Ekonomsko nasilje za ženu jedno od najgorih

Uskoro će u Hrvatskoj i zakonom biti propisano i sankcionirano ekonomsko nasilje. Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor kazala je za Vjesnik da su pripremljene izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje prvi put definiraju i prepoznaju ekonomsko nasilje kao jedan od najgorih oblika nasilja, a kao i svi postupci koji se pokrenu po tom zakonu, morat će se hitno rješavati.

Ekonomsko nasilje čest je, ali dosad slabo prepoznat oblik nasilja, mahom nad ženama. Javljao se u puno oblika. Tako je, primjerice, žrtvama suprug uskraćivao novčana sredstva za normalan život, bez obzira na to jesu li ga same zaradile ili ne. U većini slučajeva žene žrtve ekonomskog nasilja nisu zaposlene, pa suprug smatra da one ne pridonose kućanstvu, što dakako nije točno. No, čak i onda kad žena radi, blagajna je kod supruga koji joj uskraćuje osnovna sredstva za život.

Bilo je i situacija kada je suprug nasilnik ucjenjivao suprugu, prijeteći da joj neće dati novac ako ne učini ono što od nje traži. Događao se i paradoks da se, nakon što je izrečena prvostupanjska osuda za muža nasilnika zbog zlostavljanja u obitelji, u žalbenom postupku supruga žalila da neće od čega imati živjeti ako suprug ode u zatvor.

Ukratko, ekonomsko nasilje podrazumijeva uskraćivanje i oduzimanje novca, neplaćanje alimentacije i ostale oblike kontrole, koja ostavlja žene bez sredstava za život.

Nasilnici često dugogodišnjim žrtvama zabranjuju školovanje ili zapošljavanje, pa su to uglavnom žene potpuno nekonkurentne na tržištu rada. Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji vezane za ekonomsko nasilje, takve bi se situacije trebale riješiti.

Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin Vjesniku je kazala da podržava najavljene izmjene.
“Ekonomsko nasilje ne smije biti zanemareno, jer je to vrlo učestali oblik nasilja i često se javlja u kombinaciji s nekim drugim oblikom nasilja nad ženama. Od fizičkog do psihičkog”, naglašava H. Štimac-Radin. Naime, pojasnila je, ekonomska ovisnost žene baza je koja potencira sve druge oblike nasilja i vrlo često čini ženu taocem nasilnika. Kao manje spominjani oblik ekonomskog nasilja ističe kad suprug ženi ne da da se zaposli kako bi je lakše mogao kontrolirati. Upravo se taj oblik ekonomskog nasilja ne mora nužno javiti s fizičkim nasiljem.

 

Od tabu-teme do društvenog zla koje se mora iskorijeniti

Nacionalna strategija naslanja se na prošlu, koja je sasvim ispunjena 2007. godine i koja je, uz odlične rezultate, prvi put pokrenula mnoge programe. Na osnovi nje je izrađen Protokol o postupanju u slučaju nasilja nad ženama, koji je obvezao državnu upravu da hitro postupa u tim slučajevima. Zahvaljujući njoj je danas stanje bitno drukčije nego prije pet ili šest godina.

 

Osposobiti žrtve nasilja za normalan život

Obiteljsko nasilje i dalje je najčešći oblik nasilja, a u 95 posto slučajeva nasilnici su muškarci. Danas u odnosu na razdoblje od prije četiri godine, srećom, manje je onih koji zatvaraju oči pred tom vrstom nasilja, trpajući ga u četiri kućna zida. Prema procjenama udruga koje se bave zaštitom žena, žrtava obiteljskog nasilja, iz života u paklu izbavi se tek od 50 do 60 posto žena. Njih i njihovu djecu, koja su također žrtve, nakon toga treba osposobiti za normalan život.

Upravo je to jedan od ciljeva Vladine nacionalne strategije za sprječavanje nasilja u obitelji od 2008. do 2010. godine, koju je izradilo Ministarstvo obitelji, a u kojoj se uz uobičajene mjere ističe pomoć žrtvama nakon što napuste zlostavljača. Među ostalim, država će posebnim mjerama poticati zapošljavanje žena žrtava nasilja. Novom strategijom osnažuju se dosadašnje mjere kojima se potiče zapošljavanje žrtava nasilja, predviđa se planiranje i programiranje zapošljavanja žrtava te poticanje poslodavaca da ih prime na posao. Vrlo je čest slučaj da je upravo ekonomska ovisnost žena jedan od najvažnijih razloga zbog kojeg trpe nasilje i zbog kojeg se ne odlučuju prijaviti i napustiti nasilnika.

