Paritetna lista

Kako bi sve liste trebale izgledati imamo prilike “u živo” vidjeti na primjeru liste SDP-a za gradsko vijeće Požege na čelu koje je Zdravko Ronko. Na listi je ostvaren potpuni paritet što znači da se redom izmjenjuju muškarac, žena, muškarac, žena i tako do 19. mjesta.

Od lista koje smo do sada obradile, a koje su zaslužile Libelinu pohvalu tu su već spomenute liste IDS-a za županijsku skupštinu Istarske županije, lista SDP-a i HNS-a za županijsku skupštinu Zadarske županije, lista HNS-a za gradsku skupštinu Zagreba te lista HDZ-a za županijsku skupštinu Brodsko-posavske županije, liste SDP-a i HNS-a za gradsko vijeće Koprivnice i županijsku skupštinu Koprivničko-križevačke županije te lista HSLS-a za Grad Bjelovar i lista SDP-HSLS za Grad Osijek.

 

P.S. Napominjemo da ovdje izdvajamo isključivo liste koje imaju realnu šansu dobiti dovoljan broj glasova za osvajanje mandata!

 

Karlovac: SDSS i »zeleni« najviše, HDZ najmanje žena

Samostalna demokratska srpska stranka i Zelena lista jedine su političke stranke u Karlovcu koje su poslušale zakonske regule i preporuku Vladina ureda za ravnopravnost spolova o najmanje četrdesetpostotnoj zastupljenosti žena na svojim listama.
Na SDSS-ovoj listi za Gradsko vijeće Karlovca koju predvodi Nedeljka Pavičić 52 je posto osoba ljepšeg spola, a među prvih šest mjesta na listi, ženama je pripalo čak pet. “Zeleni” pak od 25 kandidata na listi imaju 12 žena ili također vrlo visokih 48 posto.
Na listi koalicije “Volim Karlovac” za propisanih 40 posto nedostaje jedna kandidatkinja. Ukupno ih je devet ili 36 posto. Hrvatka stranka umirovljenika i Demokratska stranka umirovljenika kandidirali su 32, odnosno 28 posto žena, s tim da su i jedna i druga ženama dale već druga mjesta na listama.

 

Sigurna dogradonačelnica

HSP u Karlovcu na listi ima ukupno šest žena, a uvjerljivo najmanje kandidirala ih je koalicija HDZ-HSS-HSLS – svega pet ili 20 posto.
Ono što je, međutim, u kontekstu zastupljenosti žena za ove izbore vrlo značajno jest činjenica da će Karlovac od 17. svibnja imati dogradonačelnicu, ma tko god pobijedio. Koalicija SDP-HNS za zamjenicu gradonačelnika je kandidirala nezavisnu Jasna Plevnik, koalicija HDZ-HSS-HSLS Marinu Kolaković, a ženu kao dogradonačelnicu nudi i Zelena lista, koja je kandidirala Eminu Brcković-Šmajgel.

 

Zvirkić: Priča ista kao dosad

U Ženskoj grupi “Korak” smatraju kako se stvari sa zastupljenošću žena na listama ni na ovim izborima nisu bitno pomaknule naprijed.
– Mi sada radimo analize svih lista, no već se vidi da je priča ista kao dosad. Stranke i dalje govore kako nemaju dovoljno žena koje bi se bavile politikom, a kazne za kršenje odredbi su premale. Bilo bi najbolje da ih na izborima kazne same biračice, komentira voditeljica “Koraka” Sadika Zvirkić.

 

“Zeleni” s najviše žena

Na listama za Županijsku skupštinu ponovo najveću zastupljenost žena imaju “zeleni” – čak 46 posto. Slijedi koalicija SDP-HNS koja ima 36,5 posto žena, HSU i SNS 31 posto, a po 29 posto SDSS i HSP, s tim da je potonja stranka ženu kandidirala i za županicu.
Najslabiju zastupljenost ljepšeg spola i na županijskoj razini ima koalicija HDZ-HSS-HSLS. Od 41 kandidata na njihovoj listi, žena je samo sedam ili 17 posto, no nositelj Nedjeljko Strikić već je javno izjavio kako drži da je to sasvim dovoljna zastupljenost.

