Kamensko napokon u stečaju

Mimohodom do Trga bana Jelačića i natrag Ilicom prema tvornici, radnice tekstilne tvornice Kamenskog danas su završile svoj mukotrpni štrak započet 29. rujna i od danas bi ponovno trebala krenuti proizvodnja.

Trgovački je sud danas konačno proglasio stečaj Kamenskog, a već danas će radnice održati sastanak sa stečajnim upraviteljem Zdravkom Mitakom i vidjeti na čemu su. Iako su dobile bitku zbog koje su štrajkale i glađu, budućnost im još nije obećavajajuća. Naime, Trgovački je sud danas utvrdio da se ukupni dug zasad kreće oko 82 milijuna kuna, a ne 40 milijuna koliko je govorio direktor Kamenskog Antun Crljenjak.

Vrijednost tvornice se procjenjuje na 127 milijuna kuna, ali u sindikatu upozoravaju da taj iznos ne prelazi 100 milijuna kuna zbog čega je nastavak proizvodnje prilično upitan kao i mogućnost da se radnice naplate iz stečajne mase. Samo vjerovnik iz Britanije, a bit će ih još dosta, potražuje 100 tisuća eura. Tvrtka radnicama, njih 500, duguje plaće od svibnja. Riječ je o miljunskom iznosu.

– Trenutno smo pune emocija jer smo izvojevali stečaj, ali iskreno ne piše nam se dobro. Posla još ima, ali bojim se da ćemo sreću morati potražiti na Zavodu za zapošljavanje. Pitanje je hoće li nam Kamensko moći vratiti sve što nam duguje, a to da je dug dvostruko veći od onog što je Crljenjak govorio nije nam iznenađenje. Upozoravale smo otpočetka da je dug jako velik. Mi za to nismo krive jer smo pošteno i puno radile – kaže Đurđa Grozaj, jedna od radnica i organizatorica štrajka. Ipak nadaju se preustroju i nastavku proizvodnje, jer, kaže, veliki klijenti još računaju na njih.

Podsjetimo, radnice su krajem rujna krenule u štrajk glađu jer nisu primile četiri plaće. Iako su preko dana redovito radile a navečer štrajkale, tjedan dana su odbijale hranu, unatoč čestim dolascima Hitne pomoći i u neljudskim uvjetima u šatoru na Trgu Francuske republike nisu odustale sve do ispunjenja uvjeta za pravi štrajk.

Za kraj štrajka radnice su danas izradile još jedan broš za premijerku Jadranku Kosor. Riječ je o hobotnici sa njenim licem.

– Naše broševe nosi i Severina. Može i premijerka – šale se radnice.

Europska komisija priprema se 2011. donijeti zakon koji bi zabranio pušenje na javnim mjestima

Europska komisija priprema se 2011. donijeti zakon koji bi zabranio pušenje na javnim mjestima u svim zemljama Europske unije, pišu u utorak europski mediji.

Dok su djelomične ili potpune zabrane pušenja uvedene u mnogim europskim zemljama još je uvijek djelomično jednostavno u nekima od njih pronaći mjesto na kojem su pušači dobrodošli, bilo zbog izuzeća u zakonima bilo zbog činjenice da se zakoni zaobilaze.

Europski povjerenik za zdravstvo John Dalli kazao je kako želi tome stati na kraj. “Trebamo potpunu zabranu pušenja na svim javnim mjestima, u prometu i na radnom mjestu”, rekao je u intervjuu za njemački dnevni list Die Welt od ponedjeljka.

Najavljujući da Bruxelles trenutno priprema zakon koji će predstaviti sljedeće godine, rekao je da se izuzeća više neće tolerirati, jer se “ne radi samo o zdravlju gostiju nego i zaposlenika”.

U Belgiji, primjerice, gdje je sjedište Europske komisije, može se i dalje pušiti u kafićima pod uvjetom da oni ne služe hranu, dok je grčki ministar zdravlja prošloga tjedna priznao neuspjeh zabrane pušenja iz 2009., kazavši da su inspekcije utvrdile da osamdeset posto barova ne poštuje zabranu.

Europski zakon mogao bi uključiti i smanjivanje količine nikotina i ostalih toksičnih supstanci u cigaretama.

Komisija će također pokušati postići dogovor o pravilima da se duhanski proizvodi učine što “nevidljivijima” potrošačima te da se pakiranja učine što je moguće neprivlačnijima.

