Zelena lista podržava kandidaturu Alke Vuice za predsjednicu Republike Hrvatske

Zelena lista podržati će kandidaturu Alke Vuice za predsjednicu Republike Hrvatske. Razlozi za donošenje ovakve odluke su prije svega u tome što smatraju da je Alka Vuica jedina osoba koja je kroz svoje dosadašnje istupe isticala tzv. zelene teme, odnosno, da bi se kao predsjednica Republike Hrvatske zalagala za zaštitu okoliša, što između ostalog podrazumijeva i zalaganje da se Hrvatska proglasi tzv. ekološkom državom.

Razlozi za podršku Alki Vuici, prema mišljenju članova Zelene liste, leže i u činjenici da se većina pripadnika političke elite koji su istakli svoje kandidature nije dokazala na način koji bi bio dovoljan da obnašaju dužnost predsjednika Republike. Naime, činjenica da trenutno najviše promovirani kandidati dolaze iz političkih grupacija koje nisu našle odgovore na ključna razvojna pitanja Republike Hrvatske. To upućuje da će se sa izborom jednim od njih nastaviti “kontinuitet” dosadašnjih gospodarskih i političkih neuspjeha za koje uglavnom nitko ne odgovara.

Iako Alka Vuica ne dolazi kao predstavnik aktualnih političkih grupacija ona može sasvim ravnopravno konkurirati za mjesto predsjednice države, i tu bi funkciju, vjerujemo obavljala, bolje nego neki koji su to do sada činili, mišljenja su u Zelenoj listi.

Zelena lista je zato ponudila Alki Vuici svoju podršku koju je ona prihvatila, pa će se formirati zajednički izborni stožer čiji će posao započeti organizacijom prikupljanja potpisa podrške za predsjedničku kandidaturu Alke Vuice. U taj posao uključit će se članovi i volonteri Zelene liste, kao i prijatelji Alke Vuice.

Inicirajte Europsku strategiju protiv svih oblika muškog nasilja protiv žena

 

Dana 9. studenog, u Stockholmu održati će se Konferencija o strategijama borbe protiv muškog  nasilja protiv žena.

 Europski ženski lobi (EWL) toplo pozdravlja ovu inicijativu koja pokazuje jaku političku volju kako bi se iz europske perspektive ukazalo na muško nasilje protiv žena.

EWL  istodobno izražava žaljenje što mnoge ženske organizacije koje imaju ogromno iskustvo u području nasilja protiv žena neće biti u mogućnosti sudjelovati na ovom događaju i to zbog nedostatka podrške od strane njihovih nacionalnih vlada.

 Kada govorimo o svim oblicima nasilja protiv žena, 45% žena u Europi pretrpjelo je / bilo podvrgnuto muškom nasilju.

Jedna od 5 žena u Europi je bila podvrgnuta nasilju u obitelji, tj. u svom vlastitom domu.

Više od jedne desetine svih žena pretrpjelo je seksualno nasilje u najužem smislu njegove definicije.

Međutim, stope prijava i presuda u slučajevima nasilja su još uvijek vrlo niske, što odražava perpetuaciju stereotipa i kulturalnih reprezentacija da je muško nasilje protiv žena privatna stvar ili da su žene te koje su krive za nasilje.

  EWL podsjeća na osnovnu ulogu civilnog društva kao ključnog aktera i sugovornika, te poziva Švedsku kao predsjedavajuću članicu i ostale države članice, da osiguraju široki konzultacijski proces sa ženskim nevladinim organizacijama na svim nivoima odlučivanja kada kreiraju politike i strategije s ciljem borbe protiv muškog nasilja protiv žena.

Ženske nevladine organizacije pozivaju različite aktere uključene u konferenciju da doprinesu sveukupnoj EU strategiji koja će dovesti do konkretnog Akcijskog plana u odnosu na sve oblike muškog nasilja protiv žena.

 Europski ženski lobi / The European Women’s Lobby (EWL) je najveća krovna organizacija ženskih organizacija i mreža u Europskoj uniji (EU), koje rade na promociji ženskih prava i jednakosti između muškaraca i žena.

 Članstvo Europskog ženskog lobija obuhvaća organizacije/mreže u svih 27 država članica EU  i u tri države kandidatkinje, kao i 21 evropsku organizaciju, a što ukupno predstavlja više od 2500 organizacija.

  

5. Festival novog cirkusa/ženski cirkus

Peto izdanje Festivala novog cirkusa održat će se od 26. do 30. studenoga na više lokacija u gradu (ZKM, ZKL, Scena Travno, dvorana Jedinstvo, Akademija dramske umjetnosti, AKC Medika i Francuska medijateka). Festival je ove godine fokusiran na fenomen ženskog cirkusa, pa će se u rodno osvještenoj selekciji predstaviti autorice iz Francuske, SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Švedske, Kolumbije i Hrvatske.

