Hala Alyan: Gaza

Masovni prosvjedi kojima Palestinci i Palestinke u Gazi traže pravo povratka traju od 30. ožujka. Od tada je poginulo više od 120 ljudi, a ranjeno oko 13 tisuća. U petak je svijet obišla priča o mladoj medicinskoj sestri Razan Najjar, koju su izraelski snajperisti ustrijelili dok je pomagala ranjenima. Od početka prosvjeda krajem ožujka ranjena su 223 člana i članice medicinskog osoblja, a dvoje ih je, uključujući Najjar, preminulo od ozljeda.

U nedostatku adekvatnih artikulacija osjećaja oko recentnih zbivanja u Gazi, okrećemo se prijevodu poezije. Pjesme američko-palestinske pjesnikinje Hale Alyan već smo prevodile na Libeli, a sada donosimo i prijevod jedne od njenih pjesama o Gazi.  Za Libelu ju je prevela Ivana Perić.

 

Ovo je čekaj

Ovo je nisam znala da dim može biti ocean

Ovo je sumrak od aluminija i oblaci od sumpora

Ovo je sabah el kheir, dobro jutro

 

Jutro sreće

Jutro od ugarka

Ovo su para i ruševine i baterijom osvjetljena tijela

Ovo je brojanje izgubljenog

Ovo je gubitak brojanja

Ovo je muškarac pozdravlja zoru s glavom pognutom natrag

Ovo je muškarac pozdravlja zoru šrapnelom

Ovo je ne mogu brojati dovoljno brzo

Samhini, oprosti

 

Ovo je kćer

Ovo je napola sam tvoja

Pola svjetla otpuhanog, porođenog od neke svijeće

Ovo je neki paralelni život

Gdje je otac moga oca skrenuo lijevo,

Zgrabio zemlje koliko u šaku stane i umjesto da ode,

Ostao

 

 

Ovo je dijaspora

Ovo je uvijek kroz ekran televizora

Ovo su uvijek kriva pitanja

Ovo je pet drugih obala

Ovo je kukavičluk

Ovo je ne mijenjaj program

Najmanje što možemo je gledati

 

Ovo je dijaspora

Nosi svoje ime u Bangkoku

Nosi svoje ime u Brooklynu

Ovo je razarajuća kugla kompasa

 

Ovo je čekaj

Ovo je nisam znala da nebo može biti tako izgladnjelo

Ovo je metal

Reinkarnacija metala,

Od djece šepave i sive prašine ispod

Izvijenih zgrada

Ovo je nebo puno noževa

Ovo je tijelo nije tijelo nego silueta prsnog koša

I plitak grob

Ovo je povijest plitkih grobova

 

Ovo je nisam znala da ova zemlja ima čeljust

Dovoljno veliku da primi sve

Što su tvoja djeca ispustila

 

Ovo je selo

Ovo je selo jede pepeo tjedan dana

Ovo je Allah

Ovo je dječaci slažu kosti za sreću

Ovo je djevojčice pritišću cvjetove za sreću

 

Ovo je što je sreća

Preživjeti jedan metak za drugim

Ovo je crna voda i fosforna riba

Ovo je nestala struja

Ovo su ruke blatne od prevrtanja po ruševinama

Ovo su ruke blatne za bilo čime što diše

Ovo je sedam vrsta bolesti

Ovo je bijes je kruh ako te drži na životu

 

Ovo je Allahu akbar

Ovo je moli se s obje ruke

Ovo je nisam znala da si sav od ruku i kosti katedrale,

Sav prašina u trepavicama,

Sav zubi zubi i zubi mjesecima

 

Ovo je krov složen od noćnog neba

Gajevi zasađeni iz pepela

Ovo je još uvijek prokuhavaš vodu za maramijeh

Ovo je kćer

Ovo nije pištolj

Ovo nije projektil

Ovo je natjeraj svijet da kaže tvoje ime glasno

Preko Gaze preko Gaze preko Gaze

Dok ne čuju tvoju glazbu

Jer ovo je preživjeti

 

Ovo je voljena si

Svjetlo se proteže preko tvoje zemlje i mora

U ustima si obale Tripolija

I noćnim klubovima Bostona i uglovima pariških uličica

Ovo je glas odveć mekan

Sameena, rajska šuma

 

Ovo je sameena,

Ovo je kćer

Ovo je lampa što recitira fatihu

Ovo je atlas

Ovo je čekaj

Ovo je nastavi čekati dok se nit proteže

Sve tanja iznad oceana

 

Ovo je kompas što traži istok

Glas koji se uči dići

Ovo je kćer

I nosit ćemo tvoje ime svugdje.

