da nastavi pregovore vodeći računa o posebnostima srednjoškolskoga sustava.

Odluka donesena na referendumu odmah se upisuje u Ustav?

Ustavni sud objavio je upozorenje po kojem će referendum o pokretanju ustavnih promjena na zahtjev inicijative U ime obitelji imati trenutačni pravni učinak ako se građani i građanke većinski izjasni ‘za’ predloženo pitanje, što je suprotno namjeri da Sabor naknadno odlučuje o dopuni Ustava, prenose hrvatski mediji.

“Odluke Ustavnog suda moraju se poštivati čak i onda kada se s njima ne slažemo ni u materijalnom ni u formalnom dijelu”, priznao je predsjednik odbora za Ustav Peđa Grbin za RTL.

U svojem upozorenju Ustavni sud je naveo da odluka kojom potvrđuje da je referendum, na kojem se građani/ke većinski izjasni ‘za’ predloženo pitanje, proveden u skladu s Ustavom, ujedno znači i da je Ustav promijenjen na dan održavanja referenduma s trenutačnim pravnim učinkom.

Ustavni sud naglašava da birači/ce na narodnom ustavotvornom referendumu, raspisanom na temelju narodne inicijative, uvijek odlučuju o meritumu, odnosno o samom referendumskom pitanju. To znači, navodi Ustavni sud, da narod neposredno donosi odluku o promijeni Ustava koju je, u obliku referendumskog pitanja, predložilo najmanje deset posto od ukupnog broja birača/ica, tako da glasuje za ili protiv tog prijedloga.

Iako se čini kako je problem riješen, to nije istina. Potpuno je nesjasno što će se događati 2. prosinca ukoliko građani dan prije odluče glasovati za opciju da je brak isključivo zajednica muškarca i žene. Naime, ovo je prvi put u 23 godine da građani/ke odlučuju o promjeni Ustava. Stoga, nema tehničkih odredbi tko upisuje odluku građana/ki u Ustav. Upravo u sjeni svih ovih zbivanja, vladajući su najavili i promjeru odredbi za raspisivanje referenduma. 

Odbor za Ustav predložio je prošlu srijedu Saboru da za 1. prosinca raspiše referendum na temelju potpisa koje je prikupila inicijativa U ime obitelji, a koja traži da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene.

Partneru/ici u istospolnoj zajednici skrb o djetetu

Zakonom o životnom partnerstvu, u čiji smo nacrt imali uvid, a koji će uskoro biti upućen u javnu raspravu, u 84 članka bit će detaljno regulirana prava istospolnih životnih partnera/ica, a njihove će zajednice u nizu prava biti izjednačene s bračnim zajednicama. Životno se partnerstvo definira kao “zajednica obiteljskog života dvije osobe istog spola” koje su sklopile partnerski odnos u skladu sa zakonom.

Uređuje se i neformalno životno partnerstvo, po uzoru na izvanbračnu zajednicu, pri čemu ono mora trajati najmanje tri godine. Životno partnerstvo sklapat će se, kako se već pisalo, pred matičarem i uz dva svjedoka, a o životnim će se partnerstvima voditi poseban registar. 

Ključni dio zakona njegov je drugi dio koji uređuje pravne učinke životnog partnerstva. Detaljno se razrađuju pravni odnosi vezani za djecu, budući da životni partner, iz prijašnjeg braka ili na koji drugi način, može imati dijete. Životnom partneru/ici koji nije biološki roditelj može se djelomično ili u cjelosti povjeriti roditeljska skrb, ako ispunjava uvjete propisane za skrbnika/icu.

Životni/e partneri koji/ice će zajednički ostvarivati skrb nad djetetom odluke bitne za dijete dužni su donositi sporazumno. Važno je što se životnom/oj partneru/ici koji nije roditelj u hitnim slučajevima kada djetetu prijeti opasnost daje pravo poduzeti “nužne radnje u skladu s djetetovom dobrobiti i o tome odmah obavijestiti roditelja djeteta”. To znači da će životni/a partner/ica imati pravo, pa i dužnost, dijete životnog partnera/ice koje se, primjerice, ozlijedi u igri, hitno odvesti liječniku, a kod liječnika taj životni/a partner/ica ne bi smio/la biti izvrgnut/a nikakvim administrativnim maltretiranjima zato što nije u biološkom srodstvu s djetetom.

U slučaju raskida životnog partnerstva, životni/a partnerica koji/a nije roditelj imat će pravo sudu podnijeti zahtjev za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

Prijedlog Zakona regulira i porezni status životnog partnerstva. U sklopu toga se definira (zapravo izjednačava s postojećim za bračne zajednice) nasljedno pravo. Životni/e se partneri/ica izjednačavaju i u pravu na oslobođenje od poreza na promet rabljenih osobnih automobila i drugih vozila. Reguliraju se i osobni odbitci pa će se tako uzdržavanje životnog/e partnera/ice ili djece nad kojom se ima skrb tretirati kao osobni odbitak.

