Feminizam je borba protiv potlačenosti

Znanstveno-umjetnički skup “Čitanje roda” , što je nedavno održan  po prvi put u Rijeci, možda nije pokazao da u Hrvatskoj postoji osmišljen i jedinstven feministički pokret, no to mu uostalom i nije bio  cilj. Njime se zapravo htjelo “probuditi” mladu znanstveno-umjetničku scenu u Rijeci i uputiti na niz pitanja koja otvara feministički  diskurs.

O samom skupu, mnogim brojnim mladim intelektualkama i umjetnicama koje su ga pohodile, ali i o širem stanju u društvu, Davor Mandić iz Novog lista razgovarao je s predsjednicom Udruge žena u znanosti i umjetnosti, organizatora skupa, Kristinom Posilović, riječkom pjesnikinjom i  znanstvenicom.

Kako ste zadovoljni prvim izdanjem skupa “Čitanje roda”?

– Vrlo sam zadovoljna realizacijom čitavog projekta.

Najveća nam je želja pokrenuti Centar za ženske  studije i u Rijeci. Voljele bismo potaknuti ljude na  istinski angažman u društvu Sama ideja se  razvijala nekih  godinu dana, nismo bile sigurne je li pravo vrijeme da  krenemo u ovakav projekt s obzirom na lošu gospodarsku situaciju koja je rezultirala smanjenjem sredstava za projekte iz kulture, no odlučile  smo ići “glavom kroz zid” jer držimo da je ovakav projekt važan za Rijeku.

Uspjele smo sa skromnim sredstvima ostvariti ciljeve, a oni su bili  da progovorimo o rodu, da ga preispitamo i promišljamo i da damo  mladim ljudima prostor u kojem će se predstaviti javnosti, iznijeti neke  “svježe” ideje o feminizmu danas i zainteresirati javnost za njih.

 

Što vam je ostalo najupečatljivije? Po čemu ćete ga pamtiti?

– Definitivno po znanstvenom simpoziju “Feministički dijalozi”, na  kojem su osim dr. sc. Ankice Čakardić nastupile studentice riječkog i  zagrebačkog Filozofskog fakulteta i koje su nas oduševile svojim znanjem, istraživačkim radom i uopće promišljanjima o feminizmu danas. 

Mogli smo čuti vrlo zanimljiva izlaganja u vezi feminizma i braka, jezika u LGTBQ zajednicama, roda i kazališta i druga. A svakako treba spomenuti i književne večeri s Asjom Bakić, Mimom Simić, Darijom Žilić,  Lanom Derkač, vrlo poučno književno jutro sa Zoranom Krušvarom i  Manuelom Zlatar u vezi feminističkog čitanja bajki. 

Posebno mi je drago što smo ugostili Damira Steinfla i Irenu Jukić  Pranjić sa zajedničkom izložbom stripa “Dijalog”. Sve su to ljudi koji  nisu samo istaknuti kulturni djelatnici, već i aktivisti u svome području,  oni od kojih možemo učiti i koji nas rado uče.

 

Kako ste zadovoljni odazivom? S jedne strane lijepo je pozdraviti  decentralizaciju, ili dezagrebizaciju, ali s druge, izostala je šira potpora “građanstva”?
– U načelu sam zadovoljna provedbom čitavog projekta, no naravno  da bih voljela da je više ljudi posjetilo programe. Jer ne radimo to zbog  sebe i za sebe, radimo za Rijeku i njene građane.

Cilj je bio da Rijeci  predstavimo kulturne djelatnike i djelatnice, umjetnike i umjetnice koji  promišljaju feminizam u svom radu i svakodnevnom djelovanju i da im  približimo feminizam na jedan nov, inovativan način. Voljela bih da se  kulturna, ali i ostale scene konačno decentraliziraju, da pokažemo “zube”, a mislim da imamo i čime konkurirati, nije potrebno da sami sebe  zatvaramo u okvire. Ako se mi otvorimo, scena će se otvoriti.

