AKCIJA ŽENSKE SOLIDARNOSTI Novinarke nose ‘Uzor’

S obzirom da je već procurilo u medijski eter kako novinarke Slobodne i ostalih splitskih medijskih kuća imaju neku humanitarnu ‘šemu’ s radnicama splitske modne kuće Uzor, nema smisla da cijelu stvar tajimo i od čitatelja našeg lista.

Ukratko, radi se o tome da će novinarke dati sašiti, kako koja, haljine, kostime, košulje, suknje, odijela, da će im šalturice iz Uzora uzeti mjere i sve to fino sašiti, pa da će novinarke sve to platiti iz svoga džepa i na taj način omogućiti da bar koja kuna kapne i na račun ‘Uzoritih’.

Ideja je da slično naprave i ostale žene i na taj način osiguraju krojačicama nešto posla, a i koju kunu.

Ovdje svakako treba napomeniti da stotinu žena ‘Uzora’ mjesecima nisu primile plaće; tek im je neki dan na račune sjelo po 200- tinjak kuna za par radnih dana u veljači, nakon što im je firma i formalno otišla u stečaj.

Kako smo čuli, sve što radnice ‘Uzora’ sada u ovom periodu stečaja zarade, ide za njihove plaće, a ne u neku crnu rupu bez dna, kako je do sada bio slučaj. No, krenimo nekim redom.

Čitavu stvar je prije desetak dana smislila i po kratkom postupku krenula realizirati naša kolegica Eda Vujević, urednica Kulture i kolumnistica u Slobodnoj Dalmaciji. Ideja je u međuvremenu već debelo zaživjela, naišla na sveopće aklamacije i novinarki i šnajderica, te dobila ime ‘Žena ženi UZOR’.

– U novinama sam vidjela izjavu sindikalne povjerenice Uzora koja je rekla kako radnice te tvrtke ne žele ništa drugo nego – raditi.

Ta me je izjava Ljiljane Šućur nekako dirnula pa sam pomislila: k vragu, ne mogu naručiti brod u splitskome škveru, ali mogu naručiti jednu haljinu u Uzoru da mi tamo sašiju! – pojašnjava Eda Vujević kako joj se upalila svjećica i kako je potom nastao cijeli light show na zadanu temu.

– Došla sam na ideju da pozovem kolegice da naprave to isto. Jedna haljina nikoga neće ubiti, a može pomoći barem na razini geste kojom se solidariziramo sa tih stotinu žena.

Uostalom, jako me ljuti teza kako žene ne znaju biti solidarne sa ženama, to naprosto nije istina. Veći dio mojih kolegica, pa i ja, uostalom, dolazimo iz radničkih obitelji i mislim da ovako možemo pokazati i jednu vrstu međugeneracijske solidarnosti i poštovanja i spram svojih majki i očeva – ističe Eda Vujević, i sama iznenađena činjenicom da se u tom kratkom periodu gotovo 40 žena, novinarki, ali i nenovinarki, priključilo kampanji ‘Žena ženi UZOR’.

Mnoge su već otišle u Uzorov pogon na Trsteniku, dale se izmjeriti, te su naručile odjeću po mjeri. Ima nas i koje još premišljamo što ćemo si dati sašiti, jer smo odavno (dolaskom Zara, Manga i ostalih lanaca) prestale ‘šivati robu’ i u pravilu posjećujemo krojačice isključivo kad nam trebaju skratiti rebatinke.

Međutim, ovu priliku nećemo propustiti. Uostalom, kako kaže naša kolegica Vujević, možda nam je ovo posljednja prilika da sebi kupimo haljinu po mjeri u Uzora. 

Nabavite robu i dajte miru

Želite se priključiti akciji i naći mjesta u ormaru za još jedan komad odjeće? Evo kako ćete: ovog tjedna bi trebalo okončati proces naručivanja odjeće. To znači, drage dame – kupite materijal za haljinu, sako, odijelo, hlače, košulju, što god hoćete, i put pod noge u pogone “Uzora”, tamo na Poljičkoj cesti 32. Oni u tvornici imaju jako skroman izbor tkanina pa je bolje doći sa svojim vlastitim. Tamo će vas jedna ljubazna gospođa izmjeriti od glave do pete i zakazati vam probu. Plaćanje je na kraju, po preuzimanju robe.