Kutije bi trebale biti identične i nositi upozoravajuće fotografije u boji, poput bolesnih pluća, kao i više informacija o tome koje sve otrove sadrže proizvodi.

Svake godine od posljedica pušenja, po procjenama EK-a, u Europi umire 650.000 ljudi.

Europa jedini kontinent bez smrtne kazne, prednjače Azija i Bliski istok

Svjetski dan borbe protiv smrtne kazne obilježen je po osmi put 10. listopada, dok je u zemljama članicama Europske unije ovaj dan obilježen  kao Europski dan borbe protiv smrtne kazne.

UN je još 1966. preporučio ukidanje smrtne kazne, a godine koje su uslijedile obilježene su jačanjem međunarodnog pokreta koji se bori protiv ovakvog kažnjavanja ljudi, pa se sve više zemalja odlučuje ne ukidanje smrtne kazne.U deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda svim državama članicama izričito je savjetovano da ukinu smrtnu kaznu, ili da ona ostane na snazi za iznimno teške zločine.

Smrtna kazna se, međutim, i dalje izvršava u Iranu, Kini, Saudijskoj Arabiji, ali razvijenoj demokratskoj zemlji poput SAD-a. Nevladina organizacija Svjetska koalicija protiv smrtne kazne posvetila je stoga osmo obilježavanje ovog dana upravo SAD-u u kojem su samo u 2009. pogubljene 52 osobe, a izrečeno je i 106 smrtnih kazni.

Nevladina organizacija za ljudska prava Human Rights Watch navodi kako su u Iranu, Saudijskoj Arabiji i Sudanu tijekom 2009. godine zabilježeni slučajevi smrtnih kazni nad maloljetnicima, te stoga poziva tri zemlje da hitno prekinu ovu praksu.

Prema izvješću nevladine organizacije Amnesty International za 2009. godinu najgora situacija je u Aziji i na Bliskom istoku – 600 od ukupno 714 smrtnih kazni izvedeno je u tom dijelu svijeta. Tu je još i preko 2 tisuće egzekucija u Kini za koje postoji samo veliki broj indicija koje vlasti u Pekingu negiraju.

U devet zemalja smrtna kazna je pak zadržana samo za zločine počinjene tijekom rata, dok u 25 zemalja u kojima je izvršenje smrtne kazne još uvijek pravno moguće, u posljednjih deset godina nije bilo slučajeva izvršenja, navode dalje u Amnesty Internationalu.

Europa je danas jedini kontinent na kojem se ne izvršava smrtna kazna. EU se protivi smrtnoj kazni i njezino ukidanje se u zemljama članicama Unije smatra sastavnim dijelom poštivanja ljudskih prava i zaštite ljudskog dostojanstva.

Obilježavanje ovog dana potaknula je međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International zajedno s drugim nevladinim organizacijama koje se bore za ukidanje smrtne kazne.

Kontra podnosi prijavu protiv homofobnog kastavskog župnika

Kontroverzni kastavski župnik Franjo Jurčević na svom je blogu prokomentirao događaje oko Gay Pridea u Beogradu i nerede koji su nastali, svalivši krivnju za sva događanja na one koji su se samo željeli boriti za svoja prava.

Piše kako je ono što se u nedjelju događalo je “dokaz da moralne nakaze i psihopati sve više ovladavaju sredstvima javnog priopćavanja, ulicama, ustanovama, gradovima”. Prema riječima Jurčevića “Beograđani su pokazali što misle od tim psihopatima” te dodaje da mu je žao policajaca koji su nastradali, ali i da su se oni trebali povući i dozvoliti normalnima da s tim bolesnicima malo prodiskutiraju.

“Bravo za normalne Beograđane! Tako bi trebali postupati i normalni Zagrepčani”

“Kojim pravom šačica homoseksualaca i lezbijki izlazi na ulice tražiti neka svoja prava? Oni bi na to imali pravo kada bi netko od normalnih došao u njihovu kuću i tu ih napadao poradi njihove bolesti”, pita se župnik Jurčević i nije mu jasno niti kojim pravom homoseksualci, kao ogromna manjina, izlaze na ulice i teroriziraju većinu.

Jurčević tvrdi kako bi štetu koja je nastala u divljanju po Beogradu trebali nadoknaditi oni koji su dozvolili Gay Pride. “Bravo za normalne Beograđane! Tako bi trebali postupati i normalni Zagrepčani kada ovi bolesnici okupiraju javne puteve i javne površine”, zaključio je župnik Franjo Jurčević te dodao kako je to njegovo mišljenje.

