Baba Jaga je snijela jaje

‘Baba Jaga ispunila očekivanja’, ‘Očekivana uspješnica pod vedrim nebom’, ‘Izvrsne glumice u Buljanovoj adaptaciji Dubravke Ugrešić’ ili ‘Ambijentalni kazališni žanrovski koktel’ samo su neki od naslova kojima je u medijima popraćena praizvedba predstave ‘Baba Jaga je snijela jaje’ Dubravke Ugrešić u adaptaciji Ivora Martinića i u režiji Ivice Buljana. Središnji projekt Riječkih ljetnih noći večeras se izvodi posljednji put ovoga ljeta pa ako ste u Rijeci ili na proputovanju kroz istu, nacrtajte se malo prije 21:30 ispod Hotela Park na Pećinama.

Vjerojatnost da ćete naći kartu je velika, iako će vam u Turističkom uredu reći da su rasprodane. Ako i imaju pravo, predstava je vidljiva i sa zida. Scena je fantastična, a radio ju je Jean-Guy Lecat, suradnik Petera Brooka! Karić i Prica govore sto jezika, predstava je dobra, iako nismo pronašle i recenziju koja nas je oduševila. Evo jedne dosta informativne. Što bi o predstavi rekla Dubravka Ugrešić još ne znamo, ali podsjećamo što je za H-alter rekla nakon izlaska romana.

Sramotna uhićenja žena u Iranu

Kako prenosi Detusche Welle šest aktivistkinja za ljudska prava uhićeno je u posljednjih nekoliko tjedana u Iranu. To su: Pegah Ahangarani, glumica, Mayram Majd, fotoreporterka, Mahnaz Mohammadi, redateljica, Zahra Yazdani, novinarka te aktivistice Maryam Bahraman i Mansoureh Benkish.

Pegah Ahangarani, 27 godišnja je iranska glumica, kći glumice Manijeh Mekmart i redatelja Jamashida Ahangarania.

Ova poznata glumica nestala je još 04. srpnja, ali se već tada sumnjalo da je uhićena od strane iranskih vlasti.

Naime, ona je već i prije bila uhićena, točnije 27. srpnja 2009. godine, nakon predsjedničkih izbora, kada je aktivno podupirala opozicijskog kandidata Mir Hoseina Mousavia i od tada se nalazi na crnoj listi. Naime, tijekom izborne kampanje u svibnju 2009. godine Pegah se obratila publici od nekoliko tisuća na jednom stadionu izvan Teherana kada je izjavila: “Ne želim provesti najbolje godine svog života pod (vlašću) Ahmadinejadom.”

Pegah Ahangarani, osim što je poznata glumica, ona je i blogerica koja je trebala otputovati u Njemačku i izvještavati sa Svjetskog nogometnog prvenstva za žene, upravo za Deutsche Welle.

Pegah je i glumila u kontroverznom iranskom filmu Djevojke u tenisicama u kojem se obrađuje tabu tema pobunjenih djevojaka koje žele imati dečka u islamskom društvu. Djevojkama u Iranu nije dopušteno da imaju dečka, iako se većina mladih buni protiv toga u današnjem Iranu.

Farhad Payar, neovisni novinar koji također surađuje s Deutsche Welle izjavio je za Radio Farda 13. srpnja da je Pegah Ahangarani bila pozvana u iransko Obavještajno ministarstvo dan prije planiranog putovanja i da je upozorena da će biti uhićena ako dođe u zračnu luku. Payar je dodao da je Pegah nestala upravo 04. srpnja, na dan kada je trebala otputovati i da od tada nitko ne zna gdje je.

Samo dan nakon ove objave od strane Deutsche Wellea oglasili su se iranski dužnosnici koji su potvrdili da je Pegah u pritvoru od 10. srpnja i da je 13. srpnja predana snagama sigurnosti Obavještajnog ministarstva i Revolucionarne garde.

Obitelj Pegah Ahangarani znala je da joj vlasti prijete i zbog toga se ona skrivala kod prijatelja u Teheranu. Međutim, nakon vijesti o mogućem uhićenju obitelj je izgubila svaki kontakt s njom i sve do 14. srpnja nisu znali gdje je. Osim što su naslućivali.

“Već nekoliko dana nema joj ni traga. Svi organi vlasti su nijemi, a obitelj i prijatelji su oprezni u davanju intervjua”, rekao je Jamsheed Faroughi, šef Deutsche Wellea za farsi jezik.

Deutsche Welle je izvjestio o incidentu 14. srpnja na perzijskom jeziku u radio programu i na internet stranici te snažno prosvjedujući protiv uhićenja glumice, zahtijevajući što brže puštanje na slobodu, kako nje, tako i ostalih aktivistica.

Maryam Majd, iranska sportska fotoreporterka uhićena je 11. lipnja, neposredno prije nego je trebala otputovati u Duesseldorf i od tamo izvještavati o Svjetskom nogometnom prvenstvu za žene, te raditi na svojoj knjizi o ženama i sportu.