Bit će i revija

Bude li sve po planu s kampanjom “Žena ženi UZOR”, krajem travnja, pred sami 1. maj, Praznik rada, novinarke će napraviti zabavu na kojoj će pokazati odjeću koju su “Uzorite” sašile. Radni moto tzv revije bit će “Vrag nosi Pradu, a novinarke Uzor”.

{slika}

Šućur: Želimo samo raditi

 Ljiljana Šućur, sindikalna povjerenica “Uzora”, je oduševljena akcijom, baš kao i sto radnica.

– Fala Bogu na dobrome svitu! Presretne smo kad vidimo da nismo zaboravljene, raduje nas ova solidarnost koju nam naše Splićanke i Splićani pokazuju. Mi samo želimo raditi i živjeti od svoga rada – ne skrivajući emocije kazala nam je Ljiljana Šućur.

Prosvjed povodom otvorenja centra “Cvjetni” i rampe u Varšavskoj

Pravo na grad i Zelena akcija pozivaju na prosvjed povodom otvorenja centra “Cvjetni” i rampe u Varšavskoj. Prosvjed će početi u četvrtak 7. travnja u 11 h u Varšavskoj ulici.

Nakon pet godina silovanja procedura i niza nezakonitosti te unatoč 55.000 potpisa i masovnih prosvjeda građana, otvara se centar “Cvjetni” Hoto grupe s ulaznom rampom za privatnu garažu u pješačkoj zoni u Varšavskoj ulici. Krinka za izglasavanje javnog interesa koji je bio nužan za realizaciju projekta “Cvjetni” bile su dvije javne dvorane i prolaz kroz blok do Gundulićeve, no čak se ni to nije ispunilo. Cijeli Zagreb je obmanut jer nema obećanog prolaza kroz blok do Gundulićeve, a javne dvorane Hoto grupa iznajmljuje za komercijalne sadržaje.

Izađimo na prosvjed i pokažimo da se i dalje protivimo devastaciji javnog prostora, otimanju pješačke zone te pogodovanjima i nezakonitostima! Izborimo se da se zaključci Skupštine Grada Zagreba iz veljače 2010. godine (zabrana izgradnje garaža i rampi u centru grada te smanjenje izgrađenosti blokova) ugrade u nadolazeće izmjene GUP-a kako se u Gradu Zagrebu više ne bi mogao ponoviti slučaj poput Cvjetnog i Varšavske!

Aktualni prioriteti i perspektive zatvaranja pregovora u Poglavlju 23.

Slijedom zaključka sa sjednice održane 25. ožujka 2011., Kuća ljudskih prava uz potporu Savjeta za razvoj civilnog društva, organizira okrugli stol o prioritetima i perspektivama zatvaranja Poglavlja 23. u kontekstu zatvaranja cjelokupnih pregovora između Republike Hrvatske  i Europske unije.

Okrugli stol održat će se u srijedu, 6. travnja 2011. u 11 sati u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112 c.  

Uvodno će organizacije civilnog društva okupljene u Inicijativi za praćenje i uključivanje u proces zatvaranja Poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna ljudska prava) predstaviti osnovne zaključke svog Zajedničkog mišljenja o spremnosti RH za zatvaranje Poglavlja 23., kao i zahtjeve koje drže ključnim za njegovo zatvaranje. Bez ispunjenja ovih zahtjeva, zatvaranje Poglavlja 23. iznevjerilo bi svoju svrhu – neometan pristup pravdi i pravosuđu te osiguravanje zaštite ljudskih prava svih građana/ki Republike Hrvatske.