Zato je mjera zapošljavanja zlostavljanih žena ujedno najsnažnija potpora njihovu osamostaljivanju.

Ekonomska kriza više pogađa žena

Žene će tijekom ekonomske krize, biti pogođenije od muškaraca, jer će većina njih gubitkom prihoda izgubiti i neovisnost za koju su se stoljećima borile, rečeno je na današnjem okruglom stolu “Rodna ravnopravnost u vremenu ekonomske krize”, u organizaciji Centra za ženske studije i Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske.

Potpredsjednica Hrvatskog Sabora Željka Antunović ustvrdila je kako su žene te koje će prve osjetiti posljedice ekonomske krize, jer se njih poslodavci prvih odriču.

 

Veća zastupljenost žena u politici

“Iz toga se može izići samo globalnim mjerama, no u kontekstu kriznih vremena potrebne su i posebne mjere koje će pomoći ženama da ostvare ravnopravnost koju načelno imaju”, rekla je Antunović dodajući kako bi veća politička participacija žena značajno mogla umanjiti taj problem.

Izvršna direktorica Centra za ženske studije Rada Borić ustvrdila je kako se u trenucima ekonomske krize žene na tržištu rada uopće ne vide. U Hrvatskoj se javno govori o restrukturiranju brodogradnje, tijekom koje bi dvadesetak tisuća muškaraca moglo izgubiti radna mjesta, no nitko ne govori o tekstilnoj industriji koja je kralježnica ekonomije sjeverne Hrvatske, a 36 tisuća žena tamo će izgubiti posao, rekla je Borić.

“Dolaze lokalni izbori, a upravo na lokalnoj razini odlučuje se o zatvaranju nekih pogona, pa je stoga i važno da žena budu u vlasti na lokalnoj razini”, poručila je.

 

“Iziđite iz fusnota”

Govoreći o položaju žena na tržištu rada u Srbiji, predsjednica Fonda socijalne i demokratske inicijative Nataša Milojević, rekla je kako je u Srbiji od 800.000 registriranih nezaposlenih, 420.000 žena, no dodala je da je stvaran broj daleko veći. Žene i dalje gube svoja radna mjesta, a posebno u konditorskoj i tekstilnoj industriji, napomenula je.

Predsjednica sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske Svjetlana Šokčević ustvrdila je kako ne postoje statistike o ozljedama na radu žena, odnosno razvrstavanja po uzrocima ozljeda, njihovom nastanku, rizicima kojima su na radnom mjestu izložene i slično. Dodala je da se zato ne može provesti rodno osjetljiva prevencija te zatražila izmjenu propisa o zaštiti na radu i pozvala žene da “iziđu iz fusnota”.

Dan narcisa

Zadar

“Dan narcisa” – svjetski dan posvećen borbi protiv raka dojke – obilježen je na zadarskom Narodnom trgu. Organizatori su građanima podijelili narcise i prikupljali dobrovoljne priloge, namijenjene kupnji uređaja za vakumsku biopsiju, koji će koristiti zadarska Opća bolnica.

Ujedno je podijeljenim promidžbenim materijalima potaknuta svijest žena o zdravlju dojke, budući da je rak dojke još uvijek vodeći uzrok smrti žena. Tijekom akcije u Zadru potpisivana je i peticija, kojom se traži donošenje Nacionalnog programa liječenja raka dojke u specijaliziranim centrima s multidisciplinarnim pristupom, sukladno kriterijima EU-a.

Uz potpisivanje peticije, prikupljeni su podaci za žene koje bi bile kandidatkinje za besplatno genetičko testiranje na rak dojke. Nacionalni program mamografskog pregleda žena s ciljem što ranijeg otkrivanja raka dojke, koji je započeo u listopadu 2006. godine, rezultirao je velikim brojem otkrivenih malignih bolesti dojke u najranijem stadiju, koji se uspješno liječi.