5,2% više žena na listama

Slijedom zaprimljenih izvješća županijskih izbornih povjerenstava o spolnoj raspodjeli na kandidacijskim listama za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured za ravnopravnost poslova Vlade RH izradio je analizu iz koje je razvidno da je došlo do povećanja udjela žena na izbornim listama.

Najveće povećanje zabilježeno je na izbornim listama za županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba od prosječno 28,3 % kandidatkinja što je za 6,6% više u usporedbi s prošlim lokalnim izborima 2005. godine, na kojima je bilo kandidirano 21,7% žena.

Najbliže Zakonom o ravnopravnosti spolova propisanom postotku od najmanje 40% podzastupljenog spola na stranačkim listama približile su se liste za Gradsku skupštinu Grada Zagreba sa 36,5% kandidatkinja, za skupštinu Istarske županije sa 32%, Varaždinske sa 31,7%, Sisačko-moslavačke sa 31,3%, Međimurske sa 31%, Karlovačke sa 30,7% i Primorske-goranske sa 30,1%.            

Povećan je i broj žena na izbornim listama za gradska vijeća sa 22,6% 2005. godine na 29% na ovim izborima, odnosno za ukupno 6,4%.

Najviše žena kandidirano je za gradska vijeća u Ličko-senjskoj županiji 34,4%, Istarskoj županiji 34,1%, Bjelovarsko-bilogorskoj 32,6%, Međimurskoj 31,7%, Primorsko-goranskoj 31,7%, Virovitičko-podravskoj 31,1% i Karlovačkoj 30,7%.

Za mandate u općinskim vijećima natječe se 20,4% žena, što je povećanje od 4,3% u odnosu na protekle lokalne izbore, na kojima se natjecalo 16,1% žena.

Na lokalnim izborima 2009. godine za županijske skupštine, gradska i općinska vijeća sudjeluje ukupno 47 274 kandidata/tkinja, od čega 11 452 žena, odnosno 24,2%, što u odnosu na udio kandidatkinja od 19% na lokalnim izborima 2005. godine predstavlja ukupan prosječni porast za 5,2%.

Temeljem  gore navedenih podataka možemo očekivati da će se,  ukoliko se navedena dinamika nastavi  i u sljedeća dva izborna ciklusa, posebice za županijske skupštine i gradska vijeća, doseći propisani zakonski prag od 40% zastupljenosti žena na kandidacijskim listama. 

Napominjemo također da je uz navedeni pozitivni iskorak  na ovim izborima po prvi puta primijenjena i uporaba ženskih oblika imenica – tj. kandidatkinja, nositeljica lista i članica biračkih odbora-  u službenim obrascima za provedbu izbora, a što je dijelom i provedeno u rješenjima lokalnih izbornim povjerenstava i objavi kandidacijskih lista. 

Temeljem obveza u provedbi Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva jedinica lokalne i područne samouprave i Državni zavod za statistiku dužni su objavljivati statističke podatke o udjelu kandidatkinja u ukupnom broju kandidata na izbornim listama i po predlagateljima, a što je još jedan od pokazatelja mjerenja napretka izbornog procesa u području uravnoteženije zastupljenosti muškaraca i žena. 

Unatoč pozitivnom trendu zabilježenom na izbornim listama za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za konačnu procjenu napretka u području sudjelovanja žena u političkom odlučivanju na lokalnoj razini potrebno je pričekati završne rezultate svibanjskih lokalnih izbora.

