Nagrada Josipa Vancaš za dobrotvorku godine

Povodom pokretanja inicijative za dodjelu nagrade Josipa Vancaš za dobrotvorku godine, Zaklada ZAMAH poziva:

Predložite svoju kandidatkinju ili članicu povjerenstva, i/ili priložite svoj novčani doprinos!

Dobrotvorka godine može biti državljanka RH koja 

  •  
    • sudjeluje u dobrotvornim akcijama ili davanju priloga jednoj ili više neprofitnih organizacija
    • osobno daje financijska sredstva za javnu dobrotvornu akciju ili potiče i usmjerava druge na davanje potpore organizacijama koje djeluju na rješavanju problema u zajednici
    • svojim djelovanjem pridonosi jačanju uloge žena u društvu
    • potiče druge osobe da postanu dobročinitelji
    • ima pozitivan utjecaj na život šire društvene zajednice kojoj vidljivo pridonosi svojim djelovanjem

Predviđena je novčana nagrada u iznosu 10.000 kuna, koja će biti dodijeljena u veljači.

 

  • Želite li predložiti kandidatkinju za nagradu, potražite na našoj internetskoj stranici www.zamah.hr obrazac za prijavu;
  • prijedloge za članice povjerenstva pošaljite nam (sa životopisom) elektroničkom poštom na adresu zamah@zamah.hr;
  • a svoj prilog možete uplatiti na naš žiro račun br. 2360000-1101930294  s naznakom za dobrotvorku godine

Za sve informacije možete se javiti u Zakladu Zamah, Svačićev trg 3, na e-mail adresu zamah@zamah.hr ili telefonom na br. 01/3646-237.

Rodno osjetljiv proračun u praksi

Ured za ravnopravnost spolova preveo je i tiskao u nakladi od 1.000 primjeraka priručnik Vijeća Europe “Uvođenje rodno osjetljiva proračuna: provedba u praksi” autorice Sheile Quinn. Priručnik je rezultat suradnje i podrške Europske mreže za rodno osjetljiv proračun, Upravnog odbora za ravnopravnost spolova Vijeća Europe, organizacija civilnog društva  i nezavisnih stručnjaka/inja.

Vijeće Europe rodno osjetljiv proračun definira kao “uvođenje rodno osviještene politike u proračunske procese” te postavlja rodno osjetljiv proračun u okvir rodno osviještene politike kao instrumenta strategije za uspostavljanje ravnopravnosti spolova. 

Polazeći od toga da se rodno osviještena politika ne može ostvariti bez usredotočenosti na raspodjelu financijskih sredstava iz proračuna, priručnik donosi promjene u načinu kako se proračun analizira, planira i provodi u praksi te ističe nužnost usklađivanja političkih opredjeljenja za uspostavljanje ravnopravnosti spolova s raspodjelom sredstava. Stoga se o rodnom proračunu raspravlja kao o načinu povezivanja politike ravnopravnosti spolova s makroekonomskom politikom.

Temeljni stav iz kojeg su proizašle pomno razrađene smjernice i upute navedene u ovoj publikaciji je da su krajnji rezultati korištenja proračunskim stavkama  – usluge, transferi i plaće,  koji su namijenjeni  građanima i građankama, odnosno ljudima različitog spola i potreba. Ističe se također da posebne sheme i programi namijenjeni isključivo ženama mogu pružiti  određenu pomoć i potporu u nekim područjima, ali nisu dovoljni.

U tekstu se naglašava da to nije posebni proračun za žene, da je utemeljen na premisi da proračunski prihodi kao i rashodi nisu rodno neutralni, da je potrebno započeti proces analizom utjecaja proračuna na žene i muškarce, da  omogućuje bolju usmjerenost na sve korisnike i učinkovitiju raspodjelu javnih rashoda, da zahtijeva sudjelovanje šire baze sudionika i ovisi o demokratskim procesima te da se može primijeniti na konkretne proračunske pozicije i programe.