– Zadovoljne smo što je puno građana kao i osoba iz javnog i političkog života prepoznalo ovu akciju koja se održava već sedmu godinu zaredom, rekla je Nives Kozulić iz Udruge Europa Donna i članica Poglavarstva Grada Zadra za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Dodala je da se putem ovakvih akcija želi promicati svjesnost o zdravlju dojke te senzibilizirati javnost za problem raka dojke, koji je vodeći uzrok smrtnosti žena od svih zloćudnih bolesti. Osim toga žele istaknuti potrebu što ranijeg otkrivanja raka dojke i uputiti žene da osim redovitog odlaska na mamografiju same kod kuće steknu naviku samopregleda.

 – Saznanje da bolujete od karcinoma je šokantno. No, ako se bolest otkrije u ranoj fazi, karcinom dojke je gotovo uvijek izlječiv. Upravo zbog toga pozivamo sve žene da se odazovu na mamografiju kad im dođe poziv, rekla je Kozulić. U Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli oko 2.300 žena. Kozulić je istaknula kako je na razini cijele države moguće vidjeti pozitivne rezultate nacionalnog programa “Mama”, preko kojeg se žene organizirano pozivaju na mamografiju. Inače, u rizične skupine ulaze žene s genetskom predispozicijom, žene starije od 50 godina, žene koje nisu rađale i koje su rodile nakon 30. godine života. Osim njih u rizičnoj su skupini i one koje su uzimale dugotrajno hormonsko nadomjesno liječenje.

Ugljan
U subotu se prvi put akcija održala i na otoku Ugljanu. Ove godine domaćin akcije za otok Ugljan bila je Kukljica, a program je organizirala Udruga “Žene Kuljice”.

Obilježavanju “Dana narcisa” u multimedijalnom centru nazočili su načelnica Općine Kukljica Gorana Pororpat, načelnik Općine Kali Tino Vidov, Jadranka Knežević, liječnica u ambulanti u Kukljici, Josip Bubičić, predsjednik Lige protiv raka, kazališna umjetnica Milena Dundov, otočne mažoretkinje, KUD-ovi te brojni otočani. Manifestaciju su otvorile članice Udruge “Žene Kukljice” otpjevavši pjesmu “Vjeruj u ljubav” Olivera Dragojevića.

 

Rijeka

Dan narcisa obilježen je i u Rijeci, koja se zajedno s još 44 hrvatska grada uključila u već tradicionalnu humanitarnu akciju. Akcija je u potpunosti uspjela – narcisi od kojih se žutilo riječko Korzo vrlo brzo su prodani.

– Više od 20.000 narcisa prodano je na području Rijeke, Crikvenice, Drenove, Kastva i Kraljevice. Jednim narcisom za jednu kunu protiv karcinoma dojke prikupljeno je dovoljno sredstava za adaptaciju dnevnog boravka na Zavodu za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka. Nadamo se da će dnevni boravak biti otvoren do kolovoza, kazala je predsjednica Kluba žena operiranih dojki “Nada” Katherine Trinajstić.

Kampanjom se željelo upozoriti na važnost prevencije na čemu su aktivistice Kluba i danas radile dijeljenjem edukativnog materijala, dok su uspješnosti kampanje pridonijeli i sudionici zabavnog programa. Nastupile su Prve riječke mažoretkinje, zborovi “Tratinčice” i “Učka”, te plesači Capoeira škole “Filhos de Bimba” iz Zagreba.

Humanitarnoj akciji odazvale su se i članice predsjedništva Gradske organizacije Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Rijeka koje su mišljenja da prevencija ovog oblika karcinoma nije na razini na kojoj bi trebala biti. Na istu temu članice Interesnog odbora žena HNS-a Podružnice Rijeka su održale konferenciju za novinare upozoravajući da će bolesnici ostati u jadnom i nedovoljno financiranom državnom sustavu jer država ne plaća svoje obveze prema zdravstvu.