U Istri 12% samohranih majki s djecom

Novoosnovana Udruga samohranih roditelja Istarske županije, na čelu s Natašom Ilić, ovih je dana i formalno počela djelovati. Prva je to takva udruga na ovom području, trenutno broji 30-ak članova, a s obzirom na to da još nije dobila svoj prostor, zasad djeluje u prostoru Mjesnog odbora Stari grad. Stručna voditeljica udruge je Elena Roce, a dopredsjednik Tomislav Božac.

– S članovima te svima onima kojima je potrebna pomoć udruga će početi raditi 21. svibnja. Okupljanja će se održavati svakog četvrtka od 17 do 19 sati, a da bi roditelji mogli dolaziti na sastanke, namjeravamo organizirati igraonicu gdje će njihova djeca u to vrijeme moći boraviti. U planu nam je organiziranje grupa podrške, predavanja, tribina, savjetovanja te radionica za roditelje i djecu. U svoj rad namjeravamo uključiti različite stručnjake – pedagoge, sociologe, psihologe i pravnike, kazala je Ilić te napominje da je sredstva za rad udruge osigurao Grad Pula.
– Cilj nam je informirati samohrane roditelje o njihovim pravima i pružiti im socijalnu zaštitu te psihološku podršku da bi lakše prevladali probleme s kojima se svakodnevno susreću. Naime, iako ih zakon štiti, samohrani roditelji teže nalaze posao jer ih poslodavci nerado primaju u radni odnos. Ne mogu si priuštiti bolovanje, polovica njih niti godišnji odmor, jer žive u podstanarstvu, a problem mnogima predstavlja i ostvarivanje prava na alimentaciju, navodi Ilić.

Istaknula je da Istra, s još nekoliko županija, poput Primorsko-goranske, prednjači u Hrvatskoj po broju samohranih roditelja.
– Prema zadnjem popisu stanovništva u našoj županiji je skoro 12 posto samohranih majki s djecom, dok je samohranih očeva 2,35 posto. U cijeloj Hrvatskoj samohranih roditelja je otprilike 190 tisuća, što znači da je svaka peta obitelj jednoroditeljska. Iako je u porastu broj očeva koji preuzimaju brigu o djeci, nakon razvoda tu ulogu još uvijek pretežno preuzimaju majke, kazala je Ilić.

Udruga je pokrenula suradnju s Obiteljskim centrom Istarske županije, s kojim će na jesen organizirati radionice podrške jednoroditeljskim obiteljima. U povodu skorašnjeg obilježavanja Međunarodnog dana obitelji udruga organizira s Klubom rekreativaca u prirodi “Istra” i Obiteljskim centrom pješačenje u Šijanskoj šumi, i to 16. svibnja u 9 sati.

U stečaju još jedna tekstilna tvornica…

U Modnoj kući Emka u Pregradi uprava je preko vikenda donijela udluku da tvrtka ide u stečaj. To je radnicima u pogonu nakon sastanka s Radničkim vijećem i sindikalnom povjerenicom priopćila direktorica Marija Šutina Kujundžić, koja se, kako doznajemo, nakon pet mjeseci prvi put pojavila u 7 sati u tvrtki.

Više nema nade
– Naša je tvrtka dvije godine ublokadi. Već odavno sam, po zakonu, morala pokrenuti stečaj, no nadali smo se da će nam država pomoći i odobriti restrukturiranje. Danas više nema nikakve nade u tom pogledu. Nema jamstva da će nam država pomoći i u uprava će u skladu sa zakonom podnijeti zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka – rekla je M. Šutina.

Oči pune suza
Sud potom u roku mjesec dana treba imenovati stečajnog upravitelja i donijeti odluku o pokretanju stečaja. Cilj je vlasnika, uprave i sindikata da se ide u stečaj s preustrojem, a to znači da stečajni upravitelj nastavi s proizvodnjom kako bi se sačuvalo čim više radnih mjesta.