 

Što je po vama razlog za slabiji odaziv?

– S jedne strane moram priznati da sam razočarana što kolege i kolegice s Filozofskog nisu posjetili niti jedan od programa, osim troje kolega.

Ne znam koji je razlog tome, možda jednostavno nisu zainteresirani za tu temu, a to je s moga gledišta žalosno, jer govori o potpunoj  degradaciji kategorije intelektualaca ako je ona uopće ikada postojala u  Hrvatskoj. Pretpostavljam da “fotelja” osim udobnosti znači i svojevrstan prijezir prema svemu onome što ju može poljuljati, a to je znanje,  sposobnost i želja za radom.

S druge strane, izostanak potpore šire javnosti može biti posljedica  očaja s kojim se ljudi bore zadnjih dvadesetak godina i koji je sada toliko kulminirao da ljudi jednostavno više nikome ne vjeruju i misle da  im nitko i nikako ne može pomoći.

Jasno mi je da se ovdje radi o  našem znanstvenom i umjetničkom angažmanu, ali i mi smo redom  nezaposleni, honorarci ili potplaćeni. Ni nama ne plaćaju doprinose, ili  isplaćuju honorare, tako da ovaj angažman ide mnogo dalje nego što se  može činiti na prvi pogled.

Feminizam je borba protiv potlačenosti, i dok je samo jedna osoba u  svijetu potplaćena ili neplaćena i dok je samo jednoj osobi ugroženo  njeno ljudsko pravo, mi ćemo na to upozoravati. 

Je li udruga organizator skupa osnovana s jedinim ciljem organiziranja skupa ili namjeravate pokrenuti i neke druge akcije?

– Naravno da ne, ovo nam je prvi projekt kojim smo se htjeli predstaviti javnosti.

Voljele bismo u naredno vrijeme pokrenuti projekte kao  što je primjerice festival “Kratka priča je ženskog roda”, koji organizira  Centar za ženske studije u Zagrebu, nadamo se organiziranju tribina na  temu, primjerice, Zakona o ravnopravnosti spolova, provedbe edukativnih programa iz područja feminizma, a najveća nam je želja pokrenuti Centar za ženske studije i u Rijeci.

Mislimo da bi to bilo korisno za  grad, mjesto na kojemu bi se educirale generacije zainteresiranih  građana i građanki, studentica i studenata koji bi onda mogli nastaviti  širenje naših zajedničkih ciljeva. Voljele bismo potaknuti mlade ljude, a  i ne samo mlade, na istinski angažman u društvu.

 

Kako na nju reagiraju lokalne žene u znanosti i umjetnosti?

– Dobile smo podršku od pojedinih žena u znanosti i umjetnosti, jer  kao što sam već rekla, mnogo njih je “uhljebljeno” u svoje pozicije i ne  smatraju da je potrebno djelovati za one čiji put tek počinje i to je potpuno tragično. No borba nikada nije završila, ona se nastavlja ili tek  počinje i dat ćemo sve od sebe da uspijemo u tome, da ukažemo na situaciju, da se ta situacija ispravi.

Tu naravno uvijek mislim na sve  strukture društva koje su osjećaju potlačeno, s posebnim naglaskom na  žene koje prednjače na burzi rada, kojima se ne plaća posao domaćice,  koje dobijavaju otkaze ako zatraže porodiljni dopust i slično. Nažalost  ima takvih bezbroj primjera.

 

Možete li otkriti štogod o planovima za sljedeće izdanje skupa?  Hoće li se širiti, povećavati?

 – Namjeravamo proširiti skup na način da on postane regionalni, a  ako bude mogućnosti i više od toga.

Voljele bismo pozvati gošće iz  Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske i Italije da nam podijele svoja iskustva i da se na taj način, kroz iskustvo zajedničkog sudjelovanja u projektu, povežemo s njima kako bismo stvorile neki model  koji možemo iskoristiti u svom daljnjem, aktivističkom radu. Naravno,  sve ovisi o financijama, ali nadamo se da će projekt prepoznati Grad,  Županija i Ministarstvo, ali i strane fondacije na koje ćemo aplicirati. 

