sdadmin

U kojem smo zapravo tropskom voću?

Posted on by sdadmin

 

U predstavništvu Europske Komisije u Dublinu se početkom travnja održala jednodnevna konferencija na temu “Izazovi irskim ženama u trenutnoj ekonomskoj situaciji”. Pokušali su odgovoriti na pitanja poput kakvu ulogu žene igraju u nacionalnom i globalnom oporavku ekonomije, trebamo li žene vođe u politici i društvu te da li su žene na većem gubitku u trenutnoj ekonomskoj konstelaciji? Martin Territt, direktor predstavništva Europske komisije za Irsku zaključio je da žene trebaju zauzeti središnje mjesto u europskoj politici kako bi politike i zakoni odražavali potrebe društva. Porezna stručnjakinja Suzanne Kelly primijetila je da u situaciji gdje mnogi gospodarstvenici gube tlo pod nogama uslijed recesije, postoji prilika za evoluiranje novog socijalnog modela u kojem bi žene mogle preuzeti aktivniju ulogu u financijama, gospodarstvu i politici, ali samo ako počnu aktivnije usvajati znanja o tim područjima.

 

Sve u svemu, političarke, gospodarstvenice, odvjetnice i znanstvenice kao i njihovi muški kolege, odlučili su pozabaviti se jednom aktualnom (neki bi rekli gorućom) temom koja je od značaja ne samo za irsko društvo već za mnoga druga društva u Europi i svijetu. Osim hrvatskog. U Hrvatskoj naime, prema tumačenjima državnog vrha, donedavno uopće nije bilo recesije, a zatim se počela stidljivo pojavljivati da bi ubrzo nakon toga dovela cijeli jedan narod u tropsko voće, da ne kažem, bananu. Da li se itko pozabavio utjecajima recesije, gospodarske i financijske krize, drastičnim padom vrijednosti nekretnina, masovnim gubicima radnih mjesta i sličnim pojavama u našoj okolini? Kako to utječe na, upotrijebit ću meni mrzak pojam, “običnog čovjeka”, neki bi se usudili spomenuti i “običnu ženu”? Osim nekoliko manjih i nezapaženih članaka o tome da sve više žena gubi posao, nisam baš primijetila da se itko u Hrvatskoj želi time pozabaviti. Možda jer bi ih rezultati i rasprave samo podsjetili da situacija u političkom, gospodarskom i financijskom sektoru za žene nije bila povoljna niti prije krize. Ako su poslodavci kod zapošljavanja ženu ispitivali o budućim reproduktivnim planovima i ljubavnom životu, što mislite kakva je sada situacija? Hoće li radije zaposliti kolegu kojega može otpustiti bez problema ili ženu koja bi mogla stvarati probleme sa čuvanjem trudnoće i čestim bolovanjima zbog djece? Nedavni članak o bivšoj zaposlenici MORH-a koja tvrdi da su je u HV-u diskriminirali na nacionalnim i rodnim temeljima, pokazuje da smo još daleko od Europe i njihovih priča o ravnopravnosti bez obzira na bilo koju pripadnost. Stoga mislim da Hrvatska nije u banani već više nekako u ananasu koji je pikav, grub izvana i teško je doći do mekane slatke sredine. U našoj zemlji ne samo da se ne raspravlja o utjecaju krize na društvo i žene koje čine njegovih 51% već to nikome od vladajućih nije niti palo na pamet. Zabranjeno je spominjati recesiju i svi smo već pred vratima EU pa čemu se zamarati sa sitnicama kao što su participacija žena u politici, gospodarstvu ili npr. na Zagrebačkoj burzi?

Predstavljamo: Vesna Buterin za gradonačelnicu Rijeke

Posted on by sdadmin

 Vesna Buterin kandidatkinja je HDZ-a za gradonačelnicu Rijeke. U nastavku donosimo njezine odgovore na Libelin upitnik.