Peti FNC otvorit će bradata žena, iznimna i neobična Jeanne Mordoj, krotiteljica žumanjaka, bambusa i vlastitog tijela. Francuska će kontorcionistica i trbuhozborka (vještina koja sve više izumire) dvaput zavesti publiku ZKM-a u svoj bizarni svijet (hvaljena predstava “Éloge du poil”).
Druga nepropustiva festivalska prigoda svakako je “Won Woman Show” američke klaunese Laure Herts, s prebivalištem u Montpellieru. Daleko od klasične mime i klauniranja, Laura razotkriva vrlo osobenu kritiku muški orijentiranog svijeta i čini to na urnebesni način zbog kojeg se publika valja po podu.

Kao i uvijek, Festival novog cirkusa rezervirano je mjesto domaćih, ali međunarodnih premijera cirkuskih produkcija. Ove godine, premijerno će se vidjeti predstava zagrebačkog Trikoa “Poppins silazi”, koju režira Dubravka Crnojević-Carić. Predstava inspirirana likom čudesne engleske dadilje Mary Poppins sadrži golotinju, pa unatoč dječje nevinom naslovu nije primjerena najmlađoj publici.
Ante Ursić, Nijemac hrvatskih korijena, te nositelj glavne role nove Cirque du Soleil produkcije, režirao je “Bambulu”, akrobatsku predstavu Julie Christ (Nova Voda), prema motivima romana Ivane Sajko “Rio bar”.

Osim izvedbenih umjetnica, Festival novog cirkusa ove godine ugošćuje i teoretičare s četiri kontinenta! Na Akademiji dramske umjetnosti održat će se konferencija “Žena & Cirkus” s doista uglednim predavačkim imenima iz svijeta teatrologije, antropologije, cirkuskih studija, ali i drugih područja u kojima se isprepliću teme žene i cirkusa.

Više informacija o festivalu potražite na www.cirkus.hr ili na Facebook grupi “Festival novog cirkusa”. Ulaznice se mogu rezervirati na e-mail ulaznice@cirkus.hr ili putem telefona 091/726-3878.

Ulaznice su puštene u prodaju u Profil Megastoreu, Integralu-Pothodnik, te u Francuskoj medijateci (Preradovićeva 5) koja će se u tjednu festivala transformirati u centralni festivalski punkt – Cirkuski centar.

UJEDINITI NOVAC, IDEJE I DJELOVANJE: JEDINSTVENA ULOGA ŽENSKIH FONDOVA

 

Ženski fondovi imaju jedinstven položaj u području financiranja organizacija civilnog društva. Oni pružaju neprocjenjive resurse za rad na ženskim pravima, pomažu da se u javnosti sazna za nove probleme u području ženskih prava i čine dio ženskog pokreta.

Ubrzavanje promjena za žene i djevojke: Uloga ženskih fondova, izvještaj o istraživanju koje su proveli Foundation Center (FC) i Women’s Funding Network (WFN), pokazuje koliko je važan rad ženskih fondova. Iako je količina novca koju daju ženski fondovi ukupno daleko manja od one koju daju velike zaklade za žene i djevojke, učinak njihovog rada je daleko veći. Izvještaj kaže da ženski fondovi ustvari “zadaju udarce kao da su teška kategorija”. Dok se njihove donacije mogu činiti relativno malima, njihov učinak je neproporcionalan jer se usmjeravaju na rješenja koja predvode žene i na žene kao ključne činiteljice razvoja. Svojim se utjecajem široko koriste; od uključivanja običnih građana i građanki do zagovaranja na međunarodnoj razini. Riječima autora, oni “ujedinjuju novac, ideje i djelovanje da bi stvorili trajnu promjenu za žene i djevojke, njihove obitelji i zajednice.”

 

Novac

Istraživanje je analiziralo 1263 donatora, od kojih je većina bila smještena u Sjedinjenim Američkim Državama. Velik broj je usmjerio svoj rad na SAD, ali mnogi daju i međunarodne donacije. Izvještaj pokazuje da je dobrotvorni rad žena i za žene posljednjih godina sve intenzivniji. Donacije zaklada prema ženama i djevojkama porasle su s 412.1 milijuna USD 1990. na 2.1 milijardu USD 2006. Autori kažu da ovo ukazuje na to da su financijeri sve svjesniji potrebe da se pruži novac ženama i organizacijama koje vode žene, a ženski fondovi su doprinijeli obrazovanju drugih donatora o potrebi za time. Oni činjenicu da “načelo rodne perspektive dobiva sve veći naglasak u širem području dobrotvornog rada” pripisuju radu ženskih fondova na tome da osiguraju davanje većih količina novaca u korist žena i djevojaka. Ipak, ukupna količina ostaje manja od 7.5% sredstava koja zaklade raspodjeljuju.

