Može li seoski turizam spasiti sezonu?!

 

Odgovor na to pitanje pokušala je potražiti skupina turističkih entuzijasta/kinja i avanturista/kinja, koji putuju po Hrvatskoj i istražuju kakvi su nam izgledi za spas jedine grane gospodarstva…turizma.

{slika}

Informacije koje redovno stižu iz dalmatinskih ljetovališta javljaju o lošoj bukiranosti za ovu sezonu, o predsezoni i posezoni da ne govorimo. A kakva je situacija na kontinentu, može li seoski turizam ponuditi nešto novo, zanimljivo, atraktivno domaćem i stranom turistu i turistkinji?

Ima li boljeg mjesta za provjeru te teze od Zagrebačkog zaleđa, točnije Mlinova i Šestina.

To je idealna lokacija, u Parku prirode Medvednica, dovoljno blizu Zagreba i dovoljno daleko od gradske buke i vreve. Okruženi čistom prirodom, sa pogledom na brežuljke, moderni turist i turistkinja tu bi jamačno našli idealno mjesto za svoj odmor.

Slijedom toga, gore navedena skupina entuzijasta/kinja i avanturista/kinja krenula je provjeriti što za nadolazeću sezonu nudi reprezentativni hotel Kulmerovi dvori čiji su najpoznatiji redoviti posjetitelji obitelj Todorić.

 {slika}

Evo što kaže internetski vodič o hotelu Kulmerovi dvori:

Dvorac koji je pripadao obitelji grofova Kulmer izgorio je krajem Drugog svjetskog rata i sada je iznova sagrađen. Jezgra dvorca bila je iz 16. stoljeća, preuređen je u 17. stoljeću, za vrijeme Zrinskih, te dvaput u 19. stoljeću, dok su u njemu stanovali grofovi Kulmer, koji su gospodarili Šestinama.

U dvorac se ulazi  kroz masivna vrata od hrastovine. Iz predvorja na prvi kat, kao u seriji “Dinastija”, vode spiralne stube. Ravno prizemljem dolazimo u velik dnevni salon iz kojeg kroz visoke prozore puca pogled na veliki vrt i Zagreb. Starinski stilski namještaj, primjerice fotelje, tamnih je boja, plave i bordo sa zlatnim detaljima. Zidovi su ukrašeni štukaturama, a sa strane je dugački masivni drveni stol za objedovanje. Na zidovima vise raskošni svjetlucavi lusteri, tipa holender.

– Prevladava stil iz 18. stoljeća uz minimalistički pristup, što znači da nema puno elemenata. Cijelom unutrašnjosti prevladava boja kakve je i pročelje dvorca – boja bijele kave, primjerice u podnom kamenu, na zidovima, kuhinjskom namještaju i drugom.

{slika}

 

Nažalost, ništa od navedenog nismo uspjeli provjeriti jer nas predstavnik vlasnika hotela nije htio pustiti u hotel uz napomenu da to nije hotel!?!? Nismo se mogli načuditi takovom odgovoru pa pitasmo još jednom pokazavši papir/prospekt/potvrdu od gradskog ureda za prostorno uređenje gdje piše da Kulmerovi dvori ipak jesu hotel. Čuvši to, predstavnik se dosjetio da mi zapravo stojimo pred kapijom hotela, ali eto ne možemo ući jer je kategorizacija u tijeku… Pa da navratimo za koju godinu kad se i to finalizira.

{slika}

I što smo mogli napraviti doli otići, nadajući se da ovakovim ugostiteljima i hoteljerima usprkos, ima šanse za nadolazeću turističku sezonu.

S vama kroz život.

Sloboda medija u Hrvatskoj – Je li Internet slobodan medij?

Otvarajući prvu od osam tribina koje će se baviti pitanjima o kojima Hrvatska pregovara za punopravno članstvo s Europskom unijom, Arijana Vela iz Europskog doma podsjetila je na otvoreno pismo hrvatske blogerske organizacije ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova u kojima prosvjeduje zbog policijskog i sudskog progona blogera.

Krunoslav Borovec iz Ravnateljstva policije rekao je da policija mora pratiti internet u skladu s Deklaracijom o cyberkriminalu koji sve više uzima maha.

