Napišite priču i sudjelujte na festivalu u Italiji!

Commonfare.net sa zadovoljstvom objavljuje prvi poziv za Zajedničke priče! 

Podijelite svoje ideje o tome što vas znači “dobro” društvo, a ako vaša priča bude odabrana, Commonfare će vas poslati na nevjerojatan festival Santarcangelo u Santarcangelo di Romagna , u Italiji od 12. do 15. srpnja 2018., kao blogera/icu Commonfare.net.

Commonfare pokriva troškove putovanja i smještaja kao i dnevnice za maksimalno uživanje u Festivalu. Kao Commonfare bloger/ica možete uživati u izložbama, koncertima, radionicama, sajmovima i zabavama, sklopiti nova prijateljstva, izgraditi mreže i nadahnuti se snagom umjetnosti i kulture u zamišljanju pravednijeg društva. Nakon Festivala podijelite svoje iskustvo na Commonfare.net.

Na festivalu Santarcangelo, Commonfare bloger/ica će sudjelovati u informativnom razgovoru s ključnim ljudima iz Macao-a. Kao primjer najbolje Commonfare prakse, Macao je nezavisni centar za umjetnost, kulturu i istraživanje koji je posvećen preispitivanju društvenih promjena, razradi neovisne političke kritike i stvaranju inovativnih upravljačkih i proizvodnih modela. Macao je trenutno smješten u nekadašnjoj klaonici usred golemog napuštenog područja u Milanu, i djeluje kao domaćin izvedbenih umjetnosti, kinematografije, likovne umjetnosti, dizajna, fotografije, književnosti, novih medija i hakiranja, a koordinira ga otvorena skupština sastavljena od umjetnika i umjetnica, aktivista i aktivistica.

Commonfare vjeruje da bi cijela Europa mogla puno naučiti iz primjera Macaua i Festivala Santarcangelo, te želi pomoći u stvaranju mostova preko granica, dijeljenju znanja i informacija, a što je najvažnije, poticanju kreativnosti i društvene solidarnosti u borbi za našu zajedničku dobrobit.

Zainteresirani? Evo što trebate učiniti:

1. Postanite član Commonfare-a prijavom na commonfare.net

2. Pokažite vaš interes da postanete Commonfare bloger na festivalu Santarcangelo prijenosom Commoncoina na Commonfare račun, ovdje: https://commonfare.net/en/listings/commonfare-ov-poziv-za-price. Odlučite koliko želite donirati (Javite nam ako Vam treba pomoć oko postupka – info@commonfare.net)

3. Odgovorite na jedno od sljedećih pitanja, vlastitim glasom i u vlastitom stilu, koristeći maštu i promičući vlastite vrijednosti:Vrsta društva u kojem želim živjeti je …Europa u kakvoj želim živjeti je …Moja verzija pravednog društva je ona u kojoj ..

Kriteriji za odabir kao putujućeg blogera jesu:

i) relevantnost odgovora na postavljeno pitanje,

ii) zastupljenost Commonfare vrijednosti,

iii) sposobnost pomaganja, informiranja ili poticanja drugih,

iv) kreativnost

Objavite svoju priču na commonfare.net do kraja dana 25. lipnja (CET 24:00), s tag-ovima “Santarcangelo” i “Common Story”. Commonfare će objaviti pobjedničku objavu 29. lipnja u postu na commonfare.net. Dobitnik/ica će biti obaviješten/a putem e-pošte s kojom se prijavio na commonfare.net.

Commonfare.net je platforma osmišljena za informiranje, poticanje i povezivanje ljudi diljem Europe u zamišljanju i stvaranju pravednijeg društva utemeljenog na solidarnosti građana, općem dobru i društvenoj pravdi

Napišite priču i sudjelujte na festivalu u Italiji!

Commonfare.net sa zadovoljstvom objavljuje prvi poziv za Zajedničke priče! 

Podijelite svoje ideje o tome što vas znači “dobro” društvo, a ako vaša priča bude odabrana, Commonfare će vas poslati na nevjerojatan festival Santarcangelo u Santarcangelo di Romagna , u Italiji od 12. do 15. srpnja 2018., kao blogera Commonfare.net.