Od predstavnika Ministarstva pravosuđa i Ureda glavnog pregovarača očekujemo da se ovom prilikom očituju o našem Mišljenju i zahtjevima, te da javnosti u cijelosti predstave Plan aktivnosti za efikasno ispunjavanje mjera navedenih u Privremenom izvještaju EK o Poglavlju 23., koji je Vlada RH donijela još 7. ožujka 2011. godine. Naime, radi se o planu koji hrvatska javnost, za razliku od europske diplomacije, nije imala priliku vidjeti.

Otvoreni proces zatvaranja ovog poglavlja i dovršenja pregovora nameće se kao imperativ ne samo u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja pristupnih mjerila i reformskih ciljeva, već i za pripremu građana i građanki za referendum na kojem bi trebali iskazati svoju spremnost za priključivanje Hrvatske Europskoj uniji koja se mora temeljiti na dobroj informiranosti i povjerenju u rad nacionalnih i europskih institucija.

Osoba za kontakte je voditeljica ureda Kuće ljudskih prava Milana Romić, telefon 641 37 10 ili e-mail adresa: milana@kucaljudskihprava.hr.

Predstava “Neraskidive niti” o radnicama Kamenskog u opatijskom hotelu Adriatic

OPATIJA  Sve što smlavi i razdvoji politika, spaja ljudska solidarnost! – piše u letku što najavljuje performans-predstavu “Neraskidive niti” , koja će sutra u 20 sati biti izvedena u dvorani Hotela “Adriatic” u Opatiji.

Predstava koja je potresla i oduševila brojnu publiku u Zagrebu, priređena je prvi put uz Dan žena u “Tvornici kulture”, u znak podrške radnicama “Kamenskog”, a u režiji Lenke Udovički (koja je uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić osmislila projekt). Ruku podrške ženama “Kamenskog” pružile su brojne zagrebačke umjetnice. 

U srijedu će njihovu borbu za pravo na život podržati umjetnice s Kvarnera. Radnice “Kamenskog” u Opatiji će podijeliti s publikom svoje osjećaje i razmišljanja o životu u znaku neplaćenog rada, štrajka glađu, gubitka posla, života obilježenog nezaposlenošću i izdajom poslodavaca i državnih ustanova, ali i podrškom obitelji i sugrađana…

Njihovim će se glasovima pridružiti “podrška Kvarnera” – glumice Edita Karađole, Andreja Blagojević, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, slikarica Silvija Đolonga, pijanistica Ana Dražul, harfistica Neda Božić, sopranistica Goranka Tuhtan, plesna umjetnica Ivana Kalc… 

Predstava se održava u organizaciji Festivala Opatija, ulaz je za sve nezaposlene besplatan (za ostale je 60 kuna).

Anarhistički sajam knjiga – 7. put

Anarhistički sajam knjiga koji se događa jednom godišnje u Zagrebu kao osnovnu ideju ima okupljanje anarhističkih inicijativa, projekata, pojedinaca/pojedinki i grupa koji međusobno razmjenjuju iskustva, savjete i razmišljanja. Ove godine, Sajam se održao u galeriji Nova u Teslinoj 7 u periodu od 1.-3. travnja.

Na sajmu su se nudile knjige različitih izdavača i tematika, a pronašlo se i puno besplatnih materijala, novina i časopisa. Program je tijekom petka i subote obuhvatio različite teme i probleme današnjice, te se tako primjerice raspravljalo o pravima životinja, iskorištavanju životinja u različite svrhe i o načinima na koje možemo pomoći. Predstavljena je grupa Recht auf Stadt (Pravo na grad), gentrifikacija i skvot Rote Flora u Hamburgu. Raspravljalo se o sve skupljem životu u Hamburgu i promjenama koje su se događale posljednjih godina na tom području. Češka grupa Paper Planes koja se bori protiv seksualnog nasilja i nastoji širiti što više informacija o tome, također se predstavila na Sajmu. Cilj je  grupe utjecati na promjene u stvarnosti kroz stvaranje sigurnog prostora u kojem se otvoreno razgovara o toj temi.

