sdadmin

Pljuvačke na Mirelu Holy

Posted on by sdadmin

Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a, koja je sudjelovala na ovogodišnjem Zagreb Prideu, manifestaciji gay populacije, ogorčena je na policiju koja nije reagirala kad su građani s tramvajske postaje na Trgu bana Josipa Jelačića pljuvali po njoj i govorili – “Kurve četničke”, “Ogavni ste”, “Ubij pedera” itd.

– To su bili ljudi koji su imali slična stajališta kao i oni iz anti gay grupacije. Prvo je na mene pljunula jedna gospođa u zrelim godinama, koja je vičući iskazivala mržnju, a potom i dva muškarca, jedan stariji, a drugi mlađi. Grozno sam se osjećala – rekla je Mirela Holy.

Provocirali ih bez uspjeha

Iako su pokraj nje bila dva policajca, zastupnica Holy kaže da nisu reagirali, bez obzira što su čuli psovke i vidjeli pljuvanje.

Ona osobno nije reagirala na provokacije i pljuvanje zbog toga što, kako kaže, osobno nije agresivna, ali i zbog toga što su organizatori Zagreb Pridea sudionicima povorke tiskanim uputstvima savjetovali da ne nasjedaju na provokacije.

Usto, zastupnica Holy zamjera policiji što je, s obzirom na pojačanu rizičnost, uopće dopustila održavanje anti gay skupa, čiji su inicijatori Hrvatski nacionalisti i HČSP.

Zakon se ne provodi

– Hrvatski nacionalisti su do prije tri dana na svojim stranicama pozivali na rušenje ustavnog poretka. Takvo što je neprihvatljivo. Tolerancija društva na takve grupacije treba zabrinjavati – rekla je Holy i dodala da se Zakon o suzbijanju diskriminacije uopće ne provodi.

Mirela Holy kaže kako napad na homoseksulace ne bi tretirala kao prekršaj nego kao zločin iz mržnje.

Četrdeset radnika/ca Ringa krajem lipnja bez posla!

Posted on by sdadmin

Nakon što je prije nekoliko dana nakon 17 godina rada vrata svog proizvodnog pogona zatvorio đakovački tekstilac “Helson”, ista će sudbina, čini se, ubrzo zadesiti još tri tvrtke iz te branše. Dok se u pogonima tvrtke “Nit” d.o.o. proizvodnja još jednim dijelom odvija, a dio je uposlenih na godišnjim odmorima, kao što je to slučaj i u tvrtki “Quattro”, te se konačna odluka o zatvaranju još nije donijela, 40 radnika đakovačkog tekstilca “Ring” krajem ovog mjeseca naći će se na ulici i bez posla, što nam je potvrdio i vlasnik tvrtke Josip Zrakić.

– Proizvodni pogon zatvaramo za nekoliko dana, a razlog je u otkazivanju Bennetonovih ugovora. Što će dalje biti, ne znamo, no čini se da ćemo biti po onoj staroj ‘torbu pod ruku pa u bijeli svijet’ – kaže Josip Zrakić.

Do vlasnika tvrtke “Nit” d.o.o. jučer nismo mogli doći, no na telefon se javio gospodin koji nam je, ne želeći otkriti ime, pojasnio kako se i ta tvrtka nalazi u teškoj situaciji, da posla nema, a otkazi radnicima, kojih je ondje 30-ak, vise nad glavama. I on nam je rako kako veliku “zaslugu” za krah tekstilne industrije u Đakovu ima Benneton, s kojim je i ova tvrtka ranije dobro surađivala dok nije došlo do prekida suradnje.

Vlasnik treće đakovačke tekstilne tvrtke – “Quattro”, Bono Ivančić, kaže da se i oni nalaze u teškoj situaciji, a najizglednije je zatvaranje.
– Ni kod nas situacija nije ništa bolja negoli s ostalim tekstilcima. Trenutačno imamo oko 40 uposlenih, no, kako Benneton, na čiju smo proizvodnju bili naslonjeni, zatvara pamučni program, ni nama ne preostaje ništa drugo nego zatvaranje – kaže vlasnik “Quattra” Bono Ivančić.

