Kako to izgleda kad HTV radi emisiju o rodnoj ravnopravnosti

 

Dijana Čuljak Šelebaj uređivala je i vodila sinoćnje “Otvoreno” koje se, vjerovatno prigodom nadolazećeg 8. marta, bavilo ženama u politici. Iako je “Otvoreno” poznato po svom konceptu pro i contra, ovaj puta Čuljak Šelebaj je u studio dovela 8 istaknutih žena – političarki, dužnosnica, aktivistica koje se sve slažu u onome što je tema emisije: žena nema dovoljno u politici. Čak se slažu i oko uzroka tome: patrijahalno društvo i političke stranke. A eventualno se ne slažu oko toga jesu li baš kvote te koje bi trebale privremeno riješavati problem ili ne; ali obzirom da je urednica emisije odlučila u emisiju utrpati sve ono što tijekom godine ne obrađuje (a trebala bi!), nije bilo uopće prilike za gošće da o tome ozbiljno rasprave tako da je pitanje kvota ostalo visiti u zraku. Pa se svaki iole informiraniji gledatelj i gledateljica pitao/la: čemu ova emisija?

 

Mislim da je svrha ove emisije bila pokazati kako HTV ima nevjerojatnu sposobnost – emisiju o rodnoj ravnopravnosti začiniti neopisivom količinom seksizama te kako HTV – javna televizija – ne zna što bi zapravo s temom rodne ravnopravnosti čak ni kad joj je glavna urednica informativnog programa načelno sklona, ne zna na koji je način provući kroz svoj program te nema kompetentne novinare i novinarke koji bi se njome bavili (ili barem tim novinarima i novinarkama nisu omogućili da surađuju na ovoj emisiji, a bome ni na mnogim drugim emisijama). Nažalost, tijekom današnjeg gostovanja zamjenika urednice informativnog programa Dražena Majića na okruglom stolu Ureda za ravnopravnost spolova se sve to, usprkos pokazanoj dobroj volji, pokazalo još u jačem svijetlu.

 

Već u uvodnom prilogu novinarka Ruža Ištuk pojašnjava da “iako nježniji spol žena kao i muškarac može biti odlučna i kad treba lupiti šakom o stol”. Odmah u glavu sa stereotipom. Za slučaj da je nekome promaklo da su žene “nježniji”, lijepši”, “slabiji” i kakav sve ne spol, da odmah utvrdimo gradivo. Onda je Dijana Čuljak Šelebaj emisiju proglasila ženskom jer sudjelovanje svih građana i građanki u procesu odlučivanja očito na HTV-u nije niti politička tema niti demokratska tema pa tako niti emisija o tome ne može biti takva. Čak je smatrala svojim dobrim potezom to što je u emisiju pozvala sve žene, i to ni manje ni više njih 8 s kojima bi mogla napraviti barem tri emisije. Ali da, one su samo za “ženske” teme. Niti slučajno da bi Pravobraniteljicu Gordanu Lukač Koritnik pozvala kad se radi o tržištu rada. Ili Mirjanu Ferić Vac kad se radi o vanjskoj politici. A kamoli da bi upravo u ovu emisiju možda pozvala Antu Đapića koji jedini nije glasovao za Zakon o ravnopravnosti spolova i koji je svoju najaktivniju zastupnicu u prošlom mandatu maknuo iz stranke čim je ona pokazala ambiciju da zasjedne u njegovu fotelju.

Silvija Luks je uspijela reći da je apsurd kada su dvije žene najizglednije kandidatkinje za mjesto predsjednice jedne stranke (konkretno, radi se o Socijalističkoj stranci Francuske). Apsurd?!!? U 99% slučajeva se radi o dva ili više muškarca koji se bore za mjesto predsjednika i nitko nikada nije to nazvao apsurdom. Za tu izjavu je završila na našem stupu srama. Silvije Tomašević je u svojoj prvoj rečenici sa smiješkom rekao da je blažen među ženama, misleći pritom da je duhovit, naravno. Na kraju emisije išao je još jedan prilog u kojem je na nevjerojatan način dan prostor za produciranje Bandiću bez da ga se pitalo za njegove seksističke izjave o novinarkama ili recimo recentnoj o fakinima i šonjama te ga se nije pitalo kako on takvim izjavama doprinosi rodnoj ravnopravnosti. Ili već gore spomenutom Đapiću kojem je dano nekoliko desetaka sekundi da priča, a da ga se nije pitalo: “A zašto niste glasovali za Zakon o ravnopravnosti spolova?”.