Donacije ženskih fondova su u posljednjih nekoliko godina također naglo narasle. Osamdeset posto organizacija koje su sudjelovale u istraživanju WFN-a prijavile su porast donatora, prihoda i davanja. Između 2004. i 2006., donacije članova i članica WFN-a porasle su za 24.2%, s 27 milijuna USD na 35.6 milijuna USD. Ukupno je Global Fund for Women (Globalni fond za žene) dao najviše novaca, a nakon njega slijede Ms. Foundation for Women (Ms. zaklada za žene) i Women for Women International (Žene za žene). Dok privatne zaklade novac prikupljaju prvenstveno od pojedinačnih donatora i donatorskih obitelji, ženski fondovi prikupljaju novac iz raznih izvora i dobrotvornih aktivnosti. To znači da fluktuacije u darovima imaju velik utjecaj na njihovu mogućnost da obavljaju svoj posao.

WFN ima 145 fondova-članova iz čitavog svijeta, koji i geografski i tematski imaju različita područja interesa. Tu su veliki fondovi na svjetskoj razini kao što je Global Fund for Women, nacionalni fondovi kao što je Ms. zaklada za žene i mali lokalni državni ili područni fondovi. Postoje također i regionalni fondovi kao što je African Women’s Development Fund (Afrički razvoji fond za žene) i Central American Women’s Fund (Fond za žene Srednje Amerike). Neki fondovi su utemeljeni na rodnim identitetima, kao što je Astrea Lesbian Foundation for Justice (Astrea lezbijska zaklada za pravdu).

Najveći dio novca koje međunarodno daju ženski fondovi je za ljudska prava – ženska prava, LGBTQ prava i reproduktivna prava. Sljedeći prioritet za ženske fondove je zdravlje, pa rodno uvjetovano nasilje. Ženski fondovi daju pet glavnih vrsta potpore: općenitu, kapitalnu i programsku potporu, sredstva za istraživanja i sredstva za pomoć studenticama. Preko osamdeset posto sredstava koja daju je za općenitu organizaciju i programsku podršku. Većina donacija je mala; većina korisnika i korisnica ženskih fondova primila je 2006. manje od 10,000 USD. Prosječna količina koju su davali iznosila je 8,000 USD. Osamdeset posto financiranja od ženskih fondova eksplicitno cilja žene i djevojke, i većina fondova je usmjerena na žene koje su ekonomski i socijalno ranjive.

Međunarodno, najveći izvor donacija za žene i djevojke ide iz Zaklade Billa i Melinde Gates, čija donacija 241,651,371 USD čini 9.6% ukupnih davanja i 21.6% ukupnih donacija zaklada 2006. Sljedeći najveći donatori su Zaklada Ford i Zaklada Susan Tgompson Buffett. Većina novca koju zaklade daju je za zdravlje. Također daju znatne iznose za obrazovanje i razvoj i osnaživanje mladih. Ženski fondovi su smješteni u vrh primatelja novca od zaklada.

 

Ideje i djelovanje

Ženski fondovi mijenjanju što se podrazumijeva i čini u sklopu dobrotvornog rada. Demokratizirali su davanje i pokazali da svatko može bit dobročinitelj. Organizacije kao što je V-Day koriste model prikupljanja novca od građana/ki kako bi prikupile sredstva dok drugi financijeri organiziraju krugove donatora. Izvještaj Social Policy Researh Associates iz 2008. je našao da su sastavi odbora i zaposlenika ženskih fondova u usporedbi s drugim fondovima raznovrsniji po pitanju narodnosti, rase i spolne orijentacije.

Autori izvještaja Ubrzavanje promjena kažu: “Dok je prikupljanje sredstava okosnica ženskih fondova, ono što često čini ženske zaklade jedinstvenima jest njihova teorija socijalne promjene, kao i uloga koju igraju kao čimbenici u svojim zajednicama.” Ženski fondovi nadilaze pružanje financijskih donacija te se uključuju u rasprave o javnim politikama i zagovaranje. Oni tvrde da je promjena ubrzana kad rješenja stvaraju i provode žene koje su najbliže problemu kojeg se rješava i 99 posto ženskih fondova obuhvaćenih ovim istraživanjem smatra da je najvažnije ulagati u vještine vođenja i osnaživanje žena i djevojaka. Oko 93% ih smatra da su prioritetna rješenja problema zajednice ona koja provode žene. Ženski fondovi su potrebni za stvaranje znanja o izazovima s kojima su žene suočene i rješenjima koja imaju. Skreću pažnju na ova rješenja i ideje i ulaze u proračunat rizik kako bi potpomagali nova područja i načine rada.