Revolucija je u Hrvatskoj tek krenula, na nama je da ljudima ukažemo  da su oni, njihova prava i dobrobit, odabrani cilj, misija i rezultat!

Odbijena udružna tužba protiv Zdravka Mamića

Odbijena je udružna tužba Centra za LGBT ravnopravnost protiv Zdravka Mamića na jutrošnjoj javnoj raspravi Županijskog suda u Zagrebu uz obrazloženje sutkinje Jadranke Travaš kako su diskriminatorne izjave izvršnog dopredsjednika NK Dinamo objavljene u Jutarnjem listu 15. studenog 2010. njegov vrijednosni stav a ne izravna i teška diskriminacija.

Raspravi je pristupio optuženi Zdravko Mamić, čiji je odvjetnik Srđan Šakić predao novo očitovanje o tužbenom zahtjevu, u kojem stoji kako se radi o “hipotetskoj izjavi jer Mamić nije izbornik, nema reprezentaciju te stoga ne stoje navodi da se radi o diskriminaciji već o osobnom stavu i sustavu vrijednosti”. Podsjetimo, Mamićeve izjave kako gej ne može igrati u grubom sportu poput nogometa niti hoće u njegovoj reprezentaciji i kako su talentirani za nogometaše, baletane i tekstopisce prenio je u studenom prošle godine niz medija. Odvjetnica Lina Budak napomenula je kako u novom očitovanju nema riječi o tome da je izjava bila rečena u šaljivom tonu kako se Mamić branio na prošloj raspravi.

“Ne zanima me što pučki pravobranitelj misli”

Prilikom saslušanja Zdravko Mamić je potvrdio da je rekao ono što su mediji prenijeli te u istom momentu kada je izjavio sporne rečenice postao svjestan da će zbog nje imati problema pa je tada novinarima nadalje pojasnio kako je nogomet grub sport; a smatrati izjavu diskriminacijom bi bilo kao da diskriminacija bude da kaže kako više voli plave od crnih žena!

Na pitanje odvjetnice Budak kakav je njegov vrijednosni stav Mamić je dao nedorečen odgovor kako “ima pravo na svoj stav no ne misli da je potencijalna nježnost određene osobe ujedno i odraz njegove nesposobnosti za neki posao”. Lina Budak podsjetila je Mamića na činjenicu kako HNS i Hrvatski olimpijski odbor ne smiju diskriminirati sportaše te da je bivši izbornik reprezentacije Otto Barić kažnjen od strane UEFA-e sa 3000 švicarskih franaka zbog iste izjave, no Mamić je odgovorio kako sa slučajem nije upoznat. Na preporuku pučkog pravobranitelja Jurice Malčića o isprici je izjavio “kako ga ne zanima što pučki pravobranitelj misli o njemu”.

Mamić nije htio ni precizirati je li zbog svog poznatog odnosa s medijima i novinarima i njih uvrijedio kada ih je povezao s nježnim gejevima nesposobnima za nogomet a svoja je druženja s novinarima nazvao “veselima i šaljivima” kakva je sporna izjava tada bila.

Centar najavio žalbu Vrhovnom sudu i UEFA-i

Tuženi je zahtjev odbijen uključujući i zabranu daljnjeg sličnog postupanja i medijska isprika u roku od 3 dana u Jutarnjem listu. U obrazloženju je sutkinja navela kako sud ne pronalazi u izjavi povrijeđeno pravo na jednako postupanje ili da se neku skupinu prema njoj stavlja ili bi mogla biti stavljena u nepovoljan položaj. “Radi se o mišljenju i pravu na slobodu izražavanja pa makar to mišljenje bilo pogrešno i vrijeđalo civilizacijske vrednote”.