 

Možemo se samo nadati da je gospodin Majić shvatio bar nekoliko poruka s današnjeg okruglog stola o tome da treba pozivati žene u emisije, da temama rodne ravnopravnosti treba davati prostora u medijima, ali i da je nužno uvesti rodnu perspektivu u sve teme koje se obrađuju, da je nužno educirati novinare i novinarke o rodnoj ravnopravnosti i kako je u krajnjoj liniji sve to obaveza HTV-a kao javne televizije koju plaćaju građani i građanke ove zemlje.

Izborni šalabahter: lokalni izbori 2009.

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za nove medije i e-demokraciju organiziraju dva jednodnevna seminara o dolazećim lokalnim izborima, jedan u Zagrebu 6. ožujka i drugi u Splitu, 13. ožujka 2009.

Seminar pod nazivom Izborni šalabahter na jednom mjestu pruža pregled ključnih stvari i koje morate znati o dolazećim izborima, od novog zakonskog okvira do organizacije kampanje i odnosa s medijima. Na seminaru govore najveći hrvatski stručnjaci za izborni sustav, politički marketing, medijske nastupe, istraživanja javnog mnijenja te nove tehnologije.

Seminar je namijenjen svim dužnosnicima/dužnosinicama lokalne samouprave, potencijalnim stranačkim i nezavisnim kandidatima/kandidatkinjama, političkim savjetnicima/savjetnicama, stratezima, medijskim i PR stručnjacima/stručnjakinjama.

Prijave za seminar u Zagrebu se primaju do 3. ožujka 2009. a za seminar u Splitu do 10. ožujka 2009. Zbog ograničenog broja sudionika/ca i velikog broja zainteresiranih preporučamo da se prijavite što ranije!

Više informacija o prijavama i uvjetima sudjelovanja možete dobiti na telefon 01 4576 002 ili upitom na mail: info@lokalniizbori.com

Organizatori:

Fakultet političkih znanosti
Lepušićeva 6
10 000 Zagreb
www.fpzg.hr

Institut za nove medije i e-demokraciju
Šibenska 1
10 000 Zagreb
www.edemokracija.hr

Tematski portal lokalniizbori.com

Pokrenuta je blog stranica www.lokalniizbori.com. Lokalniizbori.com tematski je portal koji donosi novosti, istraživanja, stručne i znanstvene tekstove o lokalnim izborima, fenomenu personalizacije izbora, izbornim kampanjama i sličnim temama. Na tim stranicama u sljedećih nekoliko mjeseci moći ćete pronaći mnoge praktične informacije vezane za lokalne izbore u Hrvatskoj te linkove na primjere dobre inozemne prakse.

 

ŠTO UČINITI DA SE POVEĆA ZASTUPLJENOST ŽENA NA LOKALNIM IZBORIMA?

“Kakva politka, drž’ se ti kuće i djece”, najčešća je poruka kojom se pozdravljaju namjere žene koja se kani aktivirati u politici ili, pak, sudjelovati na izborima. Uz takva razmišljanja i veliku dominaciju muškaraca u politici, došlo se do porazne statistike po kojoj u 566 gradova i općina danas tek 29 žena obnaša dužnost gradonačelnica ili načelnica općine.

Postoji velik broj općina u čijim vijećima žena uopće nema što govori o velikoj podzastupljenosti ovog spola u tijelima odlučivanja lokalne vlasti. Podaci su to koje je na okruglom stolu “Što učiniti da se poveća politička zastupljenost žena na lokalnoj razini?” iznjela mr. Helena Štimac Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova.

Zbog tako malog udjela žena u politici Hrvatska je na samom začelju Europe, a stanje se može promijeniti tek pozicioniranjem kandidatkinja na više pozicije izbornih lista. Interes je stranaka da se pobijedi, a ne hoće li na njima biti žene ili muškarci – komentirala je Gordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Naša najveća oporbena stranka Socijaldemokratska partija već tradicionalnao ima najveći broj kandidatkinja na svojim listama čiji je postotak od 40 posto čak definirala i svojim statutom.

No za taj udio na listama lokalne razine strahuje SDP-ova saborska zastupnica Gordana Sobol poručujući da je on teško ostvariv na lokalnoj razini. Bit će zadovoljna, smatra, ako se ostvari i udio od 20 posto jer smo, navodi, “još uvijek robovi mišljenja da je to muški posao”.

 

Članak preuzet iz Večernjeg lista.