Središnji dio ovoga priručnika je poglavlje Kako uvoditi rodno osjetljiv proračun u kojem se opisuju preduvjeti za uvođenje rodno osjetljiva proračuna i opisuju faze samog procesa. Pri tome se razrađuju obilježja okoline koja mora postojati da bi rodno osjetljiv proračun mogao prijeći fazu analitičke vježbe i poprimiti oblik učinkovitoga političkog djelovanja te opisuje postupke, konkretne instrumente, metodologije i pristupe koji će dovesti do sustavne ugradnje načela ravnopravnosti spolova u sve proračunske procese.

Pri navođenju primjera dobre prakse ističe se Austrija koja je Saveznim Ustavom iz 2008. godine obvezala vladina tijela na svim razinama da pri upravljanju proračunom budu usmjerena na ravnopravnost spolova.  Belgija je 2007. godine Zakonom o uvođenju rodno osviještene politike osigurala da se Saveznom proračunu nadodaje tzv. “bilješka o rodnoj raspodjeli” u kojoj su navedeni izdaci svih tijela za aktivnosti namijenjene ostvarivanju ravnopravnosti između žena i muškaraca, a  andaluzijsko zakonodavstvo iz 2003. godine propisuje procjenu utjecaja na spolove svih prijedloga zakona i propisa. Prakse u zemljama  Europske unije pokazuju mnoge sličnosti u pristupima i instrumentima, ali se naglašava prilagođenost metodologija lokalnim prilikama i stanju u svakoj zemlji.

Poglavlje pod nazivom Uvođenje rodno osjetljiva proračuna na različitim razinama bavi se pitanjima uvođenja rodno osjetljiva proračuna na različitim razinama vlasti i različitim stavkama linije rashoda.  Uz niz konkretnih primjera opisuje se proces promjena odnosa prema proračunu s pozicija središnje vlasti, ministarstava, regionalne i lokalne razine  te se nudi smjernice i ideje za postupanje na razini programa.

U procesu uvođenja rodno osjetljivog proračuna civilno društvo ima  ulogu stručnjaka, zagovornika, kontrolora, praktičara i partnera. Primjeri djelovanja udruga iz različitih zemalja Europe opisani su u zadnjem poglavlju priručnika.

Vijeće Europe se ovom korisnom publikacijom obraća donositeljima političkih odluka, ali nudi praktične metode i sredstva svim provoditeljima odluka na nižim razinama, odnosno svima koji se susreću s planiranjem i raspodjelom proračunskih stavki u svakodnevnom radu.

Preuzimanje sadržaja publikacije

Denisa Latina nek je stid i sramota

Latinica na temu “Gdje je nestala ženstvenost?” izazvala je salvu komentara uključivo i onaj već objavljen na Libeli. Ovdje donosimo još jedan komentar, a preporučamo vam i tekstove Gabrijele Ivanov na voxfeminae.net, Vesne Kesić na kulturpunkt.hr, Đurđe Knežević na Zamizine.net  i Zrinke Pavlić u Nacionalu.

 

Kompromitira li Denis Latin sebe i Latinicu ciljano ili to radi nehotice, jer je naprosto izgubio kompas, ne znam niti se treba upuštati u procjene. Ono što nije procjena već činjenica jest da mu je prošlotjedno izdanje bilo ispod svake razine. Tema se ogledala u hipotetskom pitanju – Gdje je nestala ženstvenost? A o čemu je u emisiji bilo riječi – ne znam.

Najava Latinice u sebi je sadržavala ključne riječi poput ženstvenost, feminizam, partnerstvo s muškarcima. Tko je o tome u studiju govorio? Televizijska voditeljica Nataša Bebić Kalember koju znam jedino iz mazohističkog angažmana na Farmi Nove TV, potom redateljica Saša Broz, umirovljeni tv urednik i voditelj zabavnih emisija Saša Zalepugin,…

Svi su redom govorili o ženstvenosti kroz kontekst fizičke pojave – frizure, šminke, odjeće. Tu je Broz u prvi plan stavljala sebe i to kroz vlastitu samouvjerenost, prepoznatljivu frizuru i crvenu šminku na pijedestalu. Osobno, njezinu bih ženstvenost (onako, na prvu) poistovjetila s hladnoćom zatvorskih čuvarica jer upravo svojim stilom takav dojam i ostavlja.

