Dojela GONG-ove nagrade za građanski aktivizam i razvoj demokracije

GONG poziva na dodjelu godišnje nagrade “Gong za građanski aktivizam i razvoj demokracije”

 u petak, 1. srpnja 2011. s početkom u 10:30 sati

Novinarski dom, Perkovčeva 2, Zagreb

Ove godine nagrada, koja se se sastoji od povelje, skulpture i novčanog iznosa od 10.000 kuna, biti će dodijeljena građanskoj inicijativi “Srđ je naš” koja svojim djelovanjem radi na zaštiti prostora Srđa od brutalne apartmanizacije pod izlikom gradnje golf igrališta.

Osim toga, inicijativa je svojim aktivnostima učinila veliki pomak naprijed u razvitku civilnog društva te nastojala građane i građanke  Dubrovnika uključiti o odlučivanje o njihovoj okolini te na taj način pridonijela razvitku demokratskog odlučivanja u njihovoj sredini.

Istom prilikom će biti predstavljena i GONG-ova publikacija o političkoj pismenosti mladih u Hrvatskoj, u kojoj su objedinjeni rezultati istraživanja koje je GONG prošle godine proveo među hrvatskim srednjoškolcima te komentari i preporuke za podizanje razine političke pismenosti.

GONG poziva da se pridružite te svojim dolaskom podržite dobitnike nagrade u njihovom daljnjem nastojanju da doprinesu daljnjem razvoju građnskog aktivizma i demokracije u našoj zemlji.

Peticija za održavanje 5. Svjetske konferencije o ženama

Posljednja UN-ova Svjetska konferencija o ženama održana je u Pekingu 1995., prije 16 godina. Platformi za djelovanje koja je tada donešena potreban je noviji zamah u njenom usvajanju budući da ciljevi, kao što su potpuno ostvarenje rodne ravnopravnosti, razvoja i mira, još uvijek nisu postignuti.

Potpisnice peticije preporučaju članicama vlada Vijeća za ekonomska i socijalna pitanja da donesu odluku o održavanju 5. UN-ove svjetske konferencije o ženama 2015.g. Ta UN-ova konferencija bila bi prva u 21. stoljeću i bavila bi se prvenstveno najnovijim pitanjima kao što su hrana, voda, financijska kriza, nuklearni izazovi.…

Peticiju možete potpisati ovdje.

Christine Lagarde prva žena na čelu Međunarodnog monetarnog fonda

Upravni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) izabrao je francusku ministricu financija Christine Lagarde za novu izvršnu direktoricu na petogodišnji mandat počevši od 5. srpnja 2011. godine.

Lagarde, koju je izabrao 24-člani odbora direktora MMF-a, prva je žena na čelu jedne globalne financijske institucije, a pobjedu je osigurala nakon što su joj potporu izrazili Kina, Rusija i Brazil, a SAD su je javno podržale uoči sastanka odbora.

Lagarde je u prvoj reakciji na svoj izbor priopćila duboko počašćena i kako je njezin cilj da se poslovi MMF-a nastave istom fokusiranošću i istim žarom, kako bi se postigao “jači i održiv rast” te “makroenkonomska stabilnost”. Izborom Lagarde na čelu MMF-a završila je petotjedna neizvjesnost oko izbora novog direktora, započeta nakon što je Dominic Strauss-Kahn 18. svibnja podnio ostavku na tu dužnost nakon što je optužen za seksualni napad na Nafissatou Diallo, sobaricu jednog hotela u New Yorku.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izbor je ocijenio kao “pobjedu za Francusku”, a predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozdravio je imenovanje riječima: “S velikim zadovoljstvom primio sam vijest da ste imenovani za generalnu direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda. Ovim imenovanjem, s kojim postajete prva žena na čelu te institucije, MMF je napravio odličan izbor, izbor stručnosti, iskustva i talenta.”

Barroso je pozdravio i “odlučujuću ulogu” dosadašnje francuske ministrice na području europske gospodarske i monetarne politike u proteklih pet godina, kada se dogodila “najteža financijska i gospodarska kriza u svijetu unatrag sto godina”.

Imenovanjem francuske ministrice na čelo MMF-a nastavlja se tradicija da Svjetsku banku vode Amerikanci, a Međunarodni monetarni fond Europljani.