Prava životnih/ih partnera/ica izjednačavju se u nizu prava s pravima bračnih zajednica. Tako im se osiguravaju prava iz mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi, zapošljavanju i radnim odnosima. Definiraju se i prava iz zdravstvene zaštite i životni/e će partneri/ice, baš kao i djeca koja s njima žive, biti osigurati u smislu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

U smislu Zakona o zaštiti pacijenata/ica životni/a partner/ica postaje zakonski/a zastupnik/ica svog partnera/ica i ima pravo odlučivati kod dijagnostičkih ili terapijskih postupaka. Imovinu stečenu za vrijeme trajanja životnog partnerstva partneri/ice će, u slučaju raskida, dijeliti pola-pola, osim ako se drugačije ne dogovore, a životnog partnera/ice nakon smrti “prije svih nasljeđuju njegova djeca, djeca nad kojom je imao partnersku skrb i životni/a partner/ica u jednakim omjerima”.

Na cenzuru umjetnosti u Novom Sadu odgovaraju bojkotom i otporom

Nakon što smo u siječnju ove godine bili svjedokinjama/icima  kukavnog povlačenja plakata za kazališnu predstavu Fine mrtve djevojke zbog, kako je to ravnatelj kazališta Gavella Darko Stazić objasnio – ‘neviđenog pritiska’, slični postupci napada na umjetnost i ne samo na umjetnost, pojavljuju se i u susjednom Novom Sadu.

Tamošnji je direktor Kulturnog centra Novog Sada, Andrej Fajgelj cenzurirao djelo studentice Akademije umjetnosti Danijele Tasić. Uklonjena slika prikazuje razapetu ljudsku figuru bez lica koja u rukama drži novčanice. Dok umjetnici/e kažu da je izložba cenzurirana, Kulturni centar tvrdi da je u pitanju ‘uređivanje’ postavke pa je izložba radova studenata i studentica diplomskog studija Akademije umjetnosti u Novom Sadu umjesto otvaranja – doživjela zatvaranje.

{slika}

Fajgelj se uglavnom brani s pojmom ‘uređivanja’ izložbe po svom ukusu uklonivši jednu sliku te na društvenim mrežama navodi da nije reč o cenzuri.

“Odluka je bila teška, ali odlučio sam da zaštitim obične ljude, koji u umjetničkom djelu ipak vide i ono očigledno, ‘Isusa koji grabi pare’. Odlučio sam ne dozvoliti rizik da većina građana/ki bude uvrijeđena i obespravljena i da još mora da plati za to. Jer ta ista većina, koja se izjašnjava da vjeruje u Isusa, glavni je izvor financija Kulturnog centra”, kukavički je opravdao svoju odluku Fajgelj.

Novosadski intelektualci i intelektualke, građani i građanke, aktivisti i aktivistkinje nevladinog sektora pozvali su na bojkot Kulturnog centra Novog Sada uz poruku kako ne pristaju na zabrane i cenzuru kulturnih i aktivističkih događaja. 

“Revoltiran sam sadašnjim i današnjim stanjem u našoj zemlji”, objašnjava jedan mladi Novosađanin svoju odluku o priključenju akciji. Dvije su ključne poruke: bojkot i otpor. Isto su poručili umjetnici i umjetnice, intelektualci i intelektualke te građani i građanke koji/e su sudjelovali na tribini Građanski otpor kampanji straha.

Brojni Novosađani i Novosađanke pokrenuli/e su Novosadsko ubrojčavanje, aludirajući na nedavni konkurs KCNS kada je riječ digitalizacija ‘posrbljena’ riječju ubrojčavanje. Novosađani/ke se masovno fotografiraju ispred ove ustanove, s novčanicama u raširenim rukama. Novosadskom ubrojčavanju se na društvenim mrežama zasad pridružilo više od 2,800 Novosađana i Novosađanki, a skoro isto toliko ih je potpisalo i internet peticiju za smjenu Fajgelja. Građani i građanke su pozvani da pošalju svoje fotografije ‘raspeća’ kojim se ‘u svim vidovima modernog ropstva razapinju između novca i vrijednosti, samoobmane i istine, cenzure i slobode’.

Jedna od pokretačica Novosadskog ubrojčavanja je i članica Žena sa Interneta Cyber Wanderlust, nezavisna blogerica, net-art umjetnica i cyber aktivistkinja.