“Na internetu se susrećemo s raznim oblicima kaznenih djela, poput krađe identiteta, zlouporabe autorskih prava i t.d.”, rekao je Borovec, dodavši kako se procjenjuje da bi internet mogao postati “infrastukturom” raznih terorističkih skupina i organiziranog kriminala.

Zanijekao je da policija poziva na obavijesne razgovore građane koji objavljuju svoja stajališta protiv Vlade, već one koji pozivaju na rasnu mržnju. Dodao je da su među njima i autori tekstova u kojima se veliča ustaštvo.

Na skupu su govorili i predstavnici Hrvatskog sabora, državnog odvjetništva i novinari koji su iznijeli teškoće u objavi svojih tekstova na internetu. Naveden je slučaj blogera Damira Fintića i Nikše Klečaka koji su imali problema sa sudom i policijom zbog stajališta izrečenih na internetu.

Na kraju je istaknuto da je internet javno glasilo koji se ne može ograničiti te kako je potrebna primjerena zakonska regulativa o internetu kao novu komunikacijskom mediju.

Diskriminacija etničkih manjina, žena i homoseksualnih osoba

Američki State Department u srijedu je objavio godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, u kojem na 13 stranica posvećenih Hrvatskoj ističe probleme s nasiljem i diskriminacijom prema manjinama, s nasiljem prema ženama, te probleme u pravosuđu, pritiske na medije, korupciju i druga pitanja.

‘Vlada općenito poštuje ljudska prava svojih građana, međutim postoje problemi u nekim područjima’, ocjenjuje se u izvješću. Među tim se problemima ističu ‘brojni neriješeni sudski predmeti i zastrašivanje svjedoka u domaćim suđenjima za ratne zločine’. Zatim se navodi kako je ‘vlada nije napravila veliki napredak u restituciji nacionalizirane imovine nekatoličkih vjerskih skupina’.

Opisuju se i pojedini incidenati, od koncerta ‘proturječnog ultranacionalističkog pjevača Thompsona’ krajem svibnja u Zagrebu, preko srpanjskog pokopa bivšeg zapovjednika logora Jasenovac Dinka Šakića u ustaškoj odori, do rujanskog dizanja i uklanjanja spomenika u obliku slova ‘U’ u Pakovom Selu, kod Drniša. Problem u Hrvatskoj ostaje i ‘društveno nasilje i diskriminacija prema etničkim manjinama, posebno Srbima i Romima’, kaže se u izvješću.

Nasilje i diskriminacija prema ženama su nastavljeni, navodi State Department te dodaje kako je izviješteno i o slučajevima trgovine ljudima, nasilju i diskriminaciji prema homoseksualcima, te diskriminaciji prema osobama s virusom HIV/AIDS-a.

U izvješću se dokumentiraju spomenuti problemi, uz navođenje pojedinih slučajeva, a posebno opširno su obrađeni problemi u pravosuđu, napadi na novinare, nasilje prema etničkim manjinama, povratak i zaštita izbjeglica i druga pitanja.

U dijelu koji se odnosi na slučajave nasilja prema etičkim i drugim manjinama, navodi se da incidenti uključuju ‘pljačku, fizičke prijetnje, verbalno zlostavljanje, pisanje grafita na srpskoj imovini. Ističe se kako međunarodne agencije izvješćuju da je učestalost grafita i fizičkih incidenata protiv Srba splasnula u većini Hrvatske, s izuzetkom zaleđa Zadra i Šibenika, gdje je ostala nepromijenjena’.

Kada je riječ o nasilju prema ženama, izvješće bilježi da je u prvih 11 mjeseci 2008. policiji prijavljeno 75 silovanja i 20 pokušaja silovanja. Ističe se da nasilje prema ženama, uključujući bračno nasilje, ostaje problem, te da se kućno nasilje tretira prekršajno s malim kaznama. Podrška žrtvama je ograničena, a većina službi se financira iz privatnih donacija.

State Department izvješćuje i o problemu društvenog nasilja i fizičkog zlostavljanja vjerskih manjina, svrstavajući tu napade na objekte i svećenstvo Srpske pravoslavne crkve, kao i akte antisemitizma, posebno vezano uz ustaško znakovlje i simbole.

Izvješćuje se i o stanju s povratkom srpskih izbjeglica u Hrvatsku uz citiranje podataka UNHCR-a. Navodi se da su se ukupno vratile 143.632 izbjeglice, a povratak se nastavlja tempom od oko 2000 godišnje. Vraćanje srpskih kuća je gotovo dovršeno a njihova obnova se nastavlja, dodaje se.