Autonomnoj ženskoj kući nagrada za društvenu integraciju

Hrvatski projekt ‘Sklonište i savjetovalište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja’ zagrebačke ‘Autonomne ženske kuće’ u Pragu je dobio prvu nagradu austrijske Zaklade Erste za socijalnu integraciju u vrijednosti od 40 tisuća eura, a treću nagradu osvojilo je Mjesno bratstvo Trsat Franjevačkog svjetovnog reda iz Rijeke koje se brine o beskućnicima za projekt ‘Ruže sv. Frane’, a vrijedna je 25 tisuća eura.
Konkurencija za zakladine nagrade koje se dodjeljuju od 2007. godine bila je jaka, na natječaj se prijavilo 1850 organizacija iz dvanaest zemlja srednje i istočne Evrope (BiH, Hrvatske, Srbije, Češke, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Kosova, Slovačke i Slovenije), a radi se o projektima koji skrbe za osobe ugroženih ljudskih prava – žena, djece, staraca, manjina, siromašnih, osoba s posebnim potrebama…

O nagradama je odlučio međunarodni žiri 18 stručnjaka iz područja društvene intergracije, u finalni izbor ušle su 132 organizacije, ukupan fond nagrada iznosio je 613 tisuća eura, a još 33 institucije dobile su nagrade od 16 tisuća eura.

Nevi Tolle, voditeljici Autonomne kuće koja u Zagrebu djeluje 21 godinu i od nasilja je dosad zaštitila 40 tisuća žena, nagradu ‘Morski jež’ kojeg je izradila zagrebačka umjetnica Sanja Iveković, kleknuvši je predao Andreas Treichl, predsjednik upravnog odbora Zaklade i izvršni direktor Erste Grupe.

Vjerujemo u postojanje društva bez predrasuda i s jednakim pravima za sve, najmanje što možemo uraditi jest da javno nagradimo organizacije i njihove izuzetne rezultate – kazao je Treichl na svečanosti održanoj u hali čuvenog Barrandov studija, jednog od najstarijih filmskih studija u Evropi.

 Na rubu opstanka

 – Naša priča ni izdaleka nije zaokružena, jer Hrvatska udovoljava tek devetinu smještajnih kapaciteta za maltretirane žene kakve propisuje EU. Nažalost, nemamo potporu gradskih i županijskih institucija, te očekujemo zakon koji bi osigurao stabilnost ovakvim institucijama, jer smo stalno na rubu opstanka. Ženama i djeci u našoj kući nudimo godinu dana sigurnosti, tajnu adresu, besplatni smještaj i hranu, psihološku i pravnu pomoć, osoblje koje im pomaže u samoosnaženju – predstavila je Neva Tolle prvonagređni projekt, dok su Vilma Mlinarić i Siniša Pucić iz FSR-a objasnili kako se po uzoru na svetog Franu Asiškog bave reintegracijom ‘gubavaca naših dana’, odnosno ljudi s kojima nitko ne želi imati posla.

– Tiskamo list beskućnika, organiziramo kreativne radionice, izrađujemo suvenire koje beskućnici prodaju za džeparac. Pokrenuli smo socijalnu zadrugu preko koje ćemo nuditi usluge čišćenja domaćinstva i okućnice, uređivanja vrta, cijepanja drva. Kako ćemo utrošiti nagradu?! Maloprije su me zvali iz Rijeke da nemamo ni lipe za krumpir – ispričala je Vilma Mlinarić, koja predvodi 62 volontera.

Među 33 dobitnika ostalih nagrada su i Ronilački klub ‘Geronimo’ iz Zagreba s projektom ronjenja za ljude s posebnim potrebama, te pulska udruga ‘Merlin’ za integriranje Roma, a u konkurenciji su među 12 hrvatskih organizacija bile i splitski ‘Most’, te ‘Halo za pomoć’.

Ne želimo ‘žicati’ novac na cesti, samo želimo obrazovanje i posao

Obrazovanje mi je najvažnije, glavni motiv za sve, utvrdila je 22-godišnja Fikreta Dedić, mlada Romkinja koja je nedavno završila informatički tečaj u novoosnovanom Centru za savjetovanje, podršku i informiranje CASI “Romani”.

Fikreta je, kaže, uživala na tečaju, i željela bi se uključiti u još brojne druge… Želi učiti, jer, objašnjava, životne su je okolnosti spriječile da upiše srednju školu.

Sama je upisala osnovnu

– Osnovnu sam završila naknadno, sama sam se na to odlučila kad sam imala 15 godina, a teta mi je pomogla. Uvijek mi je neugodno kad drugima govorim kako nemam srednju školu, ali namjeravam je završiti čim prikupim novac – objasnila je Fikreta.