 

  • obrazovanje:

ŠKOLOVANJE

Mjesto Rijeka
Ustanova Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Zvanje Mr.sc. (ekonomske znanosti), diplomirani ekonomist

Mjesto Pula (srednja škola)
Ustanova Gimnazija Pula

 

USAVRŠAVANJE

Godina 2006.
Mjesto  Bled, Slovenija
Ustanova – Bled Forum on Europe
– Slovenian Research Agency
– Austrian Science and Research Liaison Office Ljubljana
Područje Training Seminar: “Introduction to Foresight Research for researchers from SEE countries” and Foresight Conference on Global, European and Regional Governance

USAVRŠAVANJE

Godina 2007.
Mjesto  Taipei, Taiwan 
Ustanova Global Business and Technology Association
Područje Achieving Competitive Advantage Through Managing Global Resources

 

  • radno iskustvo:

2008. – danas

Ustanova zaposlenja  Hrvatski Sabor
Naziv radnog mjesta  Zastupnica

 

2005 – (krajem 2008. zamrznula status)

Ustanova zaposlenja:  Ekonomski fakultet Rijeka
Naziv radnog mjesta:  Asistentica-novakinja
Područje rada: Izvođenje seminarske nastave na kolegijima Makroekonomija, Razvoj ekonomske teorije i Upravljanje obalnim razvojem Mediterana
– Znanstvena novakinja-istraživačica na znanstvenom projektu “Ekonomski učinci regulatornih reformi elektroenergetskog sektora”
– Znanstvena novakinja-istraživačica na znanstvenom projektu “Makroekonomski aspekti nezaposlenosti u RH u uvjetima globalizacije”

 

2002 – 2005.

Ustanova zaposlenja:  Ekonomski fakultet Rijeka
Naziv radnog mjesta:  Znanstvena novakinja
Područje rada – Izvođenje seminarske nastave na kolegijima Makroekonomija i Razvoj ekonomske teorije
– Znanstvena novakinja-istraživačica na znanstvenom projektu “Makroekonomski aspekti nezaposlenosti u RH u uvjetima globalizacije”
– Znanstvena novakinja-istraživačica na znanstvenom projektu “Logistika – čimbenik uključivanja Hrvatske u europski prometni sustav”
– Znanstvena novakinja-istraživačica na znanstvenom projektu “Marketing morskog brodarstva, luka i brodogradnje”

 

1998 – 1999

Naziv radnog mjesta:  Komercijalno-financijska referentica
Područje rada: Komercijala, financije i računovodstvo

 

  • političko iskustvo:

– Članica Središnjeg odbora HDZ-a (2008 – )
– Članica Nacionalnog vijeća HDZ-a (2008 – )
– Članica Gradskog odbora HDZ-a Grada Rijeke (2008 –  )
– Članica Gradskog odbora HDZ-a Grada Rijeke (2004 – 2008)
– Članica Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije (2008 – )
– Gradska vijećnica u Gradu Rijeci (2005 – )
– Članica Zajednice žena “Katarina Zrinski” Primorsko-goranske županije
– Voditeljica volontera na predsjedničkim izborima 2005 za područje Primorsko-goranske županije
– Voditeljica volontera na parlamentarnim izborima 2003.  i 2007. za područje Primorsko-goranske županije

OSTALE FUNKCIJE 
– Članica Odbora za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga Sabora (2008 – )
– Članica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga Sabora (2008 – )
– Članica Odbora za promet, pomorstvo i veze Hrvatskoga Sabora (2008 – )
– Članica Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga Sabora (2008)
– Predsjednica Odbora za proračun i financije u Gradu Rijeci (2005 – )
– Potpredsjednica Upravnog vijeća Centra za rehabilitaciju “Slava Raškaj” u Rijeci (2004 – 2009)
– Članica Upravnog vijeća “Lučke uprave Rijeka” (2008 – )

 

  • u politici sam jer… Želim učiniti nešto dobro za hrvatske građane, a posebno za svoje sugrađane u Rijeci. Smatram kako je politika divan poziv, ukoliko se prema njemu tako odnosi, kao prema pozivu jer ukoliko je politički rad sam sebi svrha onda ne može biti kvalitetan i u službi građana. Moj politički rad je u potpunosti transparentan i iskren, jer ja zaista smatram da mogu promijeniti percepciju građana kada se radi o političarima. Smatram kako dolazi novo doba i da je vrijeme da mlade političke snage pokažu što mogu i koliko mogu. Ja sam već počela.