Marko Jurčić iz Centra za LGBT ravnopravnost najavio je žalbu Vrhovnom sudu ali i pritužbu na odluku UEFA-i, no dodao da je očekivana. “Mamić i dalje širi stereotipe i poruku kako su gejevi nesposobni za nogomet. Kao čovjek koji ima ovlasti izbora čelnog čovjeka hrvatskog nogometa nemoguće je da nema i ovlasti izbora igrača”.

Suđenje je i ovaj put obilježilo pristrano ponašanje sutkinje u korist tuženog koja je prekidala odvjetnicu Centra Linu Budak, sprječavala ju u postavljanju pitanja i zaustavljala Mamića, vjerojatno u njegovom najboljem interesu, prilikom odgovaranja na postavljena pitanja.

Verbalno zlostavljanje u odnosima

Patricia Evans stručnjakinja je za međuljudske odnose, predavačica i autorica pet knjiga o verbalnom zlostavljanju. Redovito gostuje u televizijskim i radijskim emisijima kako bi podigla svijest o fenomenu verbalnog nasilja. Nedavno je u izdanju V.B.Z.-a prevedeno treće, prošireno izdanje njezine knjige Verbalno nasilje u odnosima: kako ga prepoznati i kako reagirati (prijevod Radha Rojc-Belčec).

Ova knjiga namijenjena je, kako autorica ističe u uvodu, i ženama i muškarcima. Iako se njezino istraživačko iskustvo uglavnom temelji na radu sa ženama izloženim zlostavljanju i iako postoje značajne razlike između odnosa u kojima je žena verbalna zlostavljačica i onim u kojima je muškarac zlostavljač, knjiga može ponuditi korisne informacije i muškarcima.

Knjiga je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu definira se verbalno zlostavljanje i koristeći se osobnim iskustvima zlostavljanih žena, autorica govori o naravi odnosa u kojima dolazi do verbalnog zlostavljanja. Za situaciju verbalnog zlostavljanja karakteristično je da zlostavljač poriče zlostavljanje i da se verbalno zlostavljanje odvija iza zatvorenih vrata. Autorica ističe da zbog verbalnog zlostavljanja u kojima zlostavljač želi dominaciju i kontrolu te se često koristi manipulativnim taktikama, žrtva takvog zlostavljanja često ne prepoznanje da se radi o zlostavljanju. Verbalno nasilje nisu nužno prijetnje ili bijesni ispada zlostavljača već ono može biti prisutno puno suptilnije, npr. pod maskom šale, ili optuživanja partnerice za vlastiti neuspjeh,  ili skretanjem pažnje s partneričinih želja i potreba, ili poricanjem i omalovažavanjem partneričine perspektive u viđenju nekog problema u odnosu, njezinih postignuća i iskustava. Autorica više puta ističe važnost ranog prepoznavanja verbalnog nasilja jer ono, ne samo što uvijek prethodi fizičkom nasilju nego čak ako i do njega ne dođe žrtva svejedno trpi veliku bol i kod nje dolazi do manjka samopouzdanja i samopoštovanja.

U drugom dijelu knjige autorica pobliže istražuje kategorije verbalnog zlostavljanja kao i praktične korake potrebne za promjenu i oporavak,a nekoliko je poglavlja posvećeno djeci koja se susreću s verbanim zlostavljanjem.

Patricia Evans pokrenula je i internetsku stranicu www.verbalabuse.com kojom želi upozoriti na fenomen verbalnog nasilja te pružiti savjete i podršku ženama koje su njemu izložene.

Rod i seksualnost, serija predavanja na Filozofskom fakultetu

Klub studenata sociologije Diskrepancija najavljuje seriju predavanja koja će se baviti temom seksualnosti i roda. Planira se održati sedam predavanja tokom ovog semestra, a predavači/ce će osim sa sociologije, biti i s pedagogije, psihologije, antropologije, etnologije i filozofije.