Prijavljeno 90 slučajeva nasilja u obitelji

Posted on by sdadmin

Centar za socijalnu skrb u Đakovu ove je godine od policije i Prekršajnog suda zaprimio čak 90 prijava o nasilju obitelji za područje koje pokriva. Dio prijava, kako kaže prof. psihologije Mirta Klepo, članica Tima za pitanje braka i obitelji u Centru, odnosi se na nasilje u kojem su sudjelovale odrasle osobe, no velik dio otpada i na one u kojima su bila prisutna maloljetna djeca. “Nasilje u obitelji najčešće obuhvaća žene kao izravne žrtve, a djecu kao neposredne. Nisu česti slučajevi da je roditelj izravno agresivan prema djetetu, ali su ona uvijek izložena. Kao stalni pratilac nasilja u obitelji neizostavno se pojavljuje alkohol”, kaže Mirta Klepo. Dok slučajeve odraslih preuzimaju terenski socijalni radnici, one u kojima su zahvaćena maloljetna djeca preuzima tim u kojem i ona djeluje.

– Riječ je o slučajevima gdje se kao posredne ili neposredne žrtve pojavljuju maloljetna djece. Radnje koje nakon zaprimljene obavijesti poduzimamo propisane su Protokolom o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji. Nakon prijave odmah stupamo u kontakt s obitelji te ih pozivamo na razgovor u Centar. Također odlazimo na teren kako bismo ispitali slučaj. Utvrdimo li da se radi o nasilju gdje su djeca u značajnoj mjeri izložena neprimjerenim uvjetima odrastanja, dužni smo poduzeti mjere obiteljsko-pravne zaštite. Najblaža mjera je usmeno ili pismeno upozorenje. Ona se izriče kada je riječ o prvoj prijavi nasilja u obitelji, odnosno kada nije bilo većih sukoba, a obitelj se nakon toga povremeno prati. No, kod prijava koje se ponavljaju dva ili više puta slijedi nadzor nad izvršenjem roditeljske skrbi. To je trajnija mjera koja može trajati najmanje 6 mjeseci, odnosno dok ne procijenimo da je došlo do pozitivnih pomaka i da interesi i prava maloljetne djece u toj obitelji nisu ugroženi – kaže Mirta Klepo.

 

Dodaje kako se velik broj od ukupno prijavljenog nasilja odnosi na takve slučajeve, no točnu evidenciju u Centru ne vode.
Nasilje u obiteljima, koje je, kako kaže Klepo, u stalnom porastu, samo je jedan od simptoma poremećenih odnosa unutar obitelji.
– Tu su i druge poteškoće, poput lošeg partnerskog odnosa roditelja, neprimjerenih odgojnih metoda i postupaka prema djeci, do niskog socijalno-ekonomskog statusa – kaže, no dodaje da se nasilje u podjednakoj mjeri javlja i u ‘prosječnim’ obiteljima.

Žene u lokalnim izborima

Posted on by sdadmin

 

Političke su stranke kandidirale ukupno 11452 žene na kandidacijskim listama za lokalne izbore što je udio od 24% kandidatkinja na kandidacijskim listama.

 

Političke su stranke za županijske skupštine kandidirale ukupno 1924 žena odnosno 28%. No kada smo izdvojile liste za koje je izvjesno da će i dobiti zastupnike i zastupnice u županijskim skupštinama i skupštini Grada Zagreba, a tu prije svega mislimo na koalicije okupljene oko HDZ-a i koalicije okupljene oko SDP-a, tada je udio kandidiranih žena manji i iznosi 24% što je još jednom potvrdilo da što je politička stranka bliže ulasku u predstavničko tijelo to kandidira manje žena. Također opet je bilo vidljivo da se žene nalaze na donjim dijelovima lista. U županijske skupštine i skupštinu Grada Zagreba izabrano je oko 23% žena, pri čemu je izrazito velika razlika u udjelu žena u skupštini Grada Zagreba u kojoj je 37,5% žena i županijskih skupština u kojima je udio žena 21,6%. Najveći udio izabranih žena nalazimo za Gradsku skupštinu grada Zagreba (37,5%) te za županijsku skupštinu Zagrebačke županije (33,3%), a najmanji za županijsku skupštinu Bjelovarsko-bilogorske županije (12,2%).