O tome će ipak posljednju riječ imati stečajni upravitelj. U prilog nastavku proizvodnje trebala bi ići činjenica da tvrtka ima kupca. Prema riječima direktorice, za sada postoje četiri kupca i mali dio radnika mogao bi na posao biti pozvan već ovog tjedna.

Tek dolaskom stečajnog upravitelja radnicima će biti podijeljeni otkazi, a pod uvjetom da se ide u stečaj s preustrojem stečajni upravitelj odlučit će koliko radnika i koji radnici će dobiti posao na određeno vrijeme u tvrtki Emka d.d. u stečaju.

Dok je govorila direktorica i predstavnici sindikata, svako malo zvonili su u krojnici Emke telefoni jer su obitelji radnika željeli što prije čuti neku vijest da ipak ima nade za Emku. Oči radnica ali i direktorice bile su pune suza.

O pravima koje mogu ostvariti na birou radnicima je govorio regionalni koordinator Sindikata TOKG-a Hrvatske Željko Šegina.

U utorak u štrajku 100.000 učitelja/ica i službenika/ca

Čak 100 000 radnika javnih službi koje mahom čine žene, 12. svibnja započinje štrajk u ustanovama. Naime, na referendumsko pitanje “Hoćete li sudjelovati u štrajku za dostojanstvenu i pravednu cijenu našeg rada, osam sindikata javnih službi, čak 86% članova koji su izašli na referendum, potvrdno je odgovorilo.

Jedini sindikat koji je još uvijek upitan hoće li štrajkati je hrvatski liječnički sindikat iz razloga što ih je na referendum izašlo samo 46%. Prema riječima predsjednik Ivice Babića u tijeku su intenzivne konzultacije s ostatkom članova, dok će se o naknadih spornih 4% izvijestiti na vrijeme. Za sad sudjeluju u svim aktivnostima s drugim sindikatima.

Zbog štrajka učitelja može doći u pitanje školska godina i matura. Postoje poslovi koji se moraju održati za vrijeme štrajka. Socijalne ustanove radit će kao za blagdan i vikend. Iako su liječnici upitni, medicinske sestre sigurno idu u štrajk. Liječnike je Spomenka Abveršek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, pozvala da im se pridruže.

– Ako nam se ne pridruže mi ćemo to odraditi za njih – ističe Abveršek.

 

Sindikati će održati i prosvjed na Trgu bana Jelačića

Istovremeno sa štrajkom sindikati će održati i prosvjed na Trgu bana Josipa Jelačića. Pregovara se jedino oko datuma. Osvrnuvši se na sastanak GSV-a i pregovaračkog odbora sindikalist Vilim Ribić kazao je kako je teza o povećanju plaća sindikalista nekorektna i ispod svake razine vlasti.

– Raspad javnih financija odavno postoji, dolaze na vidjelo talibanske, kamikazne i samurajske obveznice u zemlji koja ima toliko dugova. Ta tvrdnja o tih 30% nije točna. Mi tražimo povećanje od 19.6% ne računajući ono što su nam oteli. Riječ je o deset posto, jer se radi o trećem korijenu, a to ministrica Kosor ne zna. Postavit ćemo referendumsko pitanje nakon štrajka, slažu li se ljudi  s prijedlogom koji su sindikati potpisali s vladom uz uvjet da ako referendum ne prođe, ministrica Kosor podnese ostavku. Taj sporazum je prijevara – kaže Ribić.

Podsjetimo, sindikati su odlučili započeti štrajk 12. svibnja jer će tada 180.000 zaposlenih u javnim službama dobiti prve plaće umanjene za šest posto, budući da im je vlada zakonom vratila osnovicu za plaće na prošlogodišnju razinu.

Istaknuli su, naime, kako nisu protiv smanjivanja plaća u vrijeme godpodarske krize, ali traže od Vlade pismeno jamstvo da će im to biti nadoknađeno kada Hrvatska izađe iz krize, te da će tada njihove plaće slijediti rast plaća u gospodarstvu.