 

  • posebno me interesiraju sljedeće teme… Razvoj gospodarstva i poduzetništva, antirecesijske mjere, socijalni boljitak građana, promet i prometna infrastruktura, te osobito čvršće povezivanje Rijeke sa ostatkom Hrvatske i pretvaranje Rijeke u financijsko, gospodarsko i prometno središte regije.

 

  • moj najveći uspjeh u politici je…Kandidatura za gradonačelnicu Rijeke, a nadam se da ću uskoro moći reći da je moj najveći uspjeh titula gradonačelnice Rijeke. Ljudi su spremni na promjene i vjerujem da će mi dati povjerenje da vodim naš grad u bolju budućnost. Ipak, moj najveći osobni uspjeh do sada je pomoć u rješavanju problema “3. maja”. Mislim da je to bit politike, pomaganje ljudima. Kada sam vidjela da će biti osigurana egzistencija tisućama radničkih obitelji, bila sam uistinu sretna.

 

  • biti žena u politici je… Časno. Žene se u politici znaju često susresti s neugodnostima i podsmjehom kolega i javnosti, međutim svojim radom i zalaganjem svaka od nas može dokazati koliko je ozbiljna u svom poslu, ja vjerujem da sam to i dokazala. Ne namjeravam se prestati baviti politikom samo zato jer netko misli da mi tu nije mjesto, ovo je ipak 21. stoljeće i vladavina demokracije.

 

  • u slobodno vrijeme bavim se …U slobodno vrijeme volim se opuštati u društvu prijatelja i supruga, također uživam i slušajući glazbu. Kako sam zagovornica sportskog života trudim se što više baviti sportom, posebno trčanjem i šetnjama u prirodi. Po ljeti volim igrati badminton, plivati, a ranije sam se bavila tenisom i plesom.

 

  • kandidirala sam se jer…Smatram kako mogu promijeniti stvari i percepciju ljudi, te pomoći svim Riječanima da žive u boljem, ljepšem i sretnijem gradu. Rijeka sigurno može bolje. Za mene je politika častan poziv i kao takvog ga želim predstaviti i građanima, vjerujem da ću u tome i uspjeti te da će mi građani na ovim izbrima dati priliku da zajedno promijenimo i poboljšamo Rijeku.

 

Predstavljamo: Ana Krušlin za gradonačelnicu Pregrade

Posted on by sdadmin

Libela predstavlja Anu Krušlin kandidatkinju koalicije SDP-a i Zagorske stranke za gradonačelnicu Pregrade.

*Obrazovanje: VŠS ekonomistica, fakultet za hotelski i turistički menadžment smjer turizam.

 

*Radno iskustvo: od 1985-13.04.2007- OKIROTO od proizvodnje do glavne knjigovotkinje, od 14.04.2007. TL-Tome Lučić d.o.o. voditeljica računovodstveno-financijskih poslova.

 

*Od 1995. u SDP-u, 1 mandat tajnica stranke, 2 mandata predsjednica, 2 mandata članica Gradskog vijeća, članica odbora za imenovanje i odbora za financije.

 

*U politici sam jer želim utjecati na kvalitetu svojeg življenja i glasno reći što mislim.

 

*Posebno me zanimaju teme…sve što utječe na moj život, od kulture do gospodarstva.

 

*Moj najveći uspjeh u politici je postati kandidatkinja koalicijske liste SDP-a i Zagorske stranke za gradonačelnicu.