Iowa pred najstrožim zakonom o pobačaju u cijelom SAD-u

Sudac u Iowi privremeno je blokirao novi zakon o pobačaju u ovoj američkoj državi, koji je ujedno jedan od najstrožih u zemlji, dok podržavatelji i protivnici ove mjere pripremaju legalne argumente, svatko za svoju stranu.

Republikanska vlast u Iowi u travnju je glasovala za obezakonjenje pobačaja nakon detektiranja fetalnog otkucaja srca, čime bi se prekid trudnoće zabranio oko 6. tjedna trudnoće, što je često prije nego što je žena uopće svjesna da je trudna.

Odvjetnici/ce iz Thomas More Societyja, konzervativnog pro-life odvjetničkog ureda, koji brane zakon u ime države, navode da neće osporavati sudsku odluku tijekom saslušanja organizacija American Civil Liberties Union of Iowa (ACLU), Planned Parenthood and the Emma Goldman Clinic, koje se protive zakonu. Saslušanje argumenata protivnika ovog zakona tek treba biti zakazano.

Odvjetnik Thomas More Societyja Martin Cannon izjavio je kako se složio s odgodom primjene novih ograničenja pobačaja “iz razloga jedinstvenih za slučaj Iowe”, no naglasio je i da država nije napravila nikakve ustupke o svom temeljnom stavu o zakonu. “Želimo ovu raspravu riješiti odjednom, kako treba i uskoro”, rekao je Cannon.

Republikanski guverner iz Iowe, Kim Reynolds, obratio se Thomas More Societyju za obranu zakona nakon što je Tom Miller, državni odvjetnik iz redova Demokrata, odbio braniti zakon jer smatra da će se njime ugroziti prava žena.

Rita Bettis, pravna direktorica Iowskog ACLU-a, rekla je da je organizacija spremna za borbu protiv opasnih zakonskih zabrana pobačaja, dodajući da su s odgodom primjene zakona već dobili mnogo. Ovaj bi zakon, ako prođe u trenutnom obliku, postavio najraniju granicu za pobačaj u cijeloj Americi, pokazuju podaci koje je prikupio Guttmacher Institut.

Postoje izuzeci od zabrane, uključujući i neke slučajeve silovanja i incesta i ozbiljnih medicinskih hitnih slučajeva, no Planned Parenthood, čije usluge uključuju i izvođenje pobačaja, i ACLU navode da su iznimke suviše uske.

Skupine koje se bore za pravo na pobačaj tužile su državu 15. svibnja kako bi zaustavile provedbu zakona, što su predvidjeli neki podržavatelji zabrane, nadajući da će tako izazvati slučaj Roe vs. Wade, sudski slučaj iz 1973. godine kojim je ustanovljeno da žene imaju ustavno pravo na pobačaj. 

Margaret Atwood: Žene neproporcionalno više trpe zbog klimatskih promjena

Žene će najviše trpjeti posljedice klimatskih promjena, budući da ih bezakonje potaknuto prirodnim katastrofama i nedostatkom hrane čini ranjivima na zločine poput silovanja, rekla je distopijska autorica Margaret Atwood prošlog tjedna, prenosi Thomas Reuters Foundation.

Neke su žene i djevojke prisiljene na prodaju vlastitog tijela kako bi preživjele, a druge postaju žrtavama silovanja u konfliktima i katastrofama koje se sve češće događaju zbog klimatskih promjena, rekla je 78-godišnja spisateljica na konferenciji u Londonu.