Mahnaz Mohammadi, redateljica je dokumentarnih filmova, čiji rad uključuje i zabranjeni dokumentarni film o ženskim pravima u Iranu. Uhićena je 26. lipnja u svom domu u Teheranu. Nalazi se u pritvoru u zatvoru Evin, zajedno s ostalim uhićenim aktivisticama i umjetnicama. Njezin odvjetnik iz Velike Britanije rekao je za Guardian da joj je posjet obitelji zabranjen, kao i pravno zastupanje, ali da njeno zdravstveno stanje zahtijeva liječničku pomoć. Naime, Mahnaz pati od bolesti slične multiploj sklerozi i mora svakodnevno uzimati lijek Kortizon. Ne bude li ga uzimala doći će do ekstremne mišićne boli i lokalne paralize. Mahnaz je također bila uhićena u kolovozu 2009. godine na teheranskom groblju kada je prosvjedovala protiv nezakonito ubijene Nede Aghe Soltan, aktivistice koja je ubijena za vrijeme predsjedničkih izbora, a o kojoj je snimljen video koji je naširoko poznat korisnicima interneta.

Stoga, Organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu pozvala se jučer na članak 19. te traži hitno puštanje na slobodu svih nepravedno uhićenih.

“Temeljem članka 19. pozivamo iranske vlasti da odmah puste Pegah Ahangarani, Mahnaz Mohammadi i druge umjetnice, novinarke i aktivistice koje su nepravedno zatočene” rekla je Agnes Callamard, izvršna direktorica organizacije te dodala: “Vlasti moraju pojasniti razloge za njihovo uhićenje i osigurati da žene imaju pravo na pravno zastupanje.”

Peticiju za oslobađanje Pegah Ahangarani i ostalih uhićenih aktivistica možete potpisati ovdje.

Agnes Callamard, izvršna direktorica Organizacije za ljudska prava u Londonu, Jo Glanville, direktor portala Index of Censoship, Joel Simon, izvršni direktor Odbora za zaštitu novinara i Annie Igra, izvršna direktorica Udruženja kanadskih novinara za slobodu izražavanja zajedno su napisali i potpisali jučer pismo koje upućuju šefu iranskog sudstva, a njegov sadržaj možete pročitati ovdje.

Cenzura

Hrvatska mreža za suradnju na Euro-Mediteranu promiče dijalog, znanje i različitost među kulturama euro-mediteranske regije razvijanjem tolerancije i otvorenosti prema novim spoznajama, religijama, kulturama i vrijednostima.

Konferencija Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu s temom “Civilno društvo Mediterana –jamstvo dijaloga i suradnje” održana je 14. i 15. srpnja u Zadru u organizaciji nacionalnog koordinatora mreže za suradnju- Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

U emisiji “Cenzura” o suradnji na Euro-Mediteranu razgovaramo s:

Cvjetanom Plavša-Matić, upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, 

Nives Malenicom, koordinatoricom za Uniju za Mediteran iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija,

Mansour Hoda,  predstavnicom Egipatske ALF mreže i doktoricom znanosti s Fakulteta ekonomije i političkih znanosti Sveučilišta u Kairu, te

Robertom Manchinom, direktorom agencije Gallup Europe. 

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “CENZURA PLUS”, a emitira se u petak u 21:00h (reprizno u subotu), na TV Jadranu i na YouTube Chanel: CenzuraPlusTV. Emisiju Cenzura možete pratiti i na Max TV-u i B Net-u, a idućeg tjedna na internet televiziji Smart TV www.smarttv.com.hr  te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Emisija je nastala u okviru Programske suradnje u području neprofitnih medija. Proizvodnja emisije omogućena je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Mišljenja izražena u ovom video materijalu mišljenja su autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Tko će odgovarati za višegodišnje skrivanje Hadžića pred pravdom?

Žene u crnom pozdravljaju hapšenje ratnog zločinca Gorana Hadžića (koje je došlo sa ogromnim zakašnjenjem) i smatraju neophodnim da vlastima Republike Srbije postave nekoliko pitanja:

 

  1. Ko će i da li će iko odgovarati za višegodišnje uspešno Hadžićevo skrivanje pred pravdom (a to se pitanje odnosi i na pomagače u bekstvu Ratka Mladića i drugih)?

 

  1. Da li će nakon hapšenja Gorana Hadžića, osumnjičenog i za učešće u deportaciji hiljada hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u koncentracione logore u Srbiji, biti obelodanjeni podaci o koncentracionim logorima po celoj Srbiji (Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica, Aleksinac, Beograd, Niš…)?

 

  1. Da li je došlo krajnje vreme da se pokrenu sudski postupci protiv odgovornih za mučenja i ubijanja hrvatskih ratnih zarobljenika i civila u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i drugde?

 

  1. Da li će konačno biti dozvoljeno da se na dostojanstven način obeleže mesta mučenja i stradanja kao što su logori Stajićevo, Begejci i drugi, budući da to godinama traže porodice ubijenih, kao i preživeli u pomenutim konc-logorima, kao i organizacije civilnog društva, među kojima su i Žene u crnom?