Baš zato traži posao, koji, naime, Romkinje vrlo teško dobivaju.

– Voljela bih raditi bilo što, skromna sam. No, teško je zadovoljiti kriterije koje traže; primjerice, prošla sam i kratki tečaj za pomoćnu kuharicu, no za taj posao uzimaju nekog tko je zapravo kuhar – opisuje.

U sličnoj je situaciji i Valentina Beriša, 18-godišnjakinja koja je u srijedu krenula odraditi prvi dan kao telefonistica.

– Uzeli su me na probu, nadam se da ću posao i dobiti – dodala je Valentina, kojoj također nedostaje diploma srednje škole.

Baš kao i njezinoj prijateljici Nataši Osmanović, 24-godišnjakinji koja govori čak nekoliko jezika.

– Pričam engleski i njemački tečno, a znam i talijanski, francuski i švedski, no ne toliko dobro – iznenadila nas je Nataša pa objasnila:

Govori nekoliko jezika

– Radila sam u buticima, morala sam naučiti razgovarati sa strancima. Imam i položenu B kategoriju vozačkog – dodala je Nataša.

No nije, kaže, nedostatak srednje škole presudan razlog za nedobivanje posla, posebice nižekvalificiranih.

– Čim vide da smo Romkinje ne žele nas zaposliti. Ljudi imaju predrasude, ali ne krivim ih, jer i meni se želudac preokrene kad vidim dijete s majkom na cesti na semaforu kako žicaju novac. Nismo svi isti, ali ja ne mogu objašnjavati ljudima ‘gledajte onu ženu, ja nisam kao ona!’. Radno sposobni trebaju raditi – zaključila je Nataša.

Romkinje će se u centru moći obrazovati za lakše poslove

Centar za savjetovanje, podršku i informiranje CASI “Romani” službeno je otvoren u srijedu na Peščenici, a namijenjen je ženama Romkinjama koje žele postati konkurentne na tržištu rada, a koje su najčešće najteže zapošljiva skupina. Osim što se u centru mogu savjetovati, tamo će se redovito održavati i besplatni tečajevi za osposobljavanje za, primjerice, hotelijerke, čistačice, rad na računalima i slično. Centar je, inače, dio projekta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, “Bolja perspektiva žena Romkinja”, a u 77-postotnom ga iznosu financira Europska unija.

Desetu godinu ponosno!

Samo tjedan dana nakon sramotnog masovnog javnog linča nad prvom Povorkom ponosa u Splitu, na jubilarnom Zagreb Prideu okupilo se čak 4 000 ljudi, koji su koračajući ulicama glavnog grada još jednom stali u obranu prava na različitost. Snažnije nego ikad, sudionici Pridea pokazali su kako ne pristaju na diskriminaciju, uskraćivanje slobode i dostojanstva.

“Od danas više nema povratka u tišinu, od danas prestajemo biti nevidljivi. Uzdignute glave koračali smo svjesni svog ljudskog dostojanstva i građanskih prava. Više nikada nećemo biti vreće za iživljavanje i klaunovi za ismijavanje”, riječi su to kojima je Damir Hršak, tadašnji predsjednik Iskoraka, 2002. godine otvorio prvi Zagreb Pride. Danas, deset godina kasnije, čak 4 000 sudionika jubilarne i do sada najmasovnije Povorke ponosa, koračajući ulicama Zagreba potvrdilo je snagu te povijesne izjave. Jer nakon prošlotjednih nereda u Splitu, koji su pokazali kako aveti klerofašističke i heteropatrijahalne ideologije još uvijek ne miruju, biti na današnjem rođendanskom Prideu značilo je braniti slobodu.

Povorku je čuvalo čak 1 500 policajaca, koji su, za razliku od splitske subote, kada se toleriralo i fizičko nasilje, napokon sankcionirali i govor mržnje. Unatoč strahovima, povorka je prošla mirno, a idilu su remetili tek pokoja ružna riječ i jedno jaje bačeno s balkona u Jurišićevoj ulici. Okupljanje je simbolično započelo na Trgu žrtava fašizma, odakle su svoju potporu svim LGBTIQ osobama i borbi za pravo na različitost dali brojni kulturnjaci, intelektualci, estradnjaci i političari. “Ovdje sam da izrazim svoje duboko neslaganje sa svima onima koji sprječavaju, ogovaraju i podcjenjuju Pride”, za H-Alter je izjavio Predrag Matvejević prokomentiravši i sramotne izjave koje su prošle tjedan stizale iz redova Katoličke crkve: “Kako to da je Bog dao toliku inspiraciju jednom Michelangelu i Leonardu da Vinciu koji su bili notorni homoseksualci? Očito je da se Bog pokazao mnogo širokogrudnijim od klera. Kler je shvatio da se usmrdio, pa se sada pokušava oprati. No nije li malo prekasno za to? Kler uvijek računa na oprost. Njega će i dobiti, ali sramotu će jako teško skinuti sa sebe.”