 

 Prevela Dea Ajduković

Iskorak i Kontra nastavljaju s kampanjom u Puli i Osijeku

Udruge Iskorak i Kontra u suradnji s Institutom za mobilizaciju, intervenciju i akciju M.I.A. provode projekt “Zajedno protiv diskriminacije na radnom mjestu“, u sklopu kojeg je kampanja “Pravo na rad bez diskriminacije”. Nakon Zagreba, Splita i Rijeke, kampanja se ovaj tjedan provodi u Puli i Osijeku. Aktivisti/ce Kontre i Iskoraka dijelit će promotivne materijale kampanje koji sadrže informacije o LGB radnim pravima danas u Osijeku, te u ponedjeljak 9. studenog u Puli.

Fotografije koje su nastale u sklopu kampanje prikazuju različita radna mjesta (banka, zubarska ordinacija, trgovina, kafić, škola, kazalište, itd.), a sastavni su dio plakata, rokovnika i kalendara kampanje. Naljepnice za jumbo plakate sa natpisima “Ne zapošljavamo pedere” i “Ne zapošljavamo lezbe”, koje su postavljene naknadno, ukazuju na homofobiju prisutnu kod velikog broja poslodavaca u Hrvatskoj. Originalna ideja kampanje bile su fotografije LGB osoba na različitim radnim mjestima koje bi promovirale pravo na rad. Nažalost, zbog straha od diskriminacije unutar LGB populacije, nismo bile/-i u mogućnosti pronaći dovoljan broj osoba koje bi pozirale za fotografije sa svojim imenom i zanimanjem.

Gay.hr: Ured za ravnopravnost spolova homofobičan?

 Magazin Gay.hr donosi tekst svog glavnog urednika Augustina Zonjića koji komentira rad Ureda o ravnopravnosti spolova Vlade RH te njegov tretman pitanja rodnih i seksualnih manjina. U tekstu se Uredu spočitava neprovođenje Nacionalne politike za ravnopravnost spolova naročito u mjerama koje se odnose na suzbijanje diskriminacije temeljene na spolnoj orijentaciji, te neuvrštenje prijedloga Ženske mreže Hrvatske i Pravnog tima Iskoraka i Kontre u Nacionalnu politiku, a koje su za cilj imale zaštitu prava seksualnih i rodnih manjina. Također se navodi da je “rad Ureda bio usmjeren na izradu deklarativnih dokumenata čija je provedba izostala. Ured nije podržao nijednu od predloženih inicijativa za unapređenjem statusa seksualnih i rodnih manjina kao što su: amandman na Zakon o športu, koji bi uključio spolnu orijentaciju u antidiskriminacijske odredbe tog zakona, i Prijedlog zakona o registriranom partnerstvu iz 2006. godine, kao ni za uvođenjem efektivnih mjera u nacionalne politike, a da ne govorimo o tome kako je Ured uskraćivao financijska sredstva udrugama koje su javno kritizirale rad istog.” Gay.hr također navodi da “Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH nikada nije ozbiljno podupirao projekte lezbijskih i gej udruga “već je samo prije nekoliko godina za projekt pravne zaštite odobrio iznos od 6.600,00 kn Lezbijskoj grupi Kontra. U tekstu se Ured optužuje za nepoštivanje Zakona o pravu na pristup informacijama obzirom da su od “Ureda svake godine zatražene preslike dokumenata vezano za rad Ureda na dodjeli sredstava nevladinim organizacijama putem navedenog natječaja” jednako kao i “informacije o provedbi Nacionalne politike ravnopravnosti spolova”, a ti dokumenti nikada nisu dostavljeni Ženskoj mreži Hrvatske i Pravnom timu Iskoraka i Kontre. “Nezamislivo je”, piše Zonjić, “da se provedba nacionalne politike o ravnopravnosti spolova seksualnih i rodnih manjina svodi samo na prisutstvo predstojnice Ureda na paradi i jednom okruglom stolu o seksualnim i rodnim manjinama od osnutka Ureda.”

Gay.hr se zbog svega navedenog pita “je li ovakav propust učinjen isključivo zato što je Lezbijska grupa Kontra kroz svoje političko djelovanje javno kritizirala rad Ureda, kao i sadržaj Nacionalne politike za ravnopravnost spolova?!” i zaključuje da “udrugama koje se bave pravima seksualnih i rodnih manjina preostaje jedino podršku potražiti na nekim drugim mjestima.”