 

*Biti žena u politici je garancija da trebaš uložiti duplo više napora nego muški kolege pogotovo u sredini u kojoj živim, mada, super ideja koju ima žena ako se prihvati nitko na nju više ne obraća pozornost a ideja muškarca koja baš i ne mora biti previše kvalitetna je nešto o čemu moramo još dugo pričati.

 

*U slobodno vrijeme plešem u folkloru i nekoliko puta na godinu odem za vikend sa planinarima.

 

*Kandidirala sam se jer ne mogu pustiti da život prolazi pored mene.

 

Profil Ane Krušlin na Facebook-u

‘Neću te ubiti, djeca zaslužuju oba roditelja’

Posted on by sdadmin

Kristina Zlatoić koju je oteo bivši suprug Darko Relić ispričala je Večernjem listu što se događalo prošle subote kada je Darko došao u kuću njezinih prijatelja u Čađavačkom Lugu u kojoj je bila. Darko je prije nego što je krenuo u Čađavački Lug rekao prijateljima da će ubiti sebe i Kristinu. Iste večeri oko 21.20 sati počinio je otmicu.

 

Zaslijepljena od krvi
– Posjetila sam prijatelje u Čađavačkom Lugu, dogovarali smo se o “krstitkama”, a onda se pojavio Darko u dvorištu. Odjeknula su dva pucnja, pa sam se sakrila u ormar u kući. Uletio je s puškom u ruci i prijetio da će nas sve pobiti. Domaćina, Zlatka Hrženjaka, udario je puškom po glavi, a kad je zaprijetio da će ubiti tromjesečnu bebu prijateljice Vesne, da se ne dogodi veće zlo, izišla sam iz ormara. Zgrabio me je za ruku i izvukao iz kuće, strpao u svoj automobil s druge strane ceste.

Poljskim putem vozio je u punoj brzini, pa je u jednom trenutku ugasio svjetla. Automobil je udario u nešto, a ja sam glavom udarila u vjetrobransko staklo, smrskani lim ozlijedio mi je koljeno. Ostala sam bez svijesti. Ništa nisam vidjela od krvi, ali se sjećam da me je Darko cijelu noć, bosu bez cipela, vukao po kukuruzištu i livadama. Kretali smo se, skrivali, a pred jutro smo došli do lovačke čeke gdje smo pričekali svitanje.

Darko je uočio policajce. Ja sam krvarila, bilo mi je loše, sve me je boljelo… Prije nego što je mobitelom pozvao policiju rekao je: “Predat ću se, da ne ubijem ni tebe ni sebe. Kakvi smo – takvi smo. Imamo djecu, pa zaslužuju da imaju oba roditelja. Ako nas ubijem, djeca neće imati nikoga.” Kad su ga policajci odvodili, još mi je dobacio: “Kristina, žao mi je što sam ti napravio zlo”, kaže Kristina Zlatoić, a iz ozljedom zatvorena oka, procurila je suza.

Kada ste noću bili u polju, je li vam prijetio, zlostavljao vas ?

– Ne, nije mi ni prijetio niti me je tukao. Govorio je da me voli, da mu se vratim. Sumnjam da je ljubav ako netko isprebija ženu – kaže Kristina Zlatoić.

 

Osveta, ne ljubomora

Što žena uopće može učiniti da se zaštiti od takvog bivšeg muža?

– Za braka ne znam ni sama koliko puta me je tukao. Najmanje 20-ak puta prijavljivala sam ga policiji. Bio je i kažnjavan, osam mjeseci proveo je u zatvoru, vratio se… Policija ga pritvori na 12 ili 24 sata, a kad iziđe, sve ponovo… Ovo mi je četvrti put kako sam zbog batina završila u bolnici, ali nikada ovako, kaže Kristina. Je li Darko bio bolestan ili ljubomoran ?

