Koga briga za 38 000 ženskih radnih mjesta?

Muškarcima i ženama u Hrvatskoj ravnopravnost jamči Ustav. Bilo kakva diskriminacija strogo je zabranjena. Ipak, ustavom je kao strateški bitna djelatnost istaknuta brodogradnja a nije, recimo, tekstilna industrija.

Navodim to zato što je u brodogradnji zaposleno oko 11 tisuća radnika a u tekstilu je zaposleno oko 38 tisuća radnika. Nije pritom nezanemariva ni činjenica da u brodogradnji rade uglavnom muškarci a u tekstilu uglavnom žene.

Po čemu je Hrvatskoj strateški bitno 11 tisuća muških radnih mjesta a ne i 38 tisuća ženskih radnih mjesta?? Tim više što brodogradnja godinama generira gubitke koji se računaju u milijardama stranih valuta dok tekstilna indiustrija ima pozitivnu poslovnu bilancu. Strateška industrija međutim, pokazalo se i nije baš tako strateška.

I sad kad se konačno tih 11 tisuća gubitaša treba skinuti s državne blagajne, sindikati viču na sva zvona i prijete masovnim prosvjedima. Vlada se ne usudi prerezati taj gordijski čvor i koči pregovore s Europskom unijom upravo zbog 11 tisuća muških birača. S druge strane, svaki dan se gase dijelovi ili cijele tekstilne tvornice što čini se nikoga ne zabrinjava. Za prava tih radnika, pardon, radnica ne bore se ni sindikati, barem ne oni moćni, niti vlada, a ni društvo. Ni one same nisu spremne na borbu.

Ženske industrije svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj po defaultu ne mogu imati strateški značaj. Neobrazovana i najslabije plaćena radna snaga uvijek je pogodna za ucjene i manipulacije. Tako braća Ladini mogu posve nekažnjeno neisplaćivati zakonom zajamčene plaće u sinjskoj tvornici konca Dalmatinka Nova. Tako i u Dugoj Resi mogu uništiti jedinu tvornicu koja je nekad zapošljavala više od tri tisuće radnika a sada Pamučnoj industriji, koja uzgred rečeno u državnom vlasništvu, prijeti propast i rasprodaja imovine. Tako i državna Sloga iz Požege može ostati bez posla zbog čega joj prijeti zatvaranje. Pa opet se nitko ne buni i nitko ne traži interpelaciju o radu Vlade zbog toga. Zbog privatizacije brodogradilišta međutim saborska oporba tražila je interpelaciju.

To je tržišna ekonomija reći će svi. A na globalnom tržištu najslabije i još k tome žene nitko ne štiti. Čini se čak ni slovo zakona a niti Ustava.

 

Romana Dugandžija

novinarka poslovnih novina Business.hr

romana.dugandzija@business.hr

Dostupnost informacija temeljno ljudsko pravo

Savjetovanje pod nazivom “Pravo na pristup informacijama i zaštita osobnih podataka u lokalnoj samoupravi”, koje je organizirala Akademija lokalne demokracije, održana je jučer u hotelu “Kolovare”.

 

Edukacija kadra

Savjetovanje je okupilo predstavnike Središnjeg državnog ureda za upravu, Agencije za zaštitu osobnih podataka, GONG-a te pedesetak predstavnika jedinica lokalne samouprave iz Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Kako je pojašnjeno pri samom otvorenju, svrha savjetovanja je raspraviti primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o zaštiti osobnih podataka, ukazati na eventualne nedostatke i probleme u tumačenju i primjeni te ukazati na pozitivne i negativne primjere u provedbi ovih zakona na razini lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave.

Jučerašnji je događaj otvoren uvodnom riječju Antuna Palarića, državnog tajnika i Franje Lacka, ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka dok su u ime Grada Zadra i Zadarske županije nazočne pozdravili Dražen Grgurović, zamjenik gradonačelnika i zadarski dožupan Josip Miletić izrazivši ovom prilikom zadovoljstvo zbog održavanja ovog značajnog skupa upravo u gradu Zadru.