Osijek

Rak dojke poprima razmjere epidemije – od te bolesti u svijetu godišnje oboli oko milijun žena, a umire ih više od 400.000. U Hrvatskoj godišnje oboli oko 2.300, a umre 800 žena. Čulo se to na tradicionalnoj manifestaciji Dan narcisa, održanoj u subotu na Trgu Ante Starčevića, u organizaciji Mammae kluba Osijek – Kluba žena liječenih na dojci. Akcija je istovremeno održana u 40 hrvatskih
gradova u organizaciji Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna te pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Moto ovogodišnje akcije je “Cvijetom narcisa protiv raka dojke”, a geslo “Pomozimo oboljelima – zaštitimo zdrave”.
Za desetu godinu okupljanja na središnjem osječkom trgu, rekla je Katarina Gantar, predsjednica Mammae kluba, pripremljeno je 8.000 cvjetova narcisa. “Sva sredstva prikupljena od prodaje cvijeća namijenjena su radu Kluba i akcijama kojima je cilj promicanje prevencije raka dojke i psihofizičku pomoć operiranim ženama”, kaže Gantar. Da je prevencija iznimno važna, potvrđuje dr. Tibor Santo, koordinator provedbe nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke za Osječko-baranjsku županiju. “U dvije godine pregledano je više od 26.000 žena, a otkrivena su 123 karcinoma i to u ranom stadiju, kada je potpuno izlječenje još moguće. Godišnje se otkrije između 150 i 160 novih slučajeva oboljelih od raka dojke”, kaže dr. Santo.
Članice Mammae kluba organizirale su i potpisivanje peticije za osnivanje centra za dojku, kako bi žene koje se liječe u Osijeku imale iste visoke standarde liječenja kao i žene zapadne Europe.

 

Zagreb

Središnja akcija obilježavanja 13. dana narcisa organizirana je na zagrebačkom Cvjetnom trgu i Centru Kaptol. Predsjednica foruma Europa Donna Hrvatska Nada Kraljević rekla je da od raka dojke kod nas obolijeva svaka 11. žena, a trećina ih umire zbog kasnog otkrivanja bolesti. Upravo stoga, Ministarstvo zdravstva od 2006. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, od kojega se očekuje da bi nakon pet godina provođenja trebao smanjiti smrtnost za 25 posto.

Dubravka Šuica o gradu, garažama, maškarama…

Do prvih izravnih lokalnih izbora preostalo je nešto više od dva mjeseca, a Vaši glavni protukandidati za mjesto gradonačelnika krenuli su oštro u kampanju. Jedan je bivši ministar zdravstva RH Andro Vlahušić, adut oporbenog HNS-a i SDP-a, a drugi nezavisni kandidat ,gospodarstvenik i nogometni dužnosnik Pero Vičan, Vaš nekadašnji zamjenik i aktualni protivnik. Što mislite o konkurentima?

– U principu ne volim govoriti o drugima, no činjenica je da svi imaju pravo na šansu. Na njima je da je pokušaju iskoristiti. Osobno se ne osjećam ugroženom. Gospodin Vlahušić od mene je triput gubio, dvaput na izborima za Sabor 2004. i 2007., a treći put sam ga pobijedila 2005. kad mi je konkurirao za gradonačelnika.

Gospodin Vičan u prepiski s dvojicom čelnika braniteljskih udruga koji ga prozivaju da kao potpredsjednik Hrvatskog Nogometnog saveza obnavlja bivše balkanske integracije spominje njihove lokalne naredbodavce. Na koga misli?

– To je paranoja!

Oporbenjaci iz SDP-HNS od Grada Dubrovnika zatražili su da tuži dubrovačke “Hotele Babin kuk” i vrati u vlasništvo 400 tisuća kvadrata neizgrađenog zemljišta Babina kuka vrijednog 100 milijuna eura. Čak su Vam poslali i “nacrt” tužbe i dali rok od 15 dana da je podastrete sudu, ili će s njom pred Državno odvjetništvo?

Čula sam za tu inicijativu. Poznala sam njihov tim “anonimnih pravnih stručnjaka” na raspravu s gradskim pravnicima. Možda će se tako prisjetiti da je Ugovor o davanju zemljišta na korištenje HTC “Dubrava Babin kuk” potpisan 1971., kad sam ja bila u prvom gimnazije. Otad do danas promijenilo se valjda 10 gradonačelnika i nijedan nije potezao pitanje povrata.