Analiza pokazuje da je udio žena u županijskim skupštinama povećan za otprilike 6%. Time se zastupljenost žena u županijskim skupštinama izjednačila sa zastupljenošću žena u parlamentu. Kada bi se ovim tempom povećavao broj žena u županijskim skupštinama, uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca postigli bismo 2025. godine. No, obzirom da udio žena od otprilike 21% u Hrvatskom saboru stagnira posljednjih 9 godina, nije izvjesno da će udio žena u predstavničkim županijskim tijelima kontinuirano rasti.

 

Državno izborno povjerenstvo (DIP) nije u obrasce za kandidature uvrstio pored imena i prezimena kandidata i kandidatkinja ime političke stranke koja ga/ju je kandidirala što je onemogućilo detaljnu analizu zastupljenosti kandidatkinja po strankama te smo isključivo mogle vidjeti koliko su žena kandidirala dva najveća bloka na ovim izborima, a to je blok oko HDZ-a i blok oko SDP-a. Očekivano, blok oko SDP-a je imao više žena na izbornim listama nego blok oko HDZ-a, odnosno blok oko SDP-a kandidirao je 30% žena, a blok oko HDZ-a 21% žena. Da su se već na ovim izborima naplaćivale sankcije HDZ bi sa svojim koalicijskim partnerima bio dužan platiti 800 000 kuna, SDP sa svojim koalicijskim partnerima 720 000 kuna, HSS tamo gdje je izašao samostalno 160 000 kuna, a HNS 80 000 kuna. Znači 1 760 000 kuna i to samo za kandidacijske liste za županijske skupštine.

 

Svega je 7 lista s izgledima da prijeđu izborni prag od 5%za županijske skupštine i skupštinu grada Zagreba ostvarilo uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena, a radi se o sljedećim listama:

  • Lista IDS-HNS za Županijsku skupštinu Istarske županije, nositelj Damir Kajin.
  • Lista SDP-HNS za Županijsku skupštinu Zadarske županije, nositelj Svetko Šarić.
  • Lista HNS-SHUS za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, nositelj Radimir Čačić.
  • Nezavisna lista Tatjane Holjevac za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, nositeljica Tatjana Holjevac.
  • Lista HDZ-a za Županijsku skupštinu Brodsko-posavske županije, nositelj Zdravko Sočković.
  • Lista SDP-HNS za Županijsku skupštinu Koprivničko-križevačke županije, nositelj Zvonimir Mršić.
  • Lista SDP-HNS-DC-DSU-SDAH za Županijsku skupštinu Vukovarsko-srijemske županije, nositelj, Goran Heffer.

 

Za gradska vijeća kandidirano je 4308 odnosno 29% žena. Prema udjelu kandidiranih žena, najveći udio ima Primorsko-goranska županija (34,9%) a najmanji Krapinsko-zagorska županija (21,6%). U gradovima središtima županija 10 je izglednih lista imalo uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena:

  • Lista SDP-a za Gradsko vijeće Grada Požege, nositelj Zdravko Ronko.
  • Lista SDP-HNS za Gradsko vijeće Grada Koprivnice, nositelj Zvonimir Mršić.
  • Lista SDP-HNS-SHUS za Gradsko vijeće Grada Zadra, nositeljica Ingrid Antičević-Marinović.
  • Lista IDS-SDP za Gradsko vijeće Grada Pule, nositelj Boris Miletić.
  • Lista HSLS-HSU za Gradsko vijeće Grada Bjelovara, nositeljica Lidija Novosel.
  • Lista SDP-HSS za Gradsko vijeće Grada Osijeka, nositeljica Biljana Borzan.
  • Nezavisna lista Željka Keruma za Gradsko vijeće Grada Splita, nositelj Željko Kerum.
  • Lista SDP-HNS-IDS-HSLS-HSS-ARS-SDAH za Gradsko vijeće Grada Rijeke, nositelj Vojko Obersnel.
  • Lista SDP-a za Gradsko vijeće Grada Gospića, nositelj Darko Banić.
  • Lista SDP-a za Gradsko vijeće Grada Vukovara, nositelj Željko Sabo.
  • Lista HNS-SDP-SHUS za Gradsko vijeće Grada Varaždina, nositelj Goran Habuš.

