Najčešći zlostavljači šefovi i kolege na poslu

U tijeku Mjeseca borbe protiv mobbinga, SOS telefon Grada Rijeke kao udruga za pomoć žrtvama nasilja upriličio je u Gradskoj vijećnici predavanje “Mobbing – pravni, medicinski i psihološki aspekti zlostavljanja na radu” kojeg su održale riječke stručnjakinje prof. dr. sc. Nada Bodiroga – Vukobrat s Pravnog fakulteta, dr. sc. Jasna Grković s Medicinskog fakulteta te psiholog prof. Mirjana Pernar iz KBC-a Rijeka. Od ostalih aktivnosti tijekom svibnja, provode se stručna dežurstva pri liniji pomoći i savjetovalište za žrtve nasilja koje obuhvaća individualan rad savjetovatelja s korisnicima i grupnu terapiju za žrtve zlostavljanja na radu.

 

Kako je rečeno, mobbing ili psihoteror na žrtvi ostavlja psihološke i psihosomatske tegobe, a podrazumijeva emocionalno zlostavljanje u kontinuitetu na radnom mjestu. Razni oblici mobbinga obuhvaćaju napade na mogućnost izražavanja, socijalne kontakte, ugled, kvalitetu životne i radne situacije te zdravlje a teže k ugrožavanju profesionalnog statusa, prijetnji na osobnoj razini, destabilizaciji osobe, uskraćivanju informacija i nametanju prekomjernog rada.

 

– Žrtva dugo vremena ne prepoznaje što joj se događa, dok mober zadire u njezino samopoštovanje. Najčešći zlostavljači su šefovi i kolege na poslu, koji to rade svjesno zbog osjećaja važnosti na poslu i moći te kada se osjećaju ugroženo ili pak nesvjesno kada ne znaju drugačije ophoditi s ljudima. Neki put zbog učestalih napada žrtva je kadra počiniti samoubojstvo, kazala je dr. Grković. Ukoliko dođe do mobbinga, pojedincu se savjetuje da ne popusti i ojača sebe, skupi informacije, potraži saveznike, svjedoke i pomoć, udalji s radnog mjesta, napiše formalni protest direktoru tvrtke opisujući mobiziranu situaciju i tražeći hitna rješenja, usmjeri slučaj na sudski (pravni) put te pronađe oslonac u obitelji i prijateljima.

Šibenska županija: Žene pobjednice u prvom krugu lokalnih izbora

Nigdje u Hrvatskoj na ovogodišnjim lokalnim izborima žene nisu bile tako brojne i tako uspješne kao u Šibensko-kninskoj županiji.

Njihova zastupljenost na izbornim listama za gradska i općinska vijeća, te Županijsku skupštinu, bila je vrlo dobra, ali pozornost zaslužuje podatak da su čak četiri od pet žena bile istodobno kandidatkinje za gradonačelnice i načelnice, te nositeljice lista za gradska i općinska vijeća. Sve su postigle rezultate koji impresioniraju.

Josipa Rimac (HDZ) izabrana je za gradonačelnicu Knina u prvom krugu, a njezina lista je osvojila devet od 15 mandata u Gradskom vijeću Knina. Branka Juričev-Martinčev (HDZ) gotovo je plebiscitarno izabrana za gradonačelnicu Vodica, a kao nositeljica liste osvojila je osam od 15 mandata u Vijeću grada Vodica. Identičan je i uspjeh Sandre Jakelić (HDZ) u Rogoznici. I ona je izabrana u prvom krugu, a uz to je osvojila i sedam od 11 mandata u Općinskom vijeću.

 

Težak zadatak za Nedu

Puno težu zadaću imala je Neda Klarić (HDZ), kandidatkinja za gradonačelnicu Šibenika. Ona se morala suočiti s čak pet protukandidata, koje je s oko 35 posto dobivenih glasova ostavila iza sebe. Kao što je bilo očekivano uz tako brojnu konkurenciju, nije uspjela dobiti povjerenje natpolovične većine birača, ali je i ipak nadmašila konkurenciju.