Pa, hoćete li Vi probiti led?

Poduzimamo konkretne korake u tom pravcu jer su se stekle okolnosti za to nedavnim donošenjem UPU-a koji je omogućio parcelaciju. Sljedeći tjedan u Fondu za privatizaciju zakazat će se sastanak koji će, nadam se, pospiješiti povratak javno-pomorskog dobra u vlasništvu RH, a prometnica i zelenih površina Babina kuka u gradsko vlasništvo. Ako ne uspije nagodbom, a bude elemenata za tužbu ne bježimo ni od nje. Uspije li nagodba oko zamjene, vjerujem da će i prostor namijenjen Kongresnom centru doći u vlasništvo Grada.

Oporbeni dvojac upozorava na opasnost od apartmanizacije zelenog pojasa Babina kuka?

Mislim da je licemjerna briga gospodina Vlahušića za budući izgled Babina kuka. Gradsko vijeće jednoglasno je glasovalo za prostorni plan Grada Dubrovnika kojim se odredila namjena prostora, pa i sam Vlahušić, iz čega je više nego očito da je brižan postao pred izbore.

Prijeđimo s Babina kuka na Ilijinu glavicu. Vozači kažu da tamošnja gradska garaža zjapi prazna? Je li Grad mogao i bez nje?

– To je kao da pitate treba li Dubrovniku teatar, muzej ili galerija. Naravno da treba garaža. I to ne jedna, nego više njih! Ovu na Ilijinoj glavici “nježno” smo pustili u rad, jer smo tek pred donošenjem režima prometovanja u mirovanju. Pokušat ćemo usmjeriti sve turiste, putnike i građane iz okolnih općina prema garaži. U Zagrebu su nam rekli da budemo strpljivi, jer svakoj garaži treba barem godinu dana da zaživi.

Je li konačno riješena misterija cijene sata parkinga?

– Cijenu uz suglasnost dubrovačkog poglavarstva određuje Ragusa parking d.o.o., a operater je zagrebački “Parkom”. U prva tri sata korištenja garaže plaća se po 6 kuna, a onda je svaki sljedeći 3 kune. Za rezidente je mjesečna cijena 500 kuna. Pri kraju je i studija za tunel koji će spojiti garažu s povijesnom jezgrom.

A dubrovačka žičara od predjela Ploče do budućih gol-terena na Srđu? Vlasnici iz “Atlasa” već dvaput su zbog prosvjeda susjeda morali odgoditi početak rekonstrukcije?

– Dužnost grada Dubrovnika je ubrzati radove na povratku žičare koja ruševna čeka još od 1991. Ne može posao stati zbog jednog nezadovoljnika, pa makar on bio i moj prijatelj iz studentskih dana Vedran Remetin. Na “Atlasu” je da s njima pravično riješi pitanje vlasništva parcele kod polazne postaje uspinjače. Osobno bih bila najsretnija da je žičara gradska, kao što je u Zagrebu ZET-ova. Da je tako, odavno bi bila obnovljena.

Žičara je za Vas najbrži put do golf-igrališta na Srđu? Tko je tamo investitor? Bogati naftaš Aaron Frenkel, muž bivše zamjenice ministra gospodarstva Maje Brinar ili…?

– Za Grad Dubrovnik investitor je tvrtka “Golf razvoj” i to je dovoljno. Tko god ulaže u Grad i otvara nova radna mjesta za nas je partner. Prostornim planom Županije određen je obuhvat terena na 310 hektara, uz pripadajuće apartmane i vile koje će žičara povezivati s trgovačko-garažnim centrom na lokaciji Iza Grada. Sve je to ucrtano u planove i sukladno njima se počinje realizirati.

Prozivaju Vas da ste kućni prijatelj s čileanskom obitelji Lukšić, koja je vlasnik “Atlasa”? Je li točno da je Grad Dubrovnik kao pravni sljednik bivše općine izgubio vlasništvo nad palačom Pozza na Pilama pred zidinama? Jeste li vi skinuli “plombu” zbog koje “Atlas” nije mogao raspolagati tom nekretninom?

Zgradu palače bivša općina dala je Atlasu na korištenje, a u pretvorbi te agencije ušla je u temelji kapital i izjednačena s vlasništvom iako je spomenik kulture. Današnja gradska uprava nije odgovorna za ono što se događalo s nekadašnjim društvenim vlasništvom.