– Mi smo generacija koja je doživjela stvaranje ove države jer obranili smo je, oslobodili i obnovili. Do danas smo stvorili kvalitetnu državu koja ispunjava sve kriterije koje zahtijeva Europska povelja o samoupravi. Nalazimo se samo korak do ulaska u Europsku uniju. No, nećemo se miriti s postignutim, nego moramo i dalje raditi na podizanju kvalitete i stvoriti državnu administraciju s pet zvjezdica, kazao je Palarić, pojasnivši kako u tom smislu neće zapošljavati dodatni kadar, nego će poraditi na edukaciji postojećeg, a sve to u svrhu jačanja administrativnog kapaciteta države.

 

Načelo javnosti

Pojasnio je također kako u današnjim uvjetima više nije dovoljno samo biti efikasan nego je nužno otvoriti i tijela državne vlasti građanima, a što je osnovni razlog zbog kojeg su spomenuti zakoni doneseni.

Nakon otvorenja savjetovanja i izlaganja aktualnog stanja i perspketive razvoja lokalne i područne samouprave, uslijedio je i osvrt na Izvješće za 2007./2008. godinu te aktualne probleme u primjeni. Potom su predstavnici Grada Zadra i Zadarske županije govorili o iskustvima zadarskog prostora na području primjene prava na pristup informacijama. Predstavnici GONG-a, odnosno Vanja Škorić i Robert Maračić govorili su stajališta i iskustva nevladinog sektora o problematici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je zaštićeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao i Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i odredbama Ustava Republike Hrvatske. Pravo pristupa informacijama i dokumentima koje posjeduju tijela javne vlasti i pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti izvedeno je pravo iz ustavnog načela slobode, mišljenja i izražavanja. Kao takvo, osobito je značajno u tranzicijskim zemljama u kojima tijela javne vlasti još uvijek nedovoljno poštuju načelo javnosti rada, ustanovljeno u suvremenim društvima kao instrument nadzora vlasti od strane građana.

Iz rada stranačkih ženskih organizacija

Forum žena SDP-a

Foruma žena SDP-a Primorsko-goranske županije održao je danas drugu izvještajno-tematsku skupštinu u Kraljevici, gdje su mnogobrojne članice razmatrale temu “Politička participacija žena” uz izlaganja SDP-ovih saborskih zastupnica. Kako je kazala Gordana Sobol, udio žena u procesima odlučivanjima na lokalnoj razini u Hrvatskoj nije zadovoljavajući, te bi sadašnjih 20 posto saborskih zastupnica doseći uravnoteženost s muškim kolegama do granice od 40 posto tek 2017. godine, što treba već na ovim lokalnim izborima početi mijenjati kroz razgovore s rukovodstvom stranaka te većim uključivanjem žena na izborne liste.

– Naspram muškaraca, žene u politici prednjače po otvorenosti, komunikativnosti i socijalnoj emotivnosti, a i urođeno nam je da se za svoju poziciju moramo više boriti od njih. Socijaldemokracija treba dati potporu ženama koje imaju znanje, volju i predispozicije da u politici ostvare svoje karijere i dođu do vrha, u čemu je SDP već puno učinio, ali ima još toga za učiniti, kazala je Željka Antunović, osvrnuvši se i na neke SDP-ovce koji je smatraju nekompetentnom u antirecesijskim mjerama, iz čega proizlazi njena tvrdnja da političarkama nije mjesto samo u društvenim djelatnostima, već apriori mogu obavljati svaki posao kao muškarci, što se odnosi i na ekonomsko-gospodarske teme, primjerice brodogradnju, u vezi koje je s današnje skupštine hrvatskim ženama upućen apel za pomoć u borbi za očuvanjem škverova.

 

Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinska”

Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” PGŽ-a iz mjeseca u mjesec neumorno obilazi ustanove na području Županije koje na bilo koji način skrbe o najpotrebnijim skupinama građana. Stoga su posjetile Kuću utočišta sestara milosrdnica “Sveti Vinko” u Kresnikovoj ulici u koju svakodnevno na topli obrok i riječ utjehe dolazi sve veći broj siromašnih, osamljenih i napuštenih ljudi.