Za članove/ice gradskih vijeća 21 grada (sjedišta županija plus Pula i Velika Gorica) izabrano je 134 žena (26,3%) i 375 muškaraca (73,7%). Najveći udio izabranih žena nalazimo za gradsko vijeće Koprivnice (44%), a najmanji za gradsko vijeće Krapine (8,3%).

Kada se gledaju kandidacijske liste za općinska vijeća, prema udjelu kandidiranih žena, najveći udio ima Primorsko-goranska županija (30,2%) a najmanji Zadarska županija (14%).

 

Prema nepotpunim podacima Ureda za ravnopravnost spolova, za načelnice, gradonačelnice i županice bilo je kandidirano ukupno 110 žena, odnosno udio žena među kandidatima bio je 9,8%. Obzirom da je najmanji udio kandidatkinja za predstavnička tijela lokalne i područne samouprave bio za općinska vijeća, zanimljivo je da je udio žena za izvršne funkcije najveći bio među kandidatima za općinske načelnike/ce.

 

Od 577 načelničkih, gradonačelničkih i županskih mjesta žene su osvojile svega njih 28 što je mizernih 4,8%. Na kraju ovih lokalnih izbora svega je jedna županica, šest je gradonačelnica i 21 načelnica. Od šest gradonačelnica dvije su iz Šibensko-kninske županije, dvije iz Splitsko-dalmatinske te po jedna iz Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije. Od načelnica, njih 4 su iz Zagrebačke županije, 3 iz Zadarske, po 2 iz Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačka, Međimurska, i Sisačko-moslavačke te po 1 načelnicu imaju Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska, Brodsko-posavska, Istarska, Primorsko-goranska i Karlovačka županija.  Baš niti jednu ženu na čelu lokalne i područne samouprave nemaju: Varaždinska županija, Ličko-senjska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija i Požeško-slavonska županija. Ako pogledamo prema strankama, SDP ima županicu, 3 gradonačelnice i 4 načelnice, HDZ 3 gradonačelnice (uz mogućnost i četvrte) i 13 načelnica, HSS 3 načelnice, a HNS 1 načelnicu.

 

Izvan brojki

CESI unazad tri godine intenzivno radi s političarkama kroz projekt Liderice u lokalnim zajednicama. Kroz trening za trenerice koji se organizira u sklopu projekta je do sad prošlo 80 političarki iz gotovo svih stranaka iz raznih područja Hrvatske, a one su educirale više od 800 stranačkih kolegica. Nakon provedenih lokalnih izbora sa njih 15 održale smo evaluacijski seminar na kojemu smo između ostalog analizirale tijek slaganja lista i same kampanje. Između ostalog dotakle smo se kampanje koja je provođena od strane Ureda za ravnopravost spolova te nevladinih organizacija za povećanje političke participacije žena. Većina je političarki bila mišljenja da je kampanja pomogla u povećanju zastupljenosti žena. Samo je jedna sudionica imala iskustvo da kada je kampanja počela, liste su bile već složene i onda su (u pravilu) muškarci to na neki način smatrali napadom na te već složene liste pa su čak i rekli da baš iz inata sada neće ništa mijenjati. Sve ostale su rekle da je kampanja zainteresirala za to pitanje i predsjednike iz malih općina te da su ih mnogi zvali da pitaju kako da postupe te ih je zanimalo hoće li se išta desiti ako predaju liste bez 40 postotnog udjela žena. Neke su rekle da im se čak činilo da je postalo in imati veći broj žena na listama, da su se stranke koje su to uspjele koristile tu činjenicu kao argument da se za njih glasuje, a neke su imale situacije da su ih zvali stranački dužnosnici i govorili im “Daj nam neke dvije žene za listu” ili “Nije dobro da nemamo niti jednu zamjenicu gradonačelnika” ili “Moramo naći neku ženu za zamjenicu”. Dio njih to smatra ponižavajućim prema ženama aktivnim u političkim strankama, ali dio smatra da takve komentare treba ignorirati te da treba iskoristiti tu činjenicu i kandidirati što je moguće više žena. Sve sudionice evaluacijskog seminara smatraju da je nužno posebnu pažnju posvetiti upravo ženama koje su postale vijećnice, edukaciji muškaraca u strankama te daljnjem osnaživanju tzv. običnih članica stranaka (naročito iz ruralnih sredina) koje se i kada postoji politička volja za veću participaciju žena na listama zbog određenih prljavština koje često prate kampanje te zbog straha  kakav bi to utjecaj imalo na njihove obitelji, ne odlučuju na politički angažman odnosno kandidaturu. I to nam je sigurno putokaz za daljnji rad.