Projektom poticane stanogradnje s cijenom stambenog “kvadrata” od za Dubrovnik nevjerojatno povoljnih 1100 eura gradska vlast dosad se uvijek ponosila. No, dio stanara s POS-ove liste koji su dobili stanove u naselju Mokošica najavljuje tužbu protiv grada? Zašto?

– Dio kandidata s vrha liste nezadovoljan je što su oni ispod njih ostvarili pravo kupnje stanova na lokaciji Solitudo, koju zbog smještaja u središtu grada smatraju atraktivnijom. Zaboravljaju pri tom da se stanovi u Mokošici počinju graditi već na proljeće, a u Solitudu tek dogodine. Naša namjera bila je plemenita, no ako se većini ne sviđa, uvijek možemo odustati od Solituda i nastaviti s POS-om Nuncijata, koji čeka DPU, ali ne vjerujemo da je to pravi put.

Prošlo je pola godine od uvođenja paketa poticajnih mjera za zadržavanje stanovnika povijesne jezgre. Mislite li da je paket uspio?

– Apsolutno. Dosad smo zaprimili 48 zahtjeva građana za besplatno pituravanje persijana, posjet kinu bez naknade privukao je na stotine građana. Dobro, u biblioteku i na koncerte ide nešto manje ljudi, besplatan bežični Interent zbog slabijeg signala ne pokriva svuda podjednako dobro Grad u zidinama. Prijave za besplatan brod do Lokruma od 1.svibnja već pristižu, a u posljednja tri mjeseca rodilo se dvanaestoro djece čijim roditeljima smo darovali 10 tisuća kuna…

A oslobođenje građana dubrovačke spomeničke jezgre od plaćanja prireza?

– Za tu smo mjeru tražili tumačenje Ministarstva financija RH. Nažalost, rečeno nam je da se porezi ubiru na cijelom gradskom području, tako da plaćanja ne može biti oslobođen neki kvart pojedinačno. No, za stanovnike unutar zidina naći ćemo druge povlastice koje će kompenzirati prireze.

Dubrovačka udruga “Nazbilj”, koja u svojim igrokazima ne štedi kritike na račun gradske uprave, za ovogodišnje poklade priredila je musical “Mamma mia”, inspiriran Vama. Je li istina da je Grad zbog toga isključio udrugu iz programa “Četiri dana dubrovačkog karnevala”?

– Nimalo. Da smo ih htjeli zabraniti, ne bismo im dopustili okupljanje na javnom gradskom prostoru. Točno je da su sami musical, koji mi se inače jako sviđa, odlučili održati dan uoči karnevalskog četverodnevlja. Jedina primjedba je što su mom liku na karnevalu stavili ljubičaste rukavice, koje inače ne nosim, nosim šal.

Jeste li udruzi uskratili potporu iz proračuna?

– Ne. Lani su dobili 30 tisuća, a ove godine u zahtjevu nisu naveli nijedan konkretan program, pa im Kulturno vijeće nije imalo na temelju čega dati novac. Sve je zabavno dok je vrijeme maškara, ali i dok ima mjeru.

Dubrovnik je posljednjih mjeseci u medijima prisutan po trima pričama. Ona o kapetanu Kristu Laptalo imala je sretan ishod. Priča o stradavanju Britt Lapthorne i ostavštini Dubrovčanina Aksela Petkovića još su aktualne. Neki kažu da Dubrovnik postaje “grad slučaj”…

– Prije bih rekla da bi neki možda željeli Dubrovnik prikazati u tom svjetlu. Neki su ljudi i nesvjesno ljubmorni na ovako jedinstven grad, njegovu povijest i tradiciju. U slučaju Lapthorne prepoznajem i neke političke konotacije, premda kao roditelj razumijem i istinski žalim zbog nesreće Brittine obitelj koja očajnički traži istinu. Komparativna prednost Dubrovnika u svakom slučaju bila je i ostaje sigurnost. Priču o nasljedstvu Aksela Petkovića ne mogu komentirati, jer ne znam pojedinosti. Bilo bi loše da netko tu bude oštećen, pogotovo Akselova sestra Vanda.