Članice Zajednice predvodila je Vesna Buterin, saborska zastupnica i kandidatkinja za mjesto gradonačelnice Rijeke koja je voditeljici Kuće utočišta s. Danijeli Sinčić uručila skromnu donaciju u vidu voća, odjeće i obuće za korisnike koje pomažu sestre milosrdnice i volonteri.

Rodna ravnopravnost na ljevici

Uobičajeno je vjerovanje da su laburističke, socijalističke i socijaldemokratske političke stranke i njihove ženske organizacije vodeće političke opcije u naporima za postizanje rodne ravnopravnosti. No sve je više znakova da ih stranke desnice u tim naporima sustižu. Studija slučaja “Žene u lijevim parlamentarnim strankama Jugoistočne Europe” koju predstavljamo u ovom članku željela je istražiti koja je pozicija žena i rodnih politika u strankama lijeve orijentacije u odnosu na konzervativne i liberalne političke stranke. “Gender Task Force” Pakta o stabilnosti u suradnji s CEE Network for Gender Issues je proveo regionalni projekt kojim je ispitivao rodnu ravnopravnost u ukupno 64 političke stranke različitih političkih orijentacija (lijeve, konzervativne i liberalne) u 10 zemalja Jugoistočne Europe: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Moldaviji. Izvještaj su pripremile Živa Živković i Sonja Lokar.

 

Ovo istraživanje je dva puta provedeno, prvi puta 2002., a drugi 2006. godine te je zamjetan napredak koji su u tom periodu pokazale liberalne i konzervativne političke stranke kada je u pitanju rodna ravnopravnost u strankama. Općenito gledajući u političkim strankama je 36% žena, u procesima odlučivanja unutar stranaka sudjeluju sa 26%, a svega ih je 18% u nacionalnim parlamentima.

 

Istraživanje je pokazalo neke opće karakteristike položaja žena u političkim strankama Jugoistočne Europe:

  • Sve ženske organizacije pri političkim strankama su organizacijski potkapacitirane. Niti jedna od njih nema stalno zaposleno osoblje niti poseban budget za svoje djelovanje
  • Nema sistematičnog fokusa niti rada političkih stranaka sa svojim članica, aktivistkinjama, niže rangiranim dužnosnicama, vijećnicama, a i vrlo se mali broj stranaka posebno obraća biračicama kao ciljanoj skupini
  • Većina ženskih organizacija pri strankama je getoizirana i nevažna samim strankama te nevidljiva u javnosti.

 

 

U prosjeku lijeve stranke:

  • Imaju bolji uvid u status žena u svojim strankama, ali ipak 40% lijevih stranaka nije moglo odgovoriti na pitanje koliko imaju žena u članstvu, 60% nije moglo odgovoriti koliko imaju gradonačelnica, a čak 80% ih nije moglo odgovoriti na pitanje koliko imaju vijećnica u gradovima i općinama.
  • U prosjeku imaju 25% više članica te gotovo dostižu jednaku zastupljenost muškaraca i žena u članstvu.
  • Imaju 15% više zastupnica u parlamentu, i 28% više ministrica
  • Gotovo sve imaju ženske organizacije pri stranci.
  • Dva puta češće koriste sistem kvota kako bi uravnotežile zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama odlučivanja.
  • Puno češće imaju stranačke deklaracije ili dijelove stranačkih programa o rodnoj ravnopravnosti.
  • Ženske organizaciju se bolje uključene u stranačko vodstvo
  • Njihove ženske organizacije samo malo češće surađuju sa ženskim organizacijama, drugim stranačkim organizacijama žena i institucijama za promicanje rodne ravnopravnosti.