Dobila je najviše glasova i ide u drugi krug sa znatnom prednošću. Zanimljiv je i izborni uspjeh Kornelije Tomić-Bambe koju je HDZ kandidirao za načelnicu općine Biskupija. Nije bilo za očekivati da će HDZ-ova kandidatkinja pobijediti na izborima u općini u kojoj gotovo jedino živi srpska nacionalna manjina, no Kornelija Tomić-Bamba ipak je uspjela osvojiti jedan mandat u Općinskom vijeću Biskupije!

Obama će imenovati prvu sutkinju Hispanoamerikanku

Bijela je kuća najavila da će američki predsjednik Barack Obama u utorak imenovati svoga prvog kandidata/kandidatkinju za vrhovni sud, a CNN i druge TV mreže izvješćuju da će to biti sutkinja saveznoga prizivnog suda iz New Yorka Sonia Sotomayor, koja je od početka postupka izbora kandidata slovila kao glavna favoritkinja za tu dužnost.

Obama je u subotu izjavio kako želi intelektualnu snagu i narodnog čovjeka za idućeg suca/sutkinju vrhovnog suda, istaknuvši da se ne osjeća opterećenim obvezom da se izbor temelji na demografiji. Međutim, izbor Sotomayor, 54-godišnje sutkinje portorikanskog podrijetla, sadrži upravo demografske elemente, jer bi Sotomayor postala druga sutkinja u sadašnjem sazivu vrhovnog suda, treća žena u povijesti i prvi vrhovna sutkinja hispanoameričkog podrijetla, ocjenjuju američke TV mreže.

Za izbor Sotomayor lobirale su brojne hispanoameričke udruge, a Obama svoj izbor za predsjednika dijelom duguje i snažnoj potpori hispanoameričkih birača. Obamin kandidat/kandidatkinja zamijenit će suca Davida Soutera, koji je u početku svibnja najavio da se povlači u mirovinu nakon sadašnje sjednice vrhovnog suda, koja traje do ljetne sudske stanke.

Sudac Souter pripada liberalnoj manjini u vrhovnom sudu, u kojoj su četiri od devet sudaca, te imenovanje Sotomayor, koja također slovi kao liberalka, ne bi promijenilo sadašnju ravnotežu u najvišem pravosudnom tijelu u SAD-u, koje ima i ulogu ustavnog suda. Obamina kandidata/kinju treba potvrditi senatski odbor za pravosuđe i Senat u punom sastavu, a oporbeni republikanci najavili su snažan otpor imenovanju liberalnog kandidata. Obama je izrazio očekivanje da nakon dvaju saslušanja u srpnju kandidat može biti potvrđen prije ljetne stanke u radu Kongresa, koja počinje potkraj srpnja.

Političke stranke ne slijede Putokaze ka rodnoj ravnopravnosti

Europski ženski lobi u okviru kampanje 50/50 – Nema moderne euopske demokracije bez rodne ravnopravnosti izradio je rodnu analizu izbornih programa četiri najveće europske stranke te analizu izbornih lista za predstojeće europske izbore koji se održavaju u lipnju ove godine. Analiza programa donijela je Europskoj pučkoj stranci (European People’s Party (EPP)) i Europskim liberalnim demokratima i reformističkoj stranci (European Liberal Democrat and Reform Party (ELDR)) crveno svjetlo, Zelenima (European Greens) žuto, a Stranci europskih socijalista (Party of European Socialists (PES)) zeleno svijetlo.

Ovi rezultati temeljeni su na važnosti koja je dana pojedinim pitanjima rodne ravnopravnosti u stranačkim programima. “Vrlo je razočaravajuće što političke stranke u svojim programima ne daju prioritetno mjesto ravnopravnosti između muškaraca i žena, a što bi trebalo biti središnje pitanje u našim demokracijama. Želimo potaknuti žene da se uključe u europsku politiku i da izađu na izbore u lipnju, a kako bi Europska unija bolje ispunjavala njihova očekivanja i u potpunosti doprinosila ravnopravnosti u svakodnevnom životu.” izjavila je Brigitte Triems, predsjednica Europskog ženskog lobija.