Neke od tema će biti transseksualnost, seksualna edukacija, LGBT pokreti, etnografski pristup seksualnosti, filozofija i seksualnost, HIV/AIDS i problem istraživanja osjetljivih tema. Među predavačima/icama koje očekujemo biti će Hadley Renkin (Gender Studies – CEU), Ankica Čakardić (Filozofija – FFZG), Marija Bartulović (Pedagogija – FFZG), Janice Irvine (University of Massachusetts Amherst), itd.

Prvo predavanje u nizu biti će predavanje prof. Aleksandra Štulhofera koje će se održati 04. travnja 2011. u 17:00h u konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta (2.kat). Tema predavanja je HIV/AIDS i problem istraživanja osjetljivih tema.

O terminima i detaljima ostalih predavanja informacije ćete moći naći na adresi www.diskrepancija.org.

Hrvatska dobila preporuke za zaštitu ljudskih prava

Na nedavnom zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi Hrvatska je dobila ukupno 116 preporuka za poboljšanje njihove zaštite od kojih državno izaslanstvo nije prihvatilo samo dvije – ublažavanje kriterija za ostvarivanje besplatne pravne pomoći i za lakše ostvarivanje hrvatskoga državljanstva građanima drugih nacionalnosti.

Najteži dio procesa tek slijedi – izrada akcijskog plana za provedbu preporuka u djelo, priopćeno je danas iz Ureda pučkog pravobranitelja. Pri tomu se vlasti i nadalje pozivaju na široke konzultacije s neovisnim institucijama i organizacijama civilnog društva. Sljedeći ciklus univerzalne periodične revizije stanja ljudskih prava u Hrvatskoj bit će za četiri godine i temeljit će se na provedbi preporuka.

Pučki pravobranitelj Jurica Malčić, u svojstvu akreditirane nacionalne institucije u usmenom izlaganju osvrnuo se na tijek procesa. Taj novi instrument UN-a ima za cilj poboljšanje stanja na terenu i zahtijeva široke konzultacije vlasti s neovisnim dionicima: neovisnim institucijama za zaštitu i promicanje ljudskih prava i organizacijama civilnoga društva. Pravobranitelj je kao koordinator neformalne koalicije neovisnih institucija za zaštitu ljudskih prava koja je podnijela zajedničko izvješće, izrazio žaljenje što su predstavnici vlasti propustili prigodu da kroz široke konzultacije i tripartitni dijalog sa svim sudionicima ostvare veće koristi iz tog procesa.

Kao što je u svojim izvješćima Hrvatskome saboru već isticao, pravobranitelj inzistira da vlasti ponovno razmotre i prihvate preporuku za ublažavanje kriterija za ostvarivanje besplatne pravne pomoći kako bi bila dostupna širem krugu osoba slabijeg imovnog stanja, ističe se u priopćenju.

Pravobranitelj je sa zadovoljstvom primio činjenicu da je državna delegacija prihvatila sve preporuke vezane za jačanje institucije pravobranitelja kao i za dužno postupanje po njegovim preporukama. Izrada novog zakona o pučkom pravobranitelju je u tijeku i ujedno prigoda da vlasti pokažu u kojoj su mjeri istinski opredijeljeni za provedbu preporuka Vijeća UN-a koje su prihvatili. Pravobranitelj traži da se na vrijeme prevedu sve ocjene i preporuke i stave na uvid građanima. Završna rasprava o Univerzalnom periodičnom pregledu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj na kojoj su usvojene preporuke za poboljšanje zaštite ljudskih prava održana je 17. ožujka, navodi se u priopćenju.

Promocija knjige “Bijela knjiga-Kronika prijetnji i napada na novinare 1990-2011”

  Pozivamo Vas na promociju  knjige:

  “Bijela knjiga – Kronika prijetnji i napada na novinare 1990 – 2011”, publikacije Zbora istraživačkih novinara Hrvatske

 Promocija će se održati u utorak, 29. ožujka u 17.30 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, Perkovčeva 2, Zagreb