Zalepugin je o ženstvenosti govorio iz perspektive muškarca. Dobro. Lijepo. Ali. Muškarca čija se supruga, a i on posredno, bave “stavljanjem ženstvenosti u funkciju”. Modna industrija, modeli, manekenke. Područje o kojem se zadnjih godina sve glasnije govori o eksploataciji žena uvjetovanjem supermršavog izgleda. Jesu li žene doista “predmet” u modnoj industriji mogli bismo debatirati, ali ne na ovom mjestu.

Dakle, voljela bih ovdje komentirati temu emisije, ali u tome neću uspjeti jer se nema što reći. Jedna od okosnica teme bio je i feminizam. S pitanjem – je li on ukinuo ženstvenost? Naravno da nije. Jer radi se o odvojenim segmentima djelovanja i življenja. Sociološkom i personalnom. Pa čak i intimnom. A u razgovoru na tu temu Denis Latin je bio potpuno neuk, nevješt i neskriveno nezainteresiran. Da ne kažem da ni jedno pitanje nije postavio iz glave. Ni jedno mu pitanje nije proizašlo iz izlaganja nekog od gostiju. Sve je lijepo pročitao s papira, sa scenarija koji je priredila urednica emisije Suzana Gotthardy-Pavlovsky.

Uzalud njezin trud kad joj šef nabija rogove diskreditirajući i njezin i svoj rad. Latina bi trebalo biti intimno sram zbog indolencije s kojom je prišao temi. Slažem se, možda je tema banalna. Ali je tema. Ako nešto nije dovoljno velik izazov za tematsku obradu, nek se njome u emisiji ni ne pokušavaju baviti. Zato je spomenuta emisija i Denisova sramota.

Prikazan je novinarski prilog o jednom transvestitu nakon čega je u studiju postavljeno pitanje – je li on ženstveniji od biološke žene? To je razina na kojoj se razgovaralo u jednoj Latinici.

Natječaj Akademije za politički razvoj

AKADEMIJA ZA POLITIČKI RAZVOJ

poziva zainteresirane kandidatkinje i kandidate da se prijave za sudjelovanje u obrazovnom programu Akademije u 2011. godini.

Akademija za politički razvoj djeluje u Hrvatskoj od 2004. godine u okviru programa Vijeća Europe i mreže Schools of Political Studies. Cilj Akademije je razvijanje znanja iz europske demokratske prakse među mladim lideri(ca)ma iz raznih područja djelatnosti (medija, gospodarstva, civilnog društva, političkih stranaka, javne uprave) te poticanje međusobnog dijaloga i suradnje na pitanjima od općeg društvenog interesa.

Akademija će ove godine odabrati do 25 sudionica i sudionika koji će sudjelovati na tri skupa u Hrvatskoj i jednom u Strasbourgu. Seminari i konferencije održat će se  prema sljedećem okvirnom rasporedu:

  • “Građanin, društvo i politika u modernoj demokraciji”, 25-27. ožujka 2011.
  • “Komunikacijske vještine u javnom djelovanju”, 13-15. svibnja 2011.
  • “Summer University for Democracy in Strasbourg”, 27-30. lipnja 2011.
  •  Godišnja konferencija Akademije za politički razvoj, 23-25. rujna 2011.

Polaznici su obavezni sudjelovati u minimalno tri navedene aktivnosti.  Većinu troškova organizacije i sudjelovanja polaznika na seminarima snosi Akademija, dok polaznici participiraju u troškovima triju seminara u Hrvatskoj iznosom od ukupno 500 kn, što iznosi 4% ukupnih troškova, te iznosom od 500 kn u troškovima puta i boravka u Strasbourgu, što iznosi 7% ukupnih troškova.