Prvi Svjetski dan socijalne pravde

Danas se  prvi put u cijelome svijetu obilježava Svjetski dan socijalne pravde. O tome je Rezoluciju usvojila Opća skupština UN-a i pozvala  sve države članice da, na nacionalnoj razini, posvete taj posebni dan, 20. veljače,  promoviranju konkretnih aktivnosti sukladno ciljevima Svjetskoga samita za socijalni razvoj i dvadesetčetvrtog posebnog zasjedanja Opće skupštine. 
 
 
Također, Međunarodna organizacija rada, koja igra ključnu ulogu u promoviranju i postizanju napretka i socijalne pravde u okruženju koje se stalno mijenja, u lipnju 2008. u Ženevi je usvojila Deklaraciju MOR-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija stavlja punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad u središte gospodarskih i socijalnih prilika i afirmira četiri strateška cilja MOR-a: promoviranje zaposlenosti stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okružja, razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite (socijalne sigurnosti i zaštite rada),promoviranje socijalnog dijaloga i tripartizma, poštivanje, promoviranje i realizaciju temeljnih načela i prava na radu.

– Ove se godine u svijetu prvi put obilježava Dan socijalne pravde, kada bi se sve države članice UN-a trebale osvrnuti na stanje socijalne pravde u svojoj državi. Hrvatska ima itekako razloga uključiti se. SSSH će pokrenuti i raspravu na GSV-u o značajnijem angažmanu svih socijalnih partnera u ovome segmentu. Socijalna pravda znači da svi građani Hrvatske, koji mogu raditi, trebaju dobiti posao odnosno da se stvaraju uvjeti za dobivanje posla svima koji mogu i žele raditi. U tome Hrvatska  ne “stoji” osobito dobro, jer je opća stopa zaposlenosti 53-56 posto. Prosjek EU je 70 posto. Najrazvijenije zemlje imaju 77 posto. Dakle, puno više hrvatskih građana trebalo bi raditi nego što ih sada radi. Država također treba na odgovarajući način skrbiti za one koji nemaju posla. Od 230 000 nezaposlenih samo 50 000 dobiva novčanu naknadu. Predugo se čeka na posao na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, pa ni u tome segmentu Hrvatska nema socijalnu pravdu. U Ustavu RH piše kako je Hrvatska socijalna država i kako se trebamo skrbiti za sve one koji se ne mogu skrbiti sami za sebe, putem socijalnih pomoći. U Hrvatskoj ima oko 270 000 koji dobivaju socijalnu pomoć, svega 500 kuna, što je definitivno nedostatno. Imamo 1,1 milijun umirovljenika, od kojih 75 posto živi ispod egzistencijalnoga minimuma. Ni tu nema socijalne pravde ! Plaću manju od 3 .000,00 kuna prima oko 300 000 radnika , što im je također nedostatno za život, pa ni tu nema socijalne pravde.
Socijalni partneri moraju se više angažirati i rješavati probleme socijalnim dijalogom, a socijalna pravda trebala bi biti temelj svega. Svjetska banka je rekla kako Hrvatska nije siromašna, nego bogatstvo nije dobro raspodijelila. Dakle, treba nova raspodjela. Nedopustivo je da je mali sloj hrvatskih građana sve bogatiji, a sve veći sloj hrvatskih građana siromašniji i da mi to gledamo i ništa ne poduzimamo – kazala je Ana Knežević, predsjednica SSSH, povodom Svjetskog dana socijalne pravde.

Silovanje i seksualno zlostavljanje u anarhističkim i aktivističkim zajednicama

Silovanje i seksualno zlostavljanje predstavlja društveni problem koji proizlazi iz nasilne kulture, dominacije i autoritarnog patrijahalnog društva. Niti jedan dio društa nije izoliran niti imun na takvo ponašanje pa će tijekom ovih Subverzija Tatjana govoriti o silovanju i seksualnom zlostavljanju u anarhističkim i aktivističkim krugovima, te primjerima nošenja s tim problemom. Nakon ovog predavanja/diskusije, možete se priključiti radionici pod nazivom “Komunikacija o seksualnosti” koja će se održati 24. veljače u slobodarskoj knjižnici i čitaonici “Roko i Cicibela”, Frankopanska 1 (u dvorištu).

Predavanje i radionicu vodi: Tatjana

Subverzije se događaju svaki ponedjeljak u 19 sati u net klubu Mama, Preradovićeva 18, Zagreb.

Subverzije se financiraju isključivo osobnim donacijama pa zato ubacite par kuna u kutiju za donacije, jer na taj način financirate program, plakate i sve ostale troškove, koji su minimalni, ali postoje.