“Razlozi zbog kojih sam ušla u ovu priču i pokrenula Facebook kampanju s Tatjanom i Rajkom na stranici Novosadsko Ubrojčavanje su razni, ali mene su osobno pogodile zloupotrebe pozicije moći, pa tek onda cenzura. Direktor KCNS Andrej Fajgelj protiuzakonito je i prekoračujući ovlasti koja ima u okviru ove gradske ustanove kulture, fotografirao ‘sporno’ djelo Danijele Tasić, i bez njene dozvole tu fotografiju objavio na svojoj Facebook stranici. Rad je cenzuriran i prije ‘objavljivanja’, jer nikad nigdje ranije nije bio izložen”, objasnila je.

Cyber dodaje da je na ovaj način ‘Fajgelj umjetnicu i njezin rad izložio ocjenama javnosti, koja sada o radu sudi na osnovu fotografije neizloženog rada i njegovog sugeriranja o tome šta bi rad trebao značiti te je pokretajući ovu medijsku kampanju sa svog Facebook naloga (odakle su mediji prenosili vijest velikom brzinom) protiv rada i umjetnice ugrozio i njenu sigurnost i karijeru’. Za Cyber, ovo je još jedan u nizu primjera kako ljudi u pozicijama moći vrlo često tu istu moć zloupotrebe ne brinući pritom o životu pojedinke koja prolazi kroz svojevrsni medijski linč.

“Pobuna je ovdje zbog cenzure, ali i zbog zloupotrebe moći, jer želimo da čovjek koji je višestruko nekompetentan za tu poziciju i koji krši zakon ode iz te državne ustanove”, zaključuje.

Podrška stiže sa svih strana, od ljudi u regiji, ali i iz svijeta. Nekoliko pojedinaca je okazalo svoju suradnju sa KCNS, a do sada su bojkot ove ustanove podržali i Udruzenje likovnih umjetnika Vojvodine (ULUV), Muzej Suvremene Umjetnosti Vojvodine, Crna Kuća 13 iz Novog Sada, Festival Slobodna Zona i mnogi/e drugi/e.

{slika}

Ovo je samo nastavak na seriju zabrana u Novom Sadu koja je započeta onemogućavanjem rada Društvenog centra. Nakon toga je napadnut kafić Culture Exchange koji je u vlasništvu stranaca pod optužbom da pripadaju ‘opasnoj vjerskoj sekti’. Nije dobro prošao ni studentski festival Kampus fest koji je bio trn u oku Pravnom fakultetu.

U cijelom slučaju zastrašuje tišina i to da slučaj cenzure nisu komentarali ni gradonačelnik Miloš Vučević, kao ni Milanka Brkić, članica Gradskog vijeća zadužena za kulturu.

Kampanja se nastavlja – gugaj ‘Gej’ i pronađi…

Po uzoru na kampanju UN Women-a koja upozorava na sveprisutne razmjere rodne neravnopravnosti diljem svijeta, Ujedinjeni narodi pokrenuli su još jednu – ovaj put kako bi ukazali na široko rasprostranjenu homofobiju, prenosi Crol.hr. 

Kampanja Free & Equal  sastoji se od plakata na kojem je u Google tražilicu upisan pojam “gay” a automatski prijedlozi koje prilikom pretraživanja dobijemo su ubiti, ne smiju posvajati, umrijeti i usmrtiti.

“Ostali smo šokirani rezultatima koje je pokazala kampanja UN Women. Ispostavilo se da su seksizam i mizoginija i dalje sveprisutni, iako se posljednjih desetljeća ulažu iznimni napori. Po uzoru na ovu kampanju, portal Queerty odlučio je isprobati sličnu stvar, samo za pojam ‘gay’. Pokazalo se da su rezultati još gori”, ispričao je za PinkNews Charles Radcliffe, savjetnik za ljudska prava pri UN-u.

Kako kaže Radcliffe, ovi rezultati samo ukazuju na to da borba protiv diskriminacije i kršenja ljudskih prava još uvijek daleko od svog cilja te objašnjava zašto je suzbijanje homofobije jedno od glavnih zadaća UN-a.

Iz Googlea su poručili da je “automatsko nadopunjavanje sastavni dio tražilice Google, a služi kako bi korisnici/ice brže i jednostavnije došli do tražene informacije”. Pojmovi koje tražilica automatski predlaže rezultat su aktivnosti svih korisnika/ica i internetskih stranica povezanih s Googleom.

“Automatsko nadopunjavanje algoritamski se utvrđuje na temelju niza faktora (uključujući i popularnost traženih pojmova) bez ljudske intervencije”, objasnio je glasnogovornik Googlea, čija je jedna od politika i ona o uključivanju i poštivanju različitosti