Prijaviti se mogu hrvatske državljanke i državljani do navršenih 35 godina starosti, uz uvjet dobrog poznavanja engleskog jezika. Kriteriji za selekciju su izvrsnost u svom području djelovanja i zainteresiranost za javni angažman. Detaljne informacije možete pronaći ovdje.

Prijava za sudjelovanje u programu sastoji se od prijavnog obrasca (dostupan na dnu teksta) te životopisa koje treba poslati isključivo na mail adresu: natjecaj@politicka-akademija.org.

Krajnji rok za prijave je 23. siječanj 2011. Uspješne kandidatkinje i kandidati će o rezultatima selekcije biti obaviješteni najkasnije 28. veljače 2011.

U kakvoj zajednici živite?

U HRVATSKOJ će se od 1. do 28 travnja ove godine provoditi popis stanovništva, a jedno od novih pitanja koje bi moglo izazvati kontroverze bit će i ono živite li u istospolnoj zajednici.

Umjesto JMBG-a, koji se koristio na prošlom popisu stanovništva sada ćete morati reći svoj OIB ili broj osobne iskaznice. Novo pitanje je i ono o “vrsti zajednice u kojoj osoba živi”, a u kojoj su vam ponuđeni odgovori bračna zajednica, izvanbračna zajednica, istospolna zajednica ili niti jedno od toga, što znači da će se u popisu homoseksualne osobe moći deklarirati. To je prvi puta da se “istospolna zajednica” nalazi na službenim državnim formularima, jer su životne zajednice u kojima žive LGB osobe redovito bile izostavljene.

 

Znate li poslati mail?

Vjerojatno će biti zanimljivo vidjeti i odgovore na skup pitanja o tome koliko se Hrvati dobro služe osobnim računalom. Tako ćete morati reći znate li na kompjuteru obraditi tekst, izraditi tablični izračun, poslati mail i da li se znate koristiti internetom. Uz to će se ispitivati i opremljenost kućanstva osobnim računalom.

Ovo će biti redovni, desetogodišnji popis, koji se provodi prve godine u svakom desetljeću. Na prošlom popisu su građani odgovarali na 42 pitanja. Ovaj upitnik će biti zanimljiviji i zbog pitanja kako putujete na posao ili u školu, gdje ćete moći odgovoriti da idete pješice ili biciklom.

Kod pitanja o radnoj aktivnosti, novo je pitanje je li osoba ikad tijekom života radila, a odgovarat će svi stariji od 15 godina. Također će se postavljati vrlo precizna pitanja o aktivnom traženju posla, pa će građani odgovarati jesu li proteklog mjeseca tražili posao i jesu li spremni prihvatiti posao u sljedeća dva tjedna.

Kod prikupljanja podataka o kućanstvu neće se više ispitivati tko je nositelj kućanstva, jer je to sve teže utvrditi, a nova kategorija je i beskućnik, o čemu se do sada nisu prikupljali podaci. Manje će se detaljno nego ranijih godina bilježiti broj stoke i poljoprivrednih kultura.

Na pitanja o narodnosti i vjeroispovijesti građani ni ovaj put neće morati odgovoriti.

Blanka Vlašić najbolja sportašica svijeta

Blanka Vlašić je izabrana za najbolju sportašicu godine u anketi Međunarodnog udruženja sportskih novinara (AIPS) i prva je hrvatska sportašica koja je ponijela tu titulu. U glasovanju 515 sportskih novinara iz 93 države svijeta Vlašić je dobila 884 glasa, što znači da je za hrvatsku atletičarku glasovao svaki peti novinar. Splićanka je imala 202 glasa više od američke skijašice Lindsay Vonn, dok je treće mjesto zauzela belgijska tenisačica Kim Clijsters.

Za najboljega sportaša AIPS je izabrao Španjolca Rafaela Nadala koji je dobio manje glasova od Blanke (758). Iza Nadala su se plasirali nogometaši barcelone Lionel Messi (695) i Andres Iniesta (684).

U konkurenciji ekipa najviše glasova je dobila španjolska nogometna reprezentacija ispred kanadskih hokejaša na ledu i brazilskih odbojkaša.