Najmasovnija hrvatska povorka u povijesti po prvi put je kročila i na Trg bana Josipa Jelačića, gdje ih ove godine, za razliku od prošle dvije, nije dočekala sramotna šačica anti-gej prosvjednika okupljenih oko Mladeži HČSP-a, već stotine građana, od koji su većina njih mahali i pljeskali. Kako je ranije bilo najavljeno, do sada najveća ruta povorke obuhvaćala je Varšavsku ulicu i Cvjetni trg kao simbole zagrebačkog otpora, no plan kretanja povorke je na kraju ipak bio izmijenjen. “Zagreb Pride je trebao proći Varšavskom, ali ne može jer nas je previše. A zašto nas je previše? Jer je na tom mjestu izgrađena lakrdija od garaže. Ove godine očito ne možemo na Cvjetni trg, ali hoćemo kada napokon zatrpamo ulaz u garažu!”, iz Gundulićeve je poručio Franko Dota iz Zagreb Pridea. U neposrednoj blizini Cvjetnog trga, svoj obol u borbi za pravo na različitost organizatori su dali i u vidu prozivke homofobnih vlasnika kafića: “Pederi, ljubite se u KIC-u, pederi ljubite se i u svim ostalim kafićima!”

Neposredno prije krajnjeg cilja, odnosno Zrinjevca, povorka se nakratko zaustavila u Praškoj ulici ispred mjesta na kojem je 1942. godine srušena sinagoga. “Svake godine ćemo se zaustaviti na ovome mjestu da iznova kažemo – ne fašizmu, ne ustaštvu, ne nacionalizmu, ne šovinizmu i ne heteroseksizmu!”, poručili su iz Zagreb Pridea.

Povorci se pridružio i velik broj sudionika splitskog Pridea, koji su kao simbol ponosa na svojim tijelima nosili oznaku Surviver. Okupljenim sudionicima na Zrinjevcu se obratila Mirjana Kučer iz feminističke organizacije Domine, koja je zajedno s udrugama Kontra i Iskorak organizirala prvi splitski Pride. “Unatoč svim događajima iz Splita, ipak smo uspjeli otvoriti jednu novu stranicu u splitskoj, ali i hrvatskoj povijesti. Ne smijemo zaboraviti da je današnja slika samo jedna strana Hrvatske, jer nažalost ona prošlotjedna također egzistira pararelno s ovom”, poručila je Kučer.

Rođendansku atmosferu uveličalo je i proglašenje pobjednika izbora za naj homofoba i homofrenda desetljeća. U žestokoj konkurenciji među finalistima za prvaka među homofobima, pobjedu je naposljetku osvojila saborska zastupnica Marijana Petir, znana kao i obožavateljica kičastih križeva i kao jedina osoba koja je u Saboru glasovala protiv izglasavanja Zakona o suzbijanju diskriminacije. “I dok HDZ-ovci guraju svoju homofobiju natrag u ormare, Marijana Petir je out and pride”, objasnili su Prideovci. Titulu homofrenda desetljeća odnijela je također jedna saborska zastupnica koja je česta gošća povorke. Riječ je o Vesni Pusić. “Svi razumski glasovi su u početku bili manjina – žene koje su se borile za svoja prava, borci za pravo na obrazovanje i svi oni koji su stvarno mislili da je Zemlja okrugla. Hvala vam za svih ovih deset godina”, poručila je Pusić u svom govoru zahvale. Osim nje, počasne titule homofrendica dobile su i aktivistkinja Mima Simić te novinarka i H-Alterova suradnica Barbara Matejčić.

“Povorke ponosa pokazuju stvarno stanje u zemlji, a policija nije tu bila zbog nas, nego zbog onih koji su napravili ono što su napravili u Splitu, a godinama prije pokušavali i u Zagrebu. Vjerujem da će biti prajdova i bez policije”, izjavio je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea na samom kraju rođendanske povorke. “Pobjedili smo i pokazali kako je ovo naš grad i kako je ovo naša zemlja. Jer i budućnost je naša”, zaključili su organizatori.