 

Konzervativne i liberalne političke stranke:

  • Sustižu lijeve stranke po pitanju zastupljenosti žena u stranačkim tijelima
  • U određivanju žena kao ciljane skupine tijekom izbora nudeći im posebne izborne programe.
  • Vode po pitanju udjela žena predsjednica stranaka i zamjenica predsjednika/ca.
  • Njihove ženske organizacije su bolje u suradnji sa sindikatima i stručnjacima/kinjama
  • Te su bolje u konkretnim temama koje promoviraju u svojem javnom djelovanju

 

Cijeli izvještaj možete pronaći u prilogu.

Županije pomažu borbu protiv nasilja nad ženama

Zagrebačka županija ove će godine za provedbu Nacionalne strategije protiv nasilja u obitelji iz proračuna izdvojiti 740 tisuća kuna pomoći. Od navedenog iznosa, 560 tisuća kuna ide za rad “Autonomne ženske kuće”, te 181 tisuća kuna za  “SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja”.

 

Primorsko-goranska županija ove će godine sa 150 tisuća kuna pomoći rad caritasova Doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja “Sv. Ana” koji redovito skrbi za četrdesetak žrtva nasilja.

Edukacijom do ravnopravnosti na tržištu rada

U toku je provođenje projekta Edukacijom do ravnopravnosti na tržištu rada,čiji je nositelj Prosvjetno- kulturni centar mađara u Republici Hrvatskoj iz Osijeka, u partnerstvu s Udrugom mladeži Deak Ferenc.

Područje Baranje na kojemu će se provoditi aktivnosti projekta pripada skupini područja od posebne državne skrbi te je, danas, jedno od najslabije razvijenih područja Republike Hrvatske. (Prema podacima objavljenih u istraživanju UNDP-a).

Sveukupni cilj ovog potprojekta je ekonomska i socijalna revitalizacija nerazvijenih općina Baranje s velikim udjelom stanovništva mađarske nacionalne manjine (Draž, Bilje i Kneževi Vinogradi) kroz stvaranje uvjeta za veće zapošljavanje i povećanje konkurentnosti i dostupnosti tržišta rada uzevši u obzir specifičnu nacionalnu strukturu stanovništva.

Kao ciljna skupina su izabrani nezaposleni pripadnici mađarske nacionalne manjine jer veliki problem u traženju zaposlenja njima predstavlja i jezična barijera, život većinom u ruralnim krajevima, i manjim mjestima te zbog nedostatka financijskih sredstava oni često nemaju mogućnosti pristupa različitim oblicima neformalnog obrazovanja te dodatnoj edukaciji. kao u drugim većim centrima. Poticanjem njihovog sudjelovanja na različitim oblicima organiziranih radionica djelovat će se kroz ovoj projekt na smanjivanju njihove socijalne isključenosti i poticati njihovo aktivno sudjelovanje u različitim aktivnostima u lokalnoj zajednici.

 

Mladi su kao ciljana skupina izabrani iz razloga što je na području Baranje izuzetno veliki broj nezaposlenih mladih osoba. Oni bezuspješno pokušavaju naći posao te su im potrebna dodatna znanja i dodatne vještine traženja posla kao i različiti oblici pravne i stručne pomoći; kod izrade zamolbi i životopisa. Mladi su također izabrani zato što ih se nastoji aktivnostima ovog projekta osposobiti za pronalazak zaposlenja na području Baranje i tako spriječiti njihov potencijalni odlazak sa ovih područja u veće gradove.

 

Kao ciljana skupina projekta izabrane su i žene iz razloga što je na ovom području Baranje također jasno izražen problem velikog broja nezaposlenih žena koje se većinom brinu o obitelji, te je veliki broj žena mlađe i srednje dobi nezaposlen.

Glavne aktivnosti ovog projekta su:
1.Kompjuterska edukacija 
2.Edukacija o pravima za vrijeme nezaposlenosti
3.Edukacija o pravima iz radnog odnosa
4.Edukacija o načinima traženja posla
5.Pravna pomoć nezaposlenima
6.Stručna pomoć nezaposlenima (izrada CV-a i zamolbi za posao)
7.Informiranje javnosti – tisak i distribucija edukativno – promotivnih materijala
8.Izrada web stranice
9.Promoviranje zabrane diskriminacije pri zapošljavanju