 

*za izradu ovog teksta korištene su analize Ureda za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te analize koje su izradile CESI

 

DNEVNIK JEDNE PRAJDIZANKE

Posted on by sdadmin

 

11:32

Dobro. Znači danas je Pride. Dok ispijam prijepodnevnu kavu pregledavam forum jednog domaćeg portala posvećenog LGBTIQ populaciji. Zanima me namjeravaju li ljudi ići na Pride, namjeravaju li biti u Povorci. Ono što iščitavam me prilično ljuti: većina se, naime, boji. Čega? Anti- gay prosvjeda, naravno. Boje se onih koji su pod bilo koju cijenu sposobni fizički napasti one koji ih ugrožavaju jer kažu eto, da LGBTIQ zajednica (kod “njih” poznata kao pederčine i lezbe) ugrožava njih i njihovu djecu svojom perverzijom, nakaradnošću i nemoralom. Ne mogu si pomoći: osjećam isto prema anti gay prosvjednicima što i prema onima koji ih se boje i zato se neće doći boriti, na kraju krajeva- i za svoja prava.

 

12:18

Već prilično ljuta nailazim na forum na kojem neki pozivaju na fizičke napade na pedere (ovu ekipu lezbe, izgleda, ne zanimaju). Nakon pročitanih redova i redova mržnje, nakon gledanja njihovog promidžbenog videa- priznajem: pomalo me hvata strah. Ipak, kolebanja nema- u Povorku idem.

 

15:07

U strahu da već i kasnim dolazim na Trg maršala Tita. Odmah srećem poznanice koje se pripremaju za bubnjanje na čelu Povorke ponosa. Kažu da Povorka kreće tek u 15.30. Nakon što sam shvatila da ne kasnim hvatam zrak i osvrćem se oko sebe. Prizor je više nego zadovoljavajuć. Ipak je dosta onih koji se ne boje. Ljudi naime ima puno, kao i šarenih zastava, transparenata i balona. Umiruje me i činjenica da smo okružene/i velikim brojem policajaca (policajke nisam vidjela).

 

{slika}

 

15:18

Dok se Prideove bubnjarke i bubnjar pripremaju i stvaraju pozitivnu buku, jedan od organizatora poziva na Povorku koja kreće za 10-ak minuta. Za oko mi zapinju dva policajca koji ispred Prava pretresaju ruksake dvojici mladića- izgleda mi kao da su prolazili onuda ne shvaćajući što se zbiva. Moje sumnje da dečki uopće nisu sumnjivi potvrdili su policajci puštajući ih da idu svojim putem. No, svakako je dobro znati da su stvarno na oprezu.

 

{slika}

 

15:22

Moje radovanje prizoru djevojaka koje se bezbrižno ljube na fontani ispred HNK-a prekida poznato lice koje nam prilazi i nešto veselo priča. Pratnja me podsjeća da je to dečko koji je sjedio do nas na diskusiji “Mame u M.A.M.I.” i koji je pitao neko čudno pitanje o mijenjanju vjere radi istospolnog braka. Ovaj put od njega čujemo opet nešto u istoj maniri- kaže nam da su već neki novinari saznali da je pop pa ga žele intervjuirati, ali on to odbija. Ne pitamo dalje. Razgovor nastavljamo šaleći se na račun njegove “toalete”. Naš novi poznanik odlučio je naime, u Povorku ići obučen samo u uske bokserice i majicu.