Kada je riječ o slobodi govora i slobodi medija u Hrvatskoj, navodi se kako se ‘nastavlja određeni vladin utjecaj na medije, te da se izvješćuje o rastućem utjecaju komercijalnih interesa’. Ukazuje se na ‘posebnu ranjivost na političke pritiske lokalnih medija, kojih je 70 posto u vlasništvu vlade’.

State Department prenosi i upozorenje Hrvatskog novinarskog društva (HND) da ‘koncentracija vlasništva i moć velikih oglašivača sve više ugrožavaju slobodu medija’, kao i ocjenu HND-a o ‘nastavku pritiska na medije u vlasništvu države i lokalnih vlasti, te ekonomskom pritisku na vlasnike, a kroz njih, neizravno i na novinare’.

Dokumentiraju se slučajevi pritisaka i nasilja prema novinarima, od uhićenja Željka Peratovića u siječnju, preko lipanjskog premlaćivanja Dušana Miljuša do prijetnji ubojstvom Dragi Hedlu i Hrvoju Appletu do ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića u atentatu podmetnutom bombom 23. listopada u Zagrebu. State Departmant prenosi reakcije HND-a na te incidente, te ističe da je hrvatska policija uhitila osumnjičene za ubojstvo Pukanića i Franjića.

Izvješće tematizira i slobodu interneta u Hrvatskoj, navodeći kako tu nema ograničenja ili izvješća da vlada prati e-mail dopisivanje ili ‘chatove’. No spominje se slučaj od 28. studenoga kada je policija u Dubrovniku ispitala muškarca zbog fotomontaže premijera Ive Sanadera u nacističkoj odori na Facebooku. Napominje sa da su fašistička obilježja zakonom zabranjena, te da nije podizana optužnica protiv tog Dubrovčana.

Nadalje se navodi kako ‘korpucija ostaje ozbiljan problem’ posebno u zdravstvu, visokom školstvu, sudstvu i među poslovnim ljuudima, te da zahvaća sve segmente društva, ali se ističe nastavak jačanja sposobnosti i ovlasti USKOK-a, te porast broja procesuiranih slučajeva korupcije.

U izvješću se obrađuje i problematika suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, prema podacima OESS-a, posebno praksa suđenja u odsutnosti te pritisci na svjedoke, a spominju se i pojedini slučajevi, poput suđenja Branimiru Glavašu ili presude Antunu Gudelju. Govori se i o zatvorskom sustavu u Hrvatskoj, uz ocjenu da pati od pretrpanosti i manjka kapaciteta, te se dodaja kako hrvatska vlada poduzima mjere na otklanjanju tih problema. Izvješće se bavi i radničkim pravima, zaštitom djece i drugim pitanjima.

Provedba antidiskriminacijskih propisa na lokalnoj i nacionalnoj razini

Udruga B.a.B.e. u partnerstvu sa udrugom GORD provodi projekt “Podizanje glasa na lokalnoj razini: stvaranje puta prema učinkovitoj provedbi anti-diskriminacijskih propisa na lokalnoj i nacionalnoj razini” u sklopu kojeg organizira okrugli stol koji će se održati u Dalju u prostorijama udruge GORD, u četvrtak 05.03.2009. sa početkom u 11 sati na temu “Provedba antidiskriminacijskih propisa na lokalnoj i nacionalnoj razini”. Na okruglom stolu će biti održane prezentacije stručnjakinja iz Zagreba o antidiskriminacijskim mjerama u specifičnim područjima koje pokriva projekt.

Gosti govornici će biti stručnjakinje Jagoda Novak, Centar za ljudska prava, Sandra Pernar, GONG, Vesna Teršelić, Documenta, Tena Šimonović, Ured Pučkog pravobranitelja, Sanja Sarnavka, B.a.B.e., Ljubica Matijević-Vrsaljko i Ines Bojić, B.a.B.e. Rasprava bi trebala privući pažnju na postojeće probleme u regiji i realna rješenja. Također se očekuje sudjelovanje saborskih zastupnika i zastupnica koji su iz 4. izborne jedinice (Biljana Borzan, Danijel Srb, Majdenić Nevenka i dr.), predstavnika županije, lokalne samouprave, medija i OCD-a.

Za stanku za dojenje nužne tri potvrde!