 

Što ćemo ako i Grad Dubrovnik pogodi recesijska turistička sezona?

– Dubrovnik je uvijek bio atraktivan i u najgorim vremenima privlačio je turiste. Naravno da smo vodili računa o recesiji pa smo niz mjera poduzeli već krajem prošle godine, a planiramo i nove.

Bossing – novi oblik zlostavljanja radnika i radnica

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za Zadarsku županiju rekorder je u Hrvatskoj po dobivenim radnim sporovima i sudskim presedanima koji su otpuštenim radnicima donijeli milijunske iznose za neisplaćene plaće i druge povrede radnog prava, no u posljednje se vrijeme stručnjaci SSSH ne mogu ‘obraniti’ od prijava za radno ili seksualno uznemiravanje na poslu – samo u ovoj godini mobing je prijavilo 70 osoba, a lani više od 400.

– U sudskim postupcima u Zadru trenutačno je pedesetak slučajeva mobinga, a do sada smo ih više od stotinu riješili nagodbom s poslodavcima. Žrtve su dobile odštetu, u posljednjem slučaju ženi je isplaćeno 50 tisuća kuna. U velikom broju slučajeva imamo potporu menadžmenta tvrtki, koji najčešće ne štite zlostavljače – kaže pravni zastupnik SSSH za Zadarsku županiju Vedran Uranija, dobitnik Nagrade grada Zadra za osobite zasluge u zaštiti i promicanju radnih i socijalnih prava.

Zadar je pionir u Hrvatskoj u procesuiranju mobinga, jer je slučaj seksualnog uznemiravanja u zadarskom “Intersparu” procesuiran temeljem policijske kaznene prijave i optužnog prijedloga zadarskoga Državnog odvjetništva, a ne, kao do tada, pokretanjem privatnih tužbi i parnica.

– Iznimno je važno da su se institucije države konačno, prvi put, ‘involvirale’ u procesuiranje mobinga. Slučaj ‘Interspar’ je primjer kako tu vrstu zlostavljanja treba rješavati.

Mobing je potrebno hitno inkorporirati u Kazneni zakon, kao što je u većini zemalja EU-a, a ne da se snalazimo korištenjem odredaba Zakona o radu ili Kaznenog zakona. U Hrvatskoj je trenutačno evidentirano oko šest tisuća slučajeva mobinga – kaže Uranija.

 

Degradiranje

Prijavljene slučajeve mobinga zadarski SSSH klasificira u četiri skupine: prva je “klasični” seksualni mobing po modelu “posao ili krevet”, dok ostala tri spadaju u radni mobing: strateški mobing, bossing i emotivni mobing.

– Bossing provode šefovi, najčešće srednje stručne spreme, prema radnicima nižeg ranga, koje vrijeđaju, kleveću, iživljavaju se na njima naređujući im da rade neodgovarajuće poslove.

Strateški mobing nam buja sada, u vrijeme recesije, jer se perfidno prisiljava radnike da sami daju otkaz, pa poslodavac tako izbjegava plaćanje otpremnina i svih materijalnih prava po kolektivnom ugovoru. Radnici sami odu, jer su prethodno izmaltretirani neosnovanim smanjivanjem plaća, degradiranjem na druga radna mjesta, uvredama i klevetama – kaže Uranija, dodajući da je emotivni mobing od svih najperfidniji.

– On jedini ide ‘po horizontali’, između kolega na poslu, a najviše su mu izloženi javni djelatnici, posebno oni iz medija. Imam jako puno prijava, radi se o međusobnim podmetanjima, denuncijacijama, plasiranju dezinformacija i klevetanju, a sve zbog trke za uspjehom i karijerom – kaže Vedran Uranija.

Seksualno uznemiravanje u PP Papuk

Preneseno s Index.hr

“Negdje pred sto godina nekog cara ubilo… Knjige kažu istina… Puco neki Gavrilo… I car pade neizbježno. Poče prvi svjetski rat… A ti ćeš mene ubit nježno da to ni’ko neće znat… Ako si nasljednik tog pretka, princip što me udavi, isto mi je past od metka il ko žrtva ljubavi. U srce ko rimski vojnik koplje si mi zabila, mila jebem te u princip i ta tvoja pravila”.