 

15:30

Shvaćajući da će Povorka uskoro krenuti približavamo se masi gdje susrećemo jednu poznanicu i njenu majku. Gospođa mi spremno odgovara da želi biti u Povorci i priča mi koliko je uzrujana zbog “onih” na Trgu. Odlazeći s Trga maršala Tita, shvaćamo da smo u zadnjem redu- iza nas je samo gusti red policije- pa mi smo najsigurnije osobe u ovom gradu!

 

{slika}

 

15:38

Osjećam se predivno: bučni smo, šareni smo, prolaznici nas gledaju- većina se smiješi, moja pratnja mi govori koliko se dobro osjeća što je (ipak!) tu, ispred nas hodaju djevojka i dečko koji se drže za ruke podržavajući one koji to ne mogu činiti svakodnevno. Približavajući se Cvjetnom trgu vidim i prve neprijateljske grimase. Ipak, svi su prilično mirni, tek nam neka starije gospođa dovikuje: “Dajte ljudi, opametite se.” No, ona me ne ljuti koliko me ljuti slijedeći prizor: s terase KIC-a mašu nam poznanica i njena djevojka. One pijuckaju sok i mobitelima fotorafiraju Povorku. Simpatično je to njima, ali one nemaju ništa s Povorkom ponosa. Izgleda.

Veselo, bučno i ponosno nastavlja biti sve do Ilice.

 

{slika}

 

15:42

Približavajući se Trgu bana Josipa Jelačića približavamo se onoj drugoj buci. Razmišljam o tome kako je, iako ne razaznajem što viču, lako prepoznati da se radi o negativnoj buci. No, nije trebalo dugo da se njihove riječi jasno razaznaju: “Pedere u logore!” i “Ubij pedera!”- nisu smislili ništa drugo. Svaki pozitivan osjećaj nestaje i probijam se naprijed, do Trga- u blizinu Ant-i gay prosvjeda. Oblak mržnje je sve što vidim. Dolazim baš u trenutku kada nekoliko anti gay prosvjednika probija zid policije. Strah da će svi uspjeti proći do nas traje na sreću sasvim kratko. Oni su svladani i odvedeni. Možda i više od njih, plaše me oni koje sam vidjela slijedeće. Izvan lokacije Anti-gay prosvjeda, na području na kojem se inače čeka tramvaj- tamo stoje oni koje sebe nisu ubrojali u prosvjednice/ke, ali su si dali za pravo izliti jednaku količinu mržnje: one/i su si dale/i za pravo da nam govore najodvratnije psovke, da nas vrijeđaju, da nas pljuju, da nas se trude poniziti.

 

{slika}

 

15:58

Povorka ponosa za sobom je ostavila needucirane, primitivne, nepristojne, nemoralne, neinformirane mrziteljice/e iza sebe. Hodajući Praškom pokušavam zaboraviti na njih nadajući se, istovremeno, da će ostati tamo okružene/i policijom.

 

16:05

Na Zrinjevcu smo. Mrziteljice/i su gotovo zaboravljene/i, zastave i transparenti se odlažu čineći i dalje šarenu, pozitivnu kulisu Pridea a prisutne dočekuje pozdravni govor. Prva govori Karla Horvat Crnogaj koja svoj simpatični pozdrav upućuje između ostalih svim prajdizankama i prajdizanima te queer domovini i queer dijaspori. Posebno pozdravlja goste iz Beograda ohrabrujući ih u organizaciji Beograd Pridea, te goste iz Ljubljane najavljujući ljubljanski Pride za dva tjedna. Marko Jurčić zahvaljuje svima koji su došli, udrugama, volonterima i donatorima. Naglašava da Prideu prisustvuju pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik, saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy, Damir Hršak- jedan od organizatora prvog Zagreb Pridea, te heroina Ana Dragičević. Pozdravni govor zaključuje Franko Dota podsjećajući na događaje iz Stonewalla od prije točno 40 godina.