 

  1. Da li će se i dalje ignorisati nesumnjiva činjenica da je privatna imovina Gorana Hadžića i njegove porodice (i ne samo njih) stečena ratnom pljačkom ili će Srbija – kao u brojnim prethodnim slučajevima – finansijski pomagati Hadžićevu odbranu pred Haškim tribunalom?

 

  1. Da li će se konačno utvrditi puna istina o nestalima u Vukovaru i na drugim mestima dejstava tadašnje JNA, MUP-a, kao  i srpskih paravojnih jedinica,  i da se otkriju grobnice hrvatskih žrtvava, što je moguće otvaranjem arhiva bivše JNA?

 

  1. Kada će se početi utvrđivati odgovornost vrha bivše JNA za zločine počinjene u Hrvatskoj, uključujući posebno zločin urbicida u Vukovaru?

 

  1. Da li će završetak saradnje Srbije sa Haškim tribunalom predstavljati početak korenitog preispitivanja stavova o ratovima 90-tih godina XX veka i o odgovornosti Srbije za te ratove? Kada će istina o tim zbivanjima postati deo zvaničnog obrazovnog procesa, budući da takvih promena gotovo da nema?

Hrvatski sabor usvojio Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova

Na 23. sjednici održanoj 15. srpnja 2011. godine Hrvatski sabor je sa 111 glasova “za” i 1 suzdržanim, donio  novu Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine.
Jednoglasnu potporu Prijedlogu Nacionalne politike dala je većina Klubova zastupnika. Vlada Republika Hrvatske je u svojstvu  predlagatelja prihvatila predložene amandmane Kluba zastupnika SDP-a te oni postaju sastavnim dijelom  konačne verzije dokumenta.

Jednoglasna potpora Prijedlogu Nacionalne politike dana je i na
Odboru za ravnopravnost spolova  i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Pročišćena verzija teksta s uvrštenim amandmanima bit će objavljena u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Ureda za ravnopravnost spolova. 

Slijepe žene protiv diskriminacije bore se aktivizmom

Od 9. do 14 srpnja u Edukacijsko-rehabilitacijskom kampu Premantura održan je seminar “Žene i vođenje” koji se provodi u okviru projekta “Jednake mogućnosti za žene i djevojke s oštećenjem vida” koji financijski podupire Europska unija kroz program Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) te Grad Zagreb.

Seminar “Žene i vođenje” CESI su organizirale u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih. Na seminaru je sudjelovalo 19 žena angažiranih u udrugama slijepih i slabovidnih osoba, a koje će stečena iskustva i znanja podijeliti sa ženama u svojoj lokalnoj zajednici. Trenerice na seminaru bile su Sanja Cesar, Tajana Broz i Vedrana Kobaš iz CESI, Jelena Pensa Galian iz Centra Vinko Bek te Gordana Šestić i Mira Sajković iz Udruge tiflopedagoga, dok su dodtanu potpru sudionicama seminara pružale volonterke Vinka Cvetko iz Hrvatskog saveza slijepih te CESIjeve volonterke Tanja Ivošević i Bibijana Papo.

Kroz pet dana rada sudionice su radile na unaprjeđenju svojih komunikacijskih i socijalnih vještina te vještina vođenja, a uz rad na tim vještinama glavna tema seminara bila su ženska ljudska prava i rodna ravnopravnost. Tijekom jeseni sudionice će sa drugim ženama u svojim lokalnim zajednicama održati različite akcije kroz koje će promicati veće sudjelovanje žena s oštećenjem vida u društvenom životu te upozoriti na problem višestruke diskriminacije s kojim se susreću. Neke od akcija biti će informiranje javnosti o mogućnostima i potrebama žena s oštećenjem vida, senzibiliziranje donosioca odluka za probleme osoba s oštećenjem vida te kampanja protiv nasilja nad ženama s invaliditetom. Sudionice seminara izrazile su svoje zadovoljstvo radionicama i programom.

CESI zadnjih 7 godina intenzivno radi na osnaživanju žena za preuzimanje vodećih uloga u društvu i politici. Program edukacije “Žene i vođenje”, osposobio je pet generacija polaznica iz političkih stranaka, poslovnog sektora, udruga i medija  s ciljem osnaživanja i dodatnog poticaja na aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom životu. Do sada je kroz program educirano 150 žena koje su znanja i vještine stečene tijekom programa prenijele u svoje lokalne zajednice kroz radionice za više od 1500 žena i kroz više od 100 lokalnih akcija. Program je uključen kao primjer dobre prakse u studiju o Aktivnom građanstvu koju je izradio Directorate General Education and Culture of the EU. Projektom Jednake mogućnosti za žene i djevojke s oštećenjem vida ovaj je program prilagođen potrebama osoba s oštećenjem vida što ga čini jedinstvenim projektom u Hrvatskoj.