Commonfare.net je platforma osmišljena za informiranje, poticanje i povezivanje ljudi diljem Europe u zamišljanju i stvaranju pravednijeg društva utemeljenog na solidarnosti građana, općem dobru i društvenoj pravdi. Ova platforma je u nastajanju i postat će ono što mi, članovi Commonfare-a, stvorimo od nje.
U tom duhu, sa zadovoljstvom objavljujemo naš prvi poziv za Zajedničke priče! Podijelite svoje ideje o tome što vas znači “dobro” društvo, a ako je vaša priča odabrana, Commonfare će vas poslati na nevjerojatan festival Santarcangelo u Santarcangelo di Romagna , u Italiji od 12. do 15. srpnja 2018., kao blogera Commonfare.net.
Commonfare pokriva troškove putovanja i smještaja kao i dnevnice za maksimalno uživanje u Festivalu. Kao Commonfare bloger možete uživati u izložbama, koncertima, radionicama, sajmovima i zabavama, sklopiti nova prijateljstva, izgraditi mreže i nadahnuti se snagom umjetnosti i kulture u zamišljanju pravednijeg društva. Nakon Festivala podijelite svoje iskustvo na Commonfare.net.Na festivalu Santarcangelo, Commonfare bloger će sudjelovai u informativnom razgovoru s ključnim ljudima iz Macao-a.
Kao primjer najbolje Commonfare prakse, Macao je nezavisni centar za umjetnost, kulturu i istraživanje koji je posvećen preispitivanju društvenih promjena, razradi neovisne političke kritike i stvaranju inovativnih upravljačkih i proizvodnih modela. Macao je trenutno smješten u nekadašnjoj klaonici usred golemog napuštenog područja u Milanu, i djeluje kao domaćin izvedbenih umjetnosti, kinematografije, likovne umjetnosti, dizajna, fotografije, književnosti, novih medija i hakiranja, a koordinira ga otvorena skupština sastavljena od umjetnika i umjetnica, aktivista i aktivistica.
Commonfare vjeruje da bi cijela Europa mogla puno naučiti iz primjera Macaua i Festivala Santarcangelo, te želi pomoći u stvaranju mostova preko granica, dijeljenju znanja i informacija, a što je najvažnije, poticanju kreativnosti i društvene solidarnosti u borbi za našu zajedničku dobrobit.Zainteresirani? Evo što trebate učiniti:1. Postanite član Commonfare-a prijavom na commonfare.net2. Pokažite nam vaš interes da postanete Commonfare bloger na festivalu Santarcangelo prijenosom Commoncoina na Commonfare račun, ovdje: https://commonfare.net/en/listings/commonfare-ov-poziv-za-price. Odlučite koliko želite donirati (Javite nam ako Vam treba pomoć oko postupka – info@commonfare.net)3.
Odgovorite na jedno od sljedećih pitanja, vlastitim glasom i u vlastitom stilu, koristeći maštu i promičući vlastite vrijednosti:
Vrsta društva u kojem želim živjeti je …
Europa u kakvoj želim živjeti je …
Moja verzija pravednog društva je ona u kojoj …
Kriteriji za odabir kao putujućeg blogera jesu: i) relevantnost odgovora na postavljeno pitanje, ii) zastupljenost Commonfare vrijednosti, iii) sposobnost pomaganja, informiranja ili poticanja drugih, i iv) kreativnostObjavite svoju priču na commonfare.net do kraja dana 25. lipnja (CET 24:00), s tag-ovima “Santarcangelo” i “Common Story”. Commonfare će objaviti pobjedničku objavu 29. lipnja u postu na commonfare.net. Dobitnik će biti obaviješten putem e-pošte s kojom se prijavio na commonfare.net.Spakirajte prtljagu i odlično se provedite na festivalu Santarcangelo!Nakon što sve završi, napišite priču o svom iskustvu za Commonfare.net

Trans zajednica više neće ignorirati diskriminaciju i mržnju!

Udruga Trans Aid podnijela je u srijedu, 20. lipnja, antidiskriminacijsku tužbu Županijskom sudu u Zagrebu protiv Udruge GROZD zbog diskriminacije i uznemiravanja trans osoba.