Poruke koje objavljujemo su pronađene u službenom mobitelu koji je na odlasku iz PP Papuk ostavila zlostavljana zaposlenica.

 

Afera traje od 2008. godine: “Samardžića pokrivaju prijatelji iz HDZ-a”

Afera ravnateljevog snubljenja zaposlenica, kao i mobbinga drugih zaposlenika otvorena je još početkom prošle godine, no ni policija koja je ispitala sve djelatnike “Papuka”, niti nadležno Ministarstvo kulture nisu poduzeli ništa iako su znali da SMS-ovi, koje objavljuje Index, postoje. Bivši zaposlenik Parka, povjesničar Zdenko Samardžija kaže da razlog tomu leže Samardžićeva poznanstva i veze u HDZ-u.

“Natjerao je svoje zaposlenike da potpišu nazovimo ga ‘pismom lojalnosti’ njemu i Parku prirode, kao da smo u Sjevernoj Koreji! Mahao je tim papirom pred nosom Bože Biškupića i govorio kako je sve divno i krasno, a to što je u samo tri godine iz ‘Papuka’ otišlo šest visokoobrazovanih osoba – nikome ništa”, kaže Samardžija. Dodaje da je Ivan Samardžić prijavu zlostavljane djevojke, koja je u međuvremenu otišla iz Parka, zataškao i seksualno napastovanje nikada nije došlo do Upravnog vijeća.

 

“Nismo mogli postupati na temelju dosadašnje prijave, nego samo motriti situaciju”

Evo što državni tajnik u Ministarstvu kulture danas kaže o porukama koje smo mu poslali na uvid:

“Ministarstvo je zgroženo sadržajem ovih poruka, koje su za svaku osudu i svakako ćemo utvrditi je li ravnatelj poslao te poruke, a nakon toga ćemo odlučiti o sankcijama”, kaže državni tajnik u Ministarstvu, Zoran Šikić.

“Kada se pojavila prva djelatnica koja se žalila na zlostavljanje iznijela je nedorečene tvrdnje, koje nam nisu dale za pravo postupati, nego samo motriti razvoj situacije. Bilo je i indicija da su u slučaj upletene političke igre. No, sada kada smo vidjeli ove poruke za koje smo samo čuli da postoje, uvjeravam vas da ćemo do kraja tjedna provesti istragu o ovome te već sljedećeg tjedna donijeti odluku o tome koje će biti sankcije zbog kršenja zakona o radu. Ima li ovdje osnova za kazneno postupanje, o tome će odlučiti druge institucije”, kaže Šikić.

Odlazak zaposlenika iz Parka objašnjava time da su neke osobe “otišle na bolje plaćeni posao, a jedna nakon probnog roka”  i dodaje da nije otišlo toliko zaposlenika koliko se spominje. Upitali smo ga zašto su godinu dana ignorirali problem.

 

“Ovo su prljave podvale”

S obzirom na ono što je kazao nama, evo što će im najvjerojatnije reći ravnatelj:
“Dugo sam medijski zlostavljan i to ništa nema veze s mojim životom. Sve je vezano za razotkrivanje kriminala koje sam pokrenuo, a ovo su prljave podvale i podmetanja osoba koje to žele zataškati. Te dvije žene koje su navodno zlostavljane su se zgražale na te priče i potpisale su da nikakvog zlostavljanja nije bilo”.

Kada smo ga pitali je li on sastavio njihovu izjavu, odnosno takozvano “pismo lojalnosti”, kaže da nije. “Te osobe su prijetile meni i mojoj obitelji i ja sam to prijavio, a podnio sudskim će se putem riješiti osobe za koje sumnjam da mi pokušavaju uništiti život na ovaj način”, kaže Samardžić.

 

Policija: Nismo utvrdili kazneno djelo

Glasnogovornik PU virovitičko-podravske policije Josip Štajdohar kazao nam je da je u Parku prirode doista provedena istraga i da se policija po tom pitanju konzultirala s Državnim odvjetništvom.

“Utvrđeno je da događaj nije imao obilježja kaznenog djela. No, policiju je trebalo obavijestiti o postojanju tih SMS poruka”, kaže on.