Kontra protiv Jurčevića podiže kaznenu prijavu

Lezbijska udruga Kontra će protiv župnika Franje Jurčevića, zbog ovih njegovih navoda, podnijeti kaznenu prijavu za poticanje na nasilje i mržnju utemeljenu na seksualnoj orijentaciji, opisanog kaznenim djelom rasne i druge diskriminacije. Koordinatorica Lezbijske grupe Kontra Sanja Juras navodi da ponavljaju i zahtjev državi da spriječi širenje mržnje putem fašističkih anti-gay prosvjeda koji su se održali u protekle dvije godine, a u kojima se pozivalo na nasilje i čiji su sudionici napadali sudionike Zagreb Pridea.

Iz te udruge smatraju kako je Jurčević u svome tekstu podržao nasilje ekstremističkih skupina na beogradskim ulicama za vrijeme “Parade Ponosa”. Kažu i kako je župnik osporavao pravo na javno okupljanje LBGT osoba te je davanjem podrške nasilnicima iz Beograda otvoreno poticao na nasilje iz mržnje.

Pravo na slobodno okupljanje jedno je od osnovnih ljudskih prava

“Pravo na slobodu okupljanja jedno je od osnovnih ljudskih prava. Nasilje na beogradskim ulicama koje se dogodilo u nedjelju prilikom održavanja Prade Ponosa govori o stanju ljudskih prava LGBT populacije u Srbiji, ali i o opasnosti širenja mržnje, negativnom utjecaju crkve i razornom djelovanju ekstremističkih skupina s kojima se država odbijala obračunati”, stoji u priopćenju Kontre.

“Koliko je strašno pozivati na krvoproliće na ulicama Zagreba zbog mržnje utemeljene na seksualnoj orijentaciji poput onog u Beogradu znaju dobro sudionici/ce Parade Ponosa, uključjući članice Kontre koje su došle u Beograd dati podršku organizatorima manifestacije, a za vrijeme mirnog okupljanja morala ih je štiti specijalna policija. Na beogradskim ulicama napravljena je milijunska šteta, a napadnut je čak i kombi s pokretnim mamografom koji je uništen”, stoji u priopćenju Kontre.

Nagrada Mary Robinson za mlade žene liderice na području ljudskih prava

Prevela Nada Kujundžić

Ako ste mlada žena do 30 godina starosti i aktivni ste na području ljudskih prava, molimo Vas da se prijavite kao kandidatkinja za nagradu Mary Robinson, koja se dodjeljuje mladim ženama koje pokazuju sposobnosti vođe i bore se za ljudska prava. U obzir se uzimaju predložene nominacije pristigle do 31. listopada 2010. Obrazac za nominacije možete preuzeti na web stranici:  http://www.worldywcacouncil.org/Mary-Robinson-Award

Ispunjeni obrazac pošaljite na slijedeću adresu e-pošte: maryrobinsonaward@worldywca.org

Nagradu Mary Robinson osnovala je svjetska udruga YWCA (kratica za Young Women´s Christian Association, Kršćanska udruga mladih žena) kako bi njome odlikovala mlade žene vođe i aktivistice za ljudska prava. Prvim će se dobitnicama počast odati tijekom Međunarodnog ženskog summita koji će se održati 12. i 13. srpnja 2011. godine u Zürichu.

Nagrada se dodjeljuje:

1. mladoj aktivistici za ljudska prava, članici udruge YWCA

2. mladoj aktivistici za ljudska prava koja djeluje unutar šire zajednice udruga čiji je zajednički cilj zaštita i  borba za ljudskih prava

3. udruzi koja podržava i promiče jačanje ženskog vodstva na području ljudskih prava.

Mary Robinson istaknuta je aktivistica za ljudska prava, jedna od prvih ženskih vođa i pionirka na polju ženskih prava. Bila je prva predsjednica Irske (1990-1997), te obnašala dužnost UN-ove glavne povjerenice za ljudska prava (1997-2002). Većinu svog života provela je promovirajući ljudska prava. Djelujući kao akademkinja (Pravni fakultet Sveučilišta Trinity, 1968-90), zakonodavka (članica Gornjeg doma irskog Parlamenta (Senata) 1969-89) i odvjetnica (viša državna odvjetnica 1967-90, članica Državnog odvjetništva 1973), uvijek je nastojala koristiti zakon u svrhu poticanja društvenih promjena, što je i pokazala na ključnim suđenjima na Europskom sudu za ljudska prava, irskim sudovima te Europskom sudu u Luksemburgu. Mary Robinson bila je predsjednica Vijeća ženskih svjetskih vođa, a trenutno se nalazi na čelu inicijative za etičku globalizaciju (orig. Realising Rights: the Ethical Globalisation Initiative).