– Ma, ne znam. Ne vjerujem da je riječ o ljubomori, već o nekakvoj osveti. Da netko nekoga voli, ne bi ga tako “ubijao”. Živim, borim se kako bih vratila svoju djecu, pa ni ovo nije preteško izdržati, ali znam, kada Darko iziđe iz zatvora, opet ću biti na tapetu – kaže Kristina Zlatoić, žrtva vlastitog supruga.

Inače, Darko je, dok su bili u braku, često izbivao iz kuće, vraćao se pijan i zlostavljao nju i djecu. Prije tri godine Kristina je odlučila prekinuti zajednički život. Sudski su se rastali, Darko nije plaćao alimentaciju, Kristina se zaposlila, a Centar za socijalnu skrb oduzeo je majci djecu i smjestio ih u udomiteljsku obitelj.

Novo tijelo UN-a za ravnopravnost spolova

Posted on by sdadmin

Između ženskih pokreta i UN-ovih struktura i funkcija za postizanje ravnopravnosti spolova oduvijek je postojala stanovita simbioza. UN-ova Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena ( CEDAW ) tako je univerzalno prihvaćena kao međunarodna povelja ženskih prava, a pekinška Platforma za akciju kao njezin operativni plan. Konferencije UN-a o ženama umnogome su utjecale na formiranje i rast globalnih, regionalnih i nacionalnih ženskih pokreta i organizacija, kao i na vladajući diskurs te promjenu paradigme. Treća UN-ova ženska konferencija u Nairobiju 1985. godine potakla je tako stvaranje ženskih nevladinih organizacija u regiji. Zauzvrat, analitičke, normativne i operativne funkcije UN-ovog ustrojstva za ravnopravnost spolova, bile su podržane te provedene kroz rad ženskih organizacija civilnog društva diljem svijeta. Snažna prisutnost ženskopravaških organizacija sigurno je najuočljivija kroz rad Komisije za status žena ( CSW ); “izvješća u sjeni” o napretku u ostvarivanju unapređenja položaja žena u zemlji izrađena od ženskih organizacija imala su i imaju ključnu ulogu.

Ženskopravaške organizacije pružale su, također, kritičke povratne informacije o načinima na koje UN-ov sustav za ravnopravnost spolova može biti poboljšan te adekvatnije provoditi svoj cilj zbog kojeg je i ustrojen. Momentalno, najveći nedostatak postojećeg sustava jest njegova fragmentiranost. Funkcije ravnopravnosti spolova obavljaju tako četiri UN-ova tijela: Odjel za unapređenje položaja žena ( DAW ), Ured Specijalnog savjetnika Glavnog tajnika za pitanja roda i napredovanje žena ( OSAGI ), UN-ov razvojni fond za žene ( UNIFEM ), te Međunarodni institut za istraživanja i podučavanja za napredak žena ( INSTRAW ). Pored njih, unutar svake UN-ove organizacije postoje jedinice, savjetnici te tzv. “focal points” koji se bave pitanjem ravnopravnosti spolova.

Unutarnja nepovezanost i neusklađenost, nepostojanje jedinstvenog glasa i pokretača za pitanja ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena dovelo je do poteškoća u provođenju normi i pravila u praksi. Ženskopravaške zagovaratelji/ce žele također vidjeti i poboljšanja u samom razvoju i financiranju UN-ove mašinerije za rodna pitanja.

Četiri su aktualna paketa reformi za poboljšanje postojećeg UN-ovog sustava za ravnopravnost spolova:

  1. Status quo s povećanim financiranjem: taj se prijedlog neće prihvatiti budući da on ne rješava problem i ne predlaže rješenje fragmentiranosti sustava;
  2. Oformljavanje novog fonda ili programa sličnog UNDP-u ( Program UN-a za razvoj ) ili UNICEF-a ( Fond UN-a za djecu ): ovo bi rješenje djelomično konsolidiralo funkcije i ovlasti postojeća četiri UN-ova tijela za provođenje ravnopravnosti spolova. Novi program ili fond ne bi doduše obavljao neke funkcije koje trenutno obavlja Tajništvo UN-a, kao što su praćenje provedbe BpfA ili Rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 od 2000, ali bi pridonio jačoj prisutnosti država, većoj mogućnosti istraživanja, analiza te zagovaranju. Sredstva za fond ili program dolazila bi iz dobrovoljnih priloga;
  3. Kreiranje novog odjela unutar Tajništva UN-a: takvo institucionalno rješenje možda ne bi imalo snažnu operativnu funkciju ili sadržajnu prisutnost, ali bi pružalo savjete i tehničku pomoć zemljama članicama. Financiranje bi se osiguralo iz priloga država članica te dobrovoljnih priloga
  4. Uspostaviti novo jedinstveno tijelo: Glavni tajnik UN-a predložio je svojedobno rješenje u vidu kombinacije druge i treće opcije. Takvo hibridno tijelo konsolidiralo bi sve analitičke, normativne i operativne funkcije koje momentalno obnašaju postojeća četiri UN-ova tijela za ravnopravnost spolova te bi bilo pod ingerencijom glavnog podtajnika UN-a. Tako zamišljen, imao bi snažnu sadržajnu prisutnost te prisutnost u Tajništvu. Kao i kod treće opcije, financirao bi se iz priloga država članica te dobrovoljnih priloga.

Četvrta je opcija naširoko prihvaćena od zagovornika/ca za rodnu ravnopravnost. Koalicija koju sačinjava preko 300 ženskopravaških organizacija iz cijeloga svijeta godinama je lobirala i organizirala kampanje za reformu UN-ovog ustrojstva za ravnopravnost spolova. Globalna kampanja pod nazivom Reforma za promjenu postojećeg UN-ovog ustrojstva za provođenje ravnopravnosti spolova ( GEAR ) podržava četvrti prijedlog, jedinstveno tijelo. Budući da četvrta opcija jedina može ojačati shvaćanje da postizanje ravnopravnosti spolova nije cilj sam za sebe nego sredstvo za postizanje ciljeva razvoja, mira i poštivanja ljudskih prava, predjesensko razdoblje obilježit će snažne lobističke akcije ne bi li se četvrti prijedlog podržao i usvojio.

Županica Lovrić prikazana kao Ceca

Posted on by sdadmin

Veliki jumbo plakati s likom srpske folk zvijezde Cece Ražnatović i tekstom “Koncert u Novom Sadu – 100% rasprodano”, osvanuli su u ponedjeljak ujutro u Sisku. Plakatima se aludira na županicu Marinu Lovrić, odnosno njezin posjet Novom Sadu i susret s udrugom iseljenih Banijaca, te njezinu predizbornu poruku kako je ona “100% najbolji izbor”, kao i nadimak Ceca, koji joj sigurno ni malo nije drag.

– Riječ je o prljavoj kampanji i podmetanju. Znam da iza toga stoji HDZ, jer su plakati osvanuli na mjestima za plakatiranje koje je zakupio HDZ. Oni lažu što se tiče moga posjeta Novom Sadu i sudjelovanja na osnivačkom skupu izbjeglih Banijaca u Novom Sadu. Tko laže taj i krade, a tko krade – zna se – prokomentirala je županica Lovrić predizborni rat plakatima u Sisku.

Dodala je kako HDZ-ovci nemaju programa pa se ne nadmeću programima i idejama, nego podmeću i kako vidim, bave se organiziranjem koncerata u drugoj državi.

– Da se ne zaboravi, kad se spominje prezime Ražnatović, zna se tko je uhapsio pa pustio Željka Ražnatovića Arkana – HDZ-ova vlast, zaključila je županica Lovrić. Predsjednik županijske organizacije HDZ-a Ivan Šantek rekao je kako HDZ ne stoji iza objave ovih plakata, ali da mu je to dobar štos i ako kome treba prostor za objavu sličnih sadržaja, HDZ će im ga rado ustupiti. 

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org