Prenosimo njihovo priopćenje:

Udruga GROZD je jedna od pokretačica građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj” koja je od listopada 2017. pa sve do danas, uključujući i referendumsku inicijativu za ukidanje Istanbulske konvencije, svojim postupanjem bez legitimnog cilja širila predrasude i mržnju prema trans osobama i time poticala javnost da u usporedivim situacijama nejednako tretiraju trans osobe u odnosu na ostale građane_ke Republike Hrvatske. Konferencija za medije održana je danas u 9:30h ispred zgrade Županijskog suda u Zagrebu, odmah nakon predaje tužbe Sudu. Na konferenciji su antidiskriminacijsku tužbu predstavilei odvjetnice Zrinka Bojanić i Irena Blauhorn te  predstavnik Trans Aida Marlon Marković.

Odvjetnica Zrinka Bojanić je naglasila: “Smatramo da su materijali i način na koji je vođena kampanja Istina o Istanbulskoj duboko diskriminatorni i problematični na zakonskoj razini, posebno u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije, ali i druge propise, Ustav RH te praksu Europskog suda za ljudska prava.” Dodala je i da su nakon ratifikacije Istanbulske konvencije isti diskriminatorni materijali i poruke korišteni i u referendumskoj inicijativi za njezino razvrgavanje te su tako organizatori nastavili stvarati društvenu klimu netrpeljivosti prema trans osobama. Time je i povreda prava trans osoba svakim danom sve veća. Stoga, udruga Trans Aid očekuje da Ustavni sud pri razmatranju ustavnosti referendumskog pitanja o razvrgavanju Istanbulske konvencije uzme u obzir i sve okolnosti same kampanje Istina o Istanbulskoj te njezine diskriminatorne učinke po trans osobe kao ranjivu, manjinsku skupinu u Hrvatskom društvu.

Odvjetnica Irena Blauhorn je izjavila: “Smatramo da sloboda govora – bez obzira na činjenicu da u Hrvatskoj ima i treba imati visoku zaštitu – ima i svoja ograničenja i ne može je se koristiti kako bi se druge osobe diskriminirale i preko njihove dobrobiti vodile političke agende koje vode uznemiravajućoj i opasnoj okolini. Svjedoci smo histerije koja se u zadnjih šest mjeseci događa u RH vezano uz ratificiranje Istanbulske konvencije gdje ispada da su trans osobe najveća opasnost pravnom poretku RH.”

Predstavnik udruge Trans Aid Marlon Marković izjavio je: “Kao trans zajednica želimo pokazati da ne želimo više ignorirati diskriminaciju i da moramo reagirati da pokažemo da smo punopravni članovi našeg društva, da imamo obitelji, da imamo privatne živote i da ne želimo da nas se diskriminira i vrijeđa.” Stoga udruga Trans Aid traži pomoć suda i države kako bi zaštitila prava i dostojanstvo trans osoba u Republici Hrvatskoj.

Osnova udružne antidiskriminacijske tužbe su sljedeće teze, iznesene u propagandnim materijalima građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj čiji sadržaj i aktivno širenje u javnosti predstavljaju nepoželjne radnje koje su povrijedile dostojanstvo trans osoba, uzrokovale im strah, kao i neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje u hrvatskom društvu:

  • Pod krinkom zaštite žena od nasilja Istanbulska konvencija uvodi pojam “roda” i rodnu ideologiju koja je znanstveno potpuno neutemeljena. Prema toj ideologiji, čovjek se rađa kao neutralno biće koje kasnije može odabrati hoće li biti muškarac ili žena ili neki drugi od brojnih “rodova”( homo, gay, lesbian, queer, trans, incesty, animal, pedo.)
  • “Rodno osviještena” zakonska regulativa u mnogim je zemljama omogućila homoseksualnim parovima, (odnosno osobama raznih “rodnih identiteta”) ne samo da sklapanju “brakove” već i da usvajaju djecu. Tako se navodnim “pravom” tih osoba na roditeljstvo krši pravo djece na majku i na oca. Pored toga, potiče se surogatsko majčinstvo i manipulacija ljudskim zametcima.
  • “Liberalna pedagogija” pokazuje se kao potpuno promašena, a psihološki gledano, radi se o metodama kojima se služe pedofili: djecu se zbunjuje mnoštvom prijevremenih i neprikladnih informacija o seksualnosti, zbog čega postaju žrtve tih trauma i razvijaju nezdrav odnos prema seksualnosti…..
  • Na kraju dobivamo zatvoren krug i spregu liberalnih spolnih odgoja, širenje spolnih bolesti i spolno razvratnih i problematičnih pojedinaca s čijim sve većim brojem i sve veći dio društva postaje imuno na takve sadržaje. Tako postupno, ono što zapravo je i što je nekada bilo nezamislivo i nemoralno, postaje prihvatljivo i normalno.
  • Utjecaj rodne ideologije koja sve više uzima maha, i seksualne edukacije temeljene na njoj, ima za posljedicu zbunjivanje i rastakanje spolnog identiteta, kod djece i kod mladih. Sve je ranija dob ulaska u spolne odnose i sve veći promiskuitet, a time i sve veća raširenost spolno prenosivih bolesti, sve manje sklopljenih brakova, sve više rastava, sve manje djece (demografski slom) itd. postupno se ruši obitelj i obiteljske vrijednosti, a time i cijelo društvo jer je obitelj nositelj društva.