Zaposlena majka koja radi puno radno vrijeme i namjerava koristiti pravo na dvosatnu stanku za dojenje djeteta mora najmanje 30 dana prije nego što počne koristiti to pravo obavijestiti poslodavca o svojoj namjeri i podnijeti zahtjev područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji će donijeti rješenje o pravu na stanku. Rješenje će izdati temeljem potvrde pedijatra da majka doista doji dijete i potvrde poslodavca da radi puno radno vrijeme. Propisuje to novi Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta i prava na trudnički ili dojenački dopust s pravom na naknadu plaće. Isti postupak za ostvarivanje prava na stanku – od obavješćivanja poslodavca do rješenja HZZO-a – propisan je i za samozaposlene majke. Pravo na stanku majka ima sve dok dijete ne navrši godinu dana, a dok koristi to pravo dužna je svaka dva mjeseca područnom uredu HZZO-a dostaviti potvrdu pedijatra da i dalje doji.

Zbog korištenja stanke za dojenje majci se, ako je prije rodiljnog dopusta radila neprekidno 12 mjeseci, ne smije umanjivati plaća, odnosno “ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100 posto proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu”. Ta dva sata bit će joj plaćena upola manje ako prethodno nije radila 12 mjeseci.

Pravilnik propisuje i da zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete, a radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i zdravlje djeteta koje doji, ima pravo na trudnički ili dojenački dopust, ako joj poslodavac ne omogući obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Novim propisom zamijenjen je stari pravilnik iz 1996. godine prema kojem je majka o namjeri da koristi stanku za dojenje poslodavca morala izvijestiti 15 dana unaprijed, a za ostvarivanje tog prava bio je potreban i rodni list djeteta.

Šimonović: Nemoćni smo bez prijave građana

Korupcija to nisam ja – slogan je antikorupcijske kampanje, koja je danas lansirana kao dio antikorupcijske Vladine strategije kojom, napokon, počinje oštri obračun s korupcijom. Vladinu antikorupcijsku strategiju predstavili su Ivan Šimonović, ministar pravosuđa, te kao prvi operativci Tomislav Kralj, načelnik policijskog USKOK-a te Danko Cvitan, ravnatelj državno-odvjetničkog USKOK-a. Početak borbe protiv korupcije najavljen je pred mnoštvom okupljenih dužnosnika, sudaca, novinara i predstavnika civilnih udruga, a uime Europske komisije nazočio je Vincent Degert.

– Zajedno pozivamo građane da se aktivno uključe u borbu protiv korupcije. Nije riječ samo o tome da time ispunjavamo pretpostavke za ulaz u Europsku komisiju, nego nam treba i zbog nas samih – kazao je ministar Ivan Šimonović.

 

Uskočki suci u petak pred oči javnosti

– Uskočku vertikalu čine specijalizirani suci i policajci. Uskočke suce u petak ćemo predstaviti javnosti, a s radom počinju 1. ožujka – najavio je hitne promjene u obračunu s korupcijom.

I Tomislav Kralj i Danko Cvitan pozvali su građane da prijavljuju sve “koruptivne ponude i potražnje”.

– Iza nas stoji desetak poštenih, stručnih i odlučnih profesionalaca koji su spremni uhvatiti se u koštac s tim zlom. Mi im jamčimo svu procesnu sigurnost koja im može biti data – zaključio je Cvitan.

 

Ponos i dostojanstvo razlog da stanemo na kraj korupciji
 
Ministar Šimonović nadahnuto je još jednom pozvao da se javnost maksimalno uključi, jer ne smijemo, kazao je, pristati da je korupcija naprosto dio naše stvarnosti sad kad imamo vlastitu državu.

– Ponos i dostojanstvo razlog je da danas korupciji stanemo na kraj. Imamo državu, vlast se bira na demokratskim izborima, a mediji uglavnom objavljuju što žele. Vrijeme je da frustracije usmjerimo u ostvarenje pozitivnih ciljeva, među kojima je i borba protiv korupcije, ali nju mogu dobiti samo aktivni građani – zaključio je Šimonović.

Uputio je javni apel s pozivom građanima da na internetskoj stranici: http://www.antikorupcija.hr/ mogu pronaći sve podatke o tome kako prijaviti korupciju.

– Trebamo osnaživati građane na hrabrost – pozvala je i Jadranka Kosor uime Vlade.