Europski ženski lobi je najveća koalicija ženskih organizacija u EU i u svom članstvu ima 2500 organizacija iz 30 zemalja.

Međunarodna konferencija o novim načinima otklanjanja rodnih stereotipa

Pod pokroviteljstvom ministra za ljudska prava i manjine Republike Češke, a u sklopu češkog predsjedanja Vijećem Europske unije, 27. svibnja 2009. održava se u Pragu jednodnevna Međunarodna konferencija o novim načinima otklanjanja rodnih stereotipa.
Hrvatsku delegaciju predvodit će predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova mr.sc. Helena Štimac Radin, a u sastavu nacionalne delegacije je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova gđa. Gordana Lukač Koritnik.
 
Konferencija je namijenjena državama članicama EU, a njen cilj je intenziviranje razmjene iskustava o inovativnim postupcima,  instrumentima i načinima kojima se postižu pozitivne promjene u javnom mnijenju  europskog prostora polazeći od stajališta da  na razini EU, osnovne prepreke koje uskraćuju muškarcima i ženama slobodu izbora i slobodu odlučivanja o svojim životima  nisu  zakonski propisi  već predrasude i stereotipi. Predrasude se ne mogu prevladati  samo promjenama u zakonskim odredbama već  prvenstveno osvještavanjem javnosti, obrazovanjem i informativnim kampanjama. Očekuje se da ova jednodnevna konferencija okupi 150 sudionika/ca u čijoj nadležnosti su pitanja jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

Mamografski pregled za žene od 40. do 49. godine

Avon Hrvatska u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo “Dr.Andrija Štampar” i Udrugom Europa Donna Hrvatska organizirao je drugo izdanje turneje “Moja prva mamografija” koja se održava od 25. svibnja do 7. lipnja 2009. godine. Turneja mobilnim mamografom obići će 10 gradova duž Dalmacije, a više od 650 žena u dobi od 40 do 49 godina dobit će priliku za besplatan mamografski pregled.

Jučer su početak turneje na Obali kneza Branimira otvorile Barbara Kolar, Avonova ambasadorica za Hrvatsku te Adriana Giurissa, Avonova direktorica za BiH, Hrvatsku i Sloveniju.

Od 9 sati ujutro započelo je mamografsko snimanje, a do 12 sati 40 žena obavilo je mamografiju. Neposredno prije samog snimanja žene su ispunile upitnik uz pomoć aktivistica Udruge Europa Donna i djelatnica Poliklinike Lozo. Dva inžinjera radiologije iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr.Andrija Štampar”, koji su inače educirani da mogu odmah očitati snimak obavljali su mamografski pregled.

Prema riječima Tatjane Vukelić-Baturić, predsjednice Udruge Europa donna – Sekcija Zadar ideja organizatora bila da se obavi mamogarfski snimak žena koje, zbog straha, užurbanog životnog ritma,  nikad nisu bile na ovakvom pregledu.

– Predviđeno je da će se mobilni mamograf u Zadru zadržati dva dana, a potom kreće prema Primoštenu, Murteru, Drnišu, Kninu, Sinju, Splitu, Lastovu, Omišu te je 6. i 7. lipnja u Pločama, kazala je Vukelić-Baturić.   

Rak dojke je najčešća maligna bolest u žena. Rijetko se javlja prije 30. godine života, a porastom životne dobi incidencija se povećava. Najveća je učestalost bolesti žena između 55. i 70. godine.

Mamografija je rendgenski pregled kojim se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. 

Tijekom rujna i listopada 2008. godine provedeno je prvo izdanje “Moja prva mamografija” u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje je obavljeno 850 mamografskih pregleda. Za oko 77 posto žena bio je to prvi mamografski pregled.