Podnositeljica tužbe je Trans Aid – Udruga za promicanje i zaštitu prava trans, inter i rodno varijantnih osoba, a tužbu su podržale i sljedeće osobe i organizacije civilnog društva kao iskaz solidarnosti sa trans zajednicom u Hrvatskoj: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za mirovne studije, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za ženske studije, Dugine obitelji, feministički kolektiv fAKTIV, GONG, psihologinja Gorana Hitrec, Kuća ljudskih prava, LORI – Lezbijska organizacija Rijeka, PaRiter, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, Radnička fronta, SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Trans Mreža Balkan, i Zagreb Pride.

 

Budućnost suživota je u integraciji

Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju povodom Svjetskog dana izbjeglica poziva na zajednički rad na stvaranju uključivog društva koje uvažava različitosti. Već dulji niz godina udruge koje pružaju podršku izbjeglicama upozoravaju na izostanak sustavnog i sveobuhvatnog pristupa izgradnji sustava integracije, zbog čega je novim članovima društva otežano uključivanje u zajednicu u koju su došli. Upravo je manjkavost sustava integracije jedan od razloga zbog kojih novopridošli članovi našeg društva često biraju nastavak puta prema drugim zemljama Europske unije.

Od početka ove godine Republika Hrvatska je izbjeglicama počela pronalaziti smještaj ne samo u Zagrebu i Kutini, već i u drugim dijelovima Hrvatske, no razvijanje kapaciteta lokalnih zajednica za integraciju kasni. Koordinacija za integraciju smatra kako je ovo jedinstvena prilika za razvoj integracijskih praksi i politika na lokalnoj razini. Prilika je to da se lokalne zajednice pravovremeno pripreme i informiraju, a kako bi prvi koraci prema integraciji u novoj sredini bili olakšani i kako se ne bi događale ad hoc situacije i prepuštenost zajednice i izbjeglica da se snađu kako najbolje mogu.

Planiranjem mjera u suradnji s lokalnim zajednicama i građanima može se doprinijeti smanjenju otpora i straha, dok se dvosmjernošću integracije preveniraju barijere pri dolasku i izgradnji mjesta dijaloga i tolerancije, solidarnosti, kreativnosti, cjeloživotnog obrazovanja i osnaživanja svih građana za aktivno sudjelovanje u društvu.

Integracija izbjeglica na kraju je uvijek lokalno pitanje, pitanje za zajednice u kojima će izbjeglice živjeti. Gradovi i lokalne vlasti jedinstveno su pozicionirane zbog blizine i direktnog kontakta s ljudima i imaju važnu ulogu u prihvaćanju izbjeglica, uspostavljanju politika i mjera podrške, često u partnerstvu s civilnim društvom i građanima ali i u traženju od tijela centralnih vlasti da preuzmu odgovornost i učine više.

Gradovi preuzimaju ulogu izgradnje ravnopravnih odnosa i izgradnji socijalnog kapitala među njegovim stanovnicima koji se proteže kroz različite kulture, identitete i vrijednosti. Ovo postaje posebno važno kada se mnoge zajednice u Hrvatskoj suočavaju s dramatičnim razmjerima iseljavanja i depopulacije.