Poruku ovogodišnjeg Pridea donose Gordana  Tihomirović i Marino Čajdo. Ističu da je Pride 2009 posvećen gradu Zagrebu čije/i su građanke/i, između ostalih i pripadnice/i LGTBIQ zajednice koje/i se kao i ostale/i građanke/i žele osjećati sigurno i prihvaćeno, koje/i o svojim vezama i partnericama/ima žele razgovarati sa svojim prijateljicama/ma, svojom obitelji, kolegicama/ama s posla i fakulteta, koje/i žele sva prava koja imaju sve/i ostale/i građanke/i ovoga grada. Ponavljajući ovogodišnji slogan Pridea: ” Zagreb Prida za ovoreni grad- sudjeluj!” mikrofon je prepušten voditeljici programa Mimi Simić.

 

{slika}

 

16:15

Nakon potvrde da je ovo najveći zagrebački Pride do sada (ipak se nisu svi uplašili neistomišljenica/ka s Trga) Mima najavljuje prvu gay klapu u Hrvata: Qlapu. Nakon njih nastupaju djevojke iz LeZbora, a glazbeni dio programa na Zrinjevcu zaključuje Stampedo. Koncert, kao i Povorka prolazi pozitivno, bučno, šareno i- zbog policije koja okružuje cijelo područje- izuzetno sigurno.

 

17:40

Koncert je završio. Treba krenuti sa Zrinjevca, a svima je jasno da je to najkritičniji dio dana. To potvrđuje i Mima koja daje upute kako se razići- policijsku pratnju dobivaju samo najizloženije/i (ljudi iz organizacije i istaknute/i aktivistkinje/i). Ostalima savjetuje kretanje u grupama. Program odjavljuje na sebi svojstven način. Poručuje, naime: “Nemojte se ponašati kao homoseksualci!” i “Nemojte tući skinjare!”. Nasmiješene/i odlazimo sa Zrinjevca.

 

{slika}

 

19:53

Sretna što nema loših vjesti o događajima nakon Pridea- nailazim na baš takvu. Pretučen je sudionik Povorke- ustanovljene su teške ozljede. Zar nije moglo proći bez toga?

 

01:23

Na spavanje odlazim sretna zbog predivno provedenog dana: zbog sudjelovanja u Povorci, zbog svih ljudi ponosnih na ono što jesu, zbog svih onih koje/i su prešli preko straha koji su nam pokušale/i nametnuti, zbog svih onih koje/i nisu dio LGBTIQ zajednice a hodale/i su u Povorci, zbog onih koje/i su se barem danas mogle/i slobodno poljubiti i držati za ruke na ulici.

Na spavanje odlazim nezadovoljna zbog onih koje/i u sebi imaju toliku mržnju čijim su nas postojanjem vrijeđali, zbog onih koje/i njihov govor mržnje nisu sankcionirali, zbog mladića koji je žrtva njihove mržnje, zbog onih koje/i su dio LGBTIQ zajednice a ostale/i su kod kuće i na tearsama kafića, zbog onih koje/i unatoč tome što nisu dio LGBTIQ zajednice nisu smatrale/i da je bitno podržati Pride.

Na spavanje odlazim zabrinuta za sve one koje/i će se tijekom noći biti izloženi riziku da ih netko napadne.

Na spavanje odlazim ponosna što sam bila prajdizanka.

Šibenik više nema gradonačelnicu

Posted on by sdadmin

PREMA Dosad prebrojenim glasovima, HDZ je izgubio i Šibenik i Trogir. Na ovim lokalnim izborima – Ante Županović, naime, osvojio je oko 1200 glasova više od dosadašnje gradonačelnice, protukandidatkinje Nede Klarić.

Županović, ravnatelj Doma zdravlja Šibenik je nezavisni kandidat ispred koalicije SDP-a i HNS-a i  prvi je neposredno izabrani gradonačelnik Šibenika.

U Šibeniku je danas na ponovljene izbore izašlo 47 posto od ukupno 44.749 birača. Izbori su poništeni zbog jednog listića viška u drugom krugu lokalnih izbora.

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org