Peter Gelderloss je predstavio svoju novu knjigu  “Anarchy Works” te je održao predavanje o demokraciji kao obliku totalitarizma. Anarhistička tvrdnja da je svaka vlast autoritarna je objašnjena na način da je demokracija, općenito prihvaćena kao najbolji oblik vlasti, zapravo sredstvo dominacije i društvene kontrole. DAF je predstavio izdanja svoje nove biblioteke Pet bijelih stepenica: Georg Buchner – “Hesenski glasnik”, Paul Goodman – “Crna zastava anarhizma”, Voltairine de Cleyre – “Direktna akcija”, M.A.Bakunjin – “Manifest Slavenima”, Henry David Thoreau – “Građanski neposluh”. Prezentirala se i izdavačka grupa iz Beograda Anarhija/blok45 koja već devet godina objavljuje knjige usmjerene na kritiku masovnog društva s tematikom rada, opsesivnog produktizma, ekonomije kao ucjena, ideologije progresa  i sličnih. Specifičnost im je to što su im sve knjige od početka besplatne.

Nedjeljni program je bio opušten. Uz sajam knjiga nudilo se ispijanje kavice i čaja u ugodnom društvu. Sve u svemu, ovaj zanimljiv sajam svakako posjetite sljedeće godine.

Muke po popisu

Stanovništvo u Svetoj Nedelji popisuje osoba osuđena za kaznena djela rasne i druge diskriminacije! Do toga je došlo jer za posao popisivača stanovništva nije bilo potrebno priložiti i potvrdu o nekažnjavanju (a koja se usput budi rečeno traži za sve i svašta). Popisivač stanovništva u Svetoj Nedelji, izvjesni je Martin Stojaković, kojem nakon izdržavanja jednogodišnje zatvorske kazne traje trogodišnji rok kušnje zbog kaznenih djela rasne i druge diskriminacije. Iz presude je razvidno da je Stojaković 2007. godine kreirao blog preko kojeg je širio rasistički i nacistički sadržaj i pozivao na istrebljenje Židova, ističući nadmoć bijele rase, vrijeđao izraelsku naciju i židovstvo, te pozivao na deportaciju gejeva i lezbijki u logore, uključujući i pozive na ubojstvo i istrebljenje, za što je i osuđen. Stojaković je također na tom blogu postavio i broj telefona aktiviste za ljudska prava LGBT osoba s porukom “učinite njegov život jadnim”, nakon čega je aktivist dobivao prijetnje smrću. “Osoba koja na sudu nije izrazila žaljenje i krivicu zbog svojih zločinačkih uvjerenja i postupanja svakako nije i ne bi trebala biti od povjerenja javnim institucijama koje novcem poreznih obveznika plaćaju naknadu za taj rad.” poručuju iz Centra za LGBT ravnopravnost.

Zabilježeno je i nekoliko slučajeva nepravilnosti u popisu stanovništva u naselju Smilčić i općini Viškovo. Naime, u navedenim su mjestima popisivači samoinicijativno sugerirali osobama da se ne izjašnjavaju kao pravoslavci.

Državnom zavodu za statistiku su potvrdili da je popisivač u Smilčiću u četiri kućanstva umjesto pravoslavne upisali grkokatoličku vjeru. DZS se isti dan, čim je greška uočena, ispričao građanima, poništio popisnice i proveo novo popisivanje u prisustvu popisivača, kontrolora i instruktora.

Vezano za slučaj u Viškovu, DSZ ističe kako je riječ samo o jednom slučaju, u kojem je greška odmah ispravljena. “Smatramo da se nije radilo o zloj namjeri, već o neznanju, jer su narodnost i jezik bili ispravno upisani”, navode iz Državnog zavoda za statistiku.

Slučaj u Borovom Naselju, pak još se istražuje. “Što se tiče upitnika na jezicima i pismima nacionalnih manjina, istina je da je bilo slučajeva u kojima ih popisivači nisu imali sa sobom, niti su ih pribavili kad su isti zatraženi. Svi su popisni centri opskrbljeni Oglednim primjercima osnovnih obrazaca na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U međuvremenu je poslano dodatno upozorenje kako se to više ne bi ponovilo”, kažu u Zavodu.

 Do kraja popisa, sigurno nas očekuju daljnja “uzbuđenja”.