Stoga Koordinacija za integraciju poziva nadležne institucije na:

–          Razvoj integracijske politike u skladu sa stvarnim i prepoznatim potrebama izbjeglica, ali i lokalne sredine u koju dolaze

–          Pravovremeno informiranje zajednica te sustavan i planski rad na pružanju podrške u izgradnji lokalnih integracijskih politika i njihovo uključivanje u proces odlučivanja

–          Kontinuiranu edukaciju lokalne zajednice, od donositelja odluka, preko nastavnika i socijalnih radnika kako bi osvjestili dobrobiti integracije i interkulturalnosti

–          Donošenje migracijske politike u suradnji s lokalnim zajednicama, organizacijama civilnog društva i građanima

Zajedničko razvijanje integracijskih politika složen je i dugotrajan proces, ali doprinosi boljitku lokalne zajednice i predstavlja izazov koji ujedinjuje zajednicu te je korak prema uključivom suživotu. Zbog toga je važno graditi odnos suradnje i povjerenja između različitih dionika, na lokalnoj i na nacionalnoj razini, izbjeglica i udruga koje s njima rade, kako bi postavili čvrste temelje za suživot starih i novih članova društva.  

Inicijativa koja pomaže beskućnicama da lakše prebrode menstruaciju

Menstruacija sama po sebi nije previše ugodno iskustvo, ali ako si beskućnica – još je gora! Od 2015. Chelsea VonChaz bori se da olakša to iskustvo svim ženama bez doma. Nakon što je vidjela beskućnicu koja krvari kraj ceste u Los Angelesu, ustanovila je da skloništa u rijetkim slučajevima dobivaju uloške ili tampone kao donacije. Stoga je započela #HappyPeriod, neprofitnu inicijativu koja ima za cilj osigurati proizvode menstrualne higijene za sve žene i djevojke koje se nalaze u lošoj ekonomskoj situaciji, koje su bez doma ili žive u siromaštvu. “Vjerujemo da proizvodi za higijenu tijekom menstruacije nikome ne bi trebali biti nedostupni. Sve što radimo ima za cilj prekinuti stignu i maknuti menstruaciju s tabu tema”, stoji na stranicama inicijative. 

Jednom mjesečno, #HappyPeriod diljem zemlje skuplja donacije i priprema male žute paketiće u kojima se nalaze ulošci, tamponi, donje rublje i sapun. Zatim paketiće volonteri i volonterke dostavljaju skloništima i zajednicama koje skrbe za ranjive osobe. Do sad su dostavili/e preko 13 tisuća paketića u 10 gradova. “Naš posao zahtjeva dosta humanitarnog rada, ali nitko se ne želi angažirati oko menstruacije. Nastojimo donijeti pozitivan narativ menstruaciji kao takvoj”, kazala je VonChaz za bust.com.

Okrugli stol: Stop nasilju i govoru mržnje na Internetu

Ženska soba poziva na okrugli stol u okviru projekta “Stop nasilju i govoru mržnje na Internetu”  koji će se održati 26. lipnja u Ozaljskoj 16 (Šesnaestica) od 13:00 do 15:00 sati. Projekt provodi u partnerstvu s Osnovnom školom dr. Vinka Žganca i Osnovnom školom Matka Laginje iz Zagreba. 

Opći cilj projekta je suzbijanje govora mržnje i seksualnog nasilja na Internetu i društvenim mrežama, a kao najvažnije rezultate provedbe projekta “Stop nasilju i govoru mržnje na Internetu” istaknuta je provedbu istraživanja i nastale Preporuke te online kampanja, što će i biti predstavljeno na okruglom stolu.

Uvodničarke na okruglom stolu su:

1. dr.sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, na temu seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima

2. Kristina Mihaljević, članica Ženske sobe, predstavljanje projekta i projektnih rezultata

3. Senka Sekulić Rebić, dipl. psih. voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja, na temu elektroničkog nasilja s naglaskom na govor mržnje i elektroničko seksualno nasilje

4. Dubravka Guszak Novosel, socijalna pedagoginja OŠ dr. Vinka Žganca,  na temu problema u svakodnevnom radu s učenicima/a te potrebama odgojno – obrazovnog sustava

5. Mia Gonan, Zagreb Pride,  ne temu govora mržnje i nasilja putem Interneta koje je usmjereno prema LGBTIQ osobama.

Okrugli stol namijenjen je svim zainteresiranim predstavnicima/ama nadležnih tijela i institucija te organizacija civilnog društva koji djeluju na području zaštite prava i interesa djece, obrazovanja i suzbijanja govora mržnje i nasilja nad i među djecom i mladima kao i široj zainteresiranoj javnosti.