Istine i zablude o kontracepciji

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj na 1000 žena u dobi od 18 do 35 godina otkrilo je da 11 posto žena nikad nije bilo kod ginekologa. Stoga s pravom 82 posto žena smatra da bi u škole trebalo uvesti seksualni odgoj. No, i gotovo 40 posto onih koje odu ginekologu ne razgovara s njim o kontracepciji. Na pitanje koliko su često u posljednja tri mjeseca koristile kontracepciju, približno polovica ispitanica je rekla da je uopće nije koristila ili je to činila rijetko.

Prvi seks bez zaštite

Neka su europska istraživanja pak pokazala kako mladi, primjerice, lako ulaze u prvi seksualni odnos bez ikakve zaštite jer smatraju da je “nemoguće zatrudnjeti ako im je to prvi put”. Neke djevojke vjeruju u mit po kojem će opasnost proći “ako se isperu Coca-Colom ili limunom”!

Boje se dlaka i debljine

Oni parovi u Hrvatskoj koji koriste kontracepciju najčešeće to čine kondomom, njih čak 40 posto, a kontracepcijske pilule koristi 24 posto žena. No, liječnike najviše zabrinjava prekinuti snošaj kod kojeg postoji više od 20 posto mogućnosti za trudnoću, a koristi ga 15 posto parova.

Liječnike su nakon ove hrvatske ankete ozbiljno zabrinuli odgovori žena o kontracepcijskoj piluli. Njih 30 posto smatra da će zbog pilula biti dlakavije, a da su štetne zbog sintetičkih hormona misli 53 posto žena. Gotovo 40 posto vjeruje da će se od njih udebljati i imati “ozbiljne nuspojave”.

Novije kontracepcijske tablete sadrže minimalnu količinu hormona. Odnedavno se i kod nas pojavila pilula Qlaria, prva koja sadrži estrogen identičan prirodnom. Prof. dr. Velimir Šimunić, šef Zavoda za humanu reprodukciju u Petrovoj, kaže da kod ove pilule otpuštanje hormona ovisi o danu ciklusa žene koja ih uzima.

 

Maloljetnicama se mogu prepisati kontracepcijske pilule – Istina

Nema razloga da liječnik ne prepiše kontracepcijsku pilulu. No prije toga mora obaviti pregled i razgovarati s djevojkom te doznati postoje li razlozi protiv uzimanja. Također treba obaviti neke krvne testove

Ne može se zatrudnjeti ako je snošaj bio u vodi ili stojećem položaju – Krivo

Sperma može postati neučinkovita u vodi, ali to nije uvijek jamstvo da neće doći do trudnoće. Što se tiče položaja, nema onog koji bi štitio od trudnoće

Coitus interruptus ili prekinuti snošaj nije sigurna metoda kontracepcije – Istina

Ovom vrstom kontracepcije rizik za trudnoću veći je od 20 posto. Uostalom, mnogo se sperme oslobađa prije ejakulacije.

Neću zatrudnjeti ako se isperem limunom ili kolom nakon odnosa – Krivo

Bilo kakvo ispiranje može smanjiti rizik od trudnoće. No vaginalno ispiranje može preporučiti samo liječnik, a to nije jamstvo da do trudnoće neće doći.

Pri prvom spolnom odnosu ne mogu zatrudnjeti – Krivo

Čak i kad se radi o prvom spolnom odnosu, zaštita je nužna. Zato je najbolje prije konzultirati ginekologa

Može se zatrudnjeti i pri odnosu tijekom menstruacije – Istina

Rizik od trudnoće je mali, ali ipak postoji. Ovulacija se može dogoditi i za vrijeme ciklusa

Žena neće zatrudnjeti ako nije doživjela orgazam – Krivo

Ženski orgazam može povećati šanse za začeće, ali njegov izostanak nema ulogu kontracepcije

Vaginalni prsten stavlja se samo jedanput – Istina

Jednom umetnuti prsten može ostati u rodnici tri tjedna. Nakon toga slijedi menstruacija