“Naravno, takvi događaju uzrokuju i građanske nemire, ratove, ratove zbog resursa, bitke za vodu”, izjavila je autorica planeratno popularne novele “Sluškinjina priča”. “Žene će u takvim okolnostima patiti disproporcionalno više, kao i njihova djeca”, dodaje.

Istraživanja su pokazala da žene postaju ranjivije tijekom prirodnih katastrofa poput ciklona, potresa i poplava, ističu u britanskom Overseas Development Instituteu.

“Ako ne postoji zaštita civila i nemaš novca, što je jedna stvar kojom se uvijek trguje? U ratnim uvjetima, silovanje se koristi kao vojna taktika“, rekla je Atwood na konferenciji o ženama i klimatskim promjenama u organizaciji znanstvene i umjetničke organizacije Invisible Dust.

Rastuća populacija i zahtjevi za hranom, u kombinaciji sa sve manje resursa poput vode i zemlje, mogli bi dovesti do udvostručenja cijene hrane i potaknuti građanske nemire u nekim zemljama u razvoju, navodi UNEP. Takvi su se scenariji već dogodili u sjevernoj Africi, na Bliskom Istoku i jugoistočnoj i južnoj Aziji, sudeći prema podacima izvještaja iz 2016. godine kojeg su izradili UNEP i Global Footprint Network.

Atwood ističe da je optimistična po pitanju budućnosti, no dodaje i da su mnogi ljudi postali ravnodušni prema utjecaju klimatskih promjena. “Obično ne reagiraju sve dok im poplava ne dođe na kućna vrata. Problema je mnogo, no cijenim što se ljudi protiv njih bore”, zaključila je.

XVII. Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji: Da nam živi, živi rod!

Ove subote, 9. lipnja, u Zagrebu se održava XVII. Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji u organizaciji Zagreb Pridea, čiji proglas prenosimo u cijelosti.

 

Hej, vire nam u gaće!

Zaviruju nam u spavaće sobe!

Prebrojavaju krvna zrnca!

Mi, što već 16 godina svakog lipnja ponosno koračamo Zagrebom, i ove godine glasno pozivamo zajednicu, sve prijateljice i prijatelje, podržavatelje i podržavateljice da nam se priključe u hrabroj, veseloj i bučnoj 17. Povorci ponosa LGBTIQ osoba i obitelji, najvećem prosvjedu za ljudska prava u Hrvatskoj i da zajedno jasno poručimo: Van iz naših gaća!

Ovogodišnja Povorka ponosa ponovno se održava u jeku napada na žene, na transrodne osobe, na obitelj i djecu, na manjine, napada na sve aspekte rodne i drugih različitosti i raznolikosti. Političari, ministri i matičari, samozvani stručnjaci i stručnjakinje, klerikalci i klerikalke, skupljači potpisa, biskupi, svećenici, popovi i vračevi i ove godine ismijavaju i trivijaliziraju naše identitete i tijela. Prvo su nam ušli u domove, onda su nam ušli u krevete, a sada nam vire u gaće. Van iz naših gaća!

Živimo stvarnost u kojoj zlostavljana supruga župana u svom vapaju za pomoć piše pisma premijeru, a onda odustaje od prijave jer biva marginalizirana, obezvrijeđena i obeshrabrena. 

Živimo stvarnost u kojoj ministrica na optužbe o obiteljskom nasilju odmahuje rukom i odgovara “Tako vam je to u braku!”.

Živimo stvarnost u kojoj se maškare i karnevali za djecu pretvaraju u paljenje slikovnica s dvije mame i dva tate.

Živimo stvarnost u kojoj šačica klerikalaca u nekom tijelu ministarstva određuje tko čini naše obitelji.

Živimo stvarnost u kojoj se u udarnim terminima na nacionalnoj televiziji negira holokaust, a gej osobe poistovjećuju s pedofilima.

Živimo stvarnost u kojoj se interpretativnom izjavom, pod izlikom zaštite žena, transrodnim osobama uskraćuje pravo na zaštitu od nasilja.

Živimo stvarnost u kojoj se prebrojavaju potpisi za referendum kojim se žele uskratiti prava manjina, uz svesrdnu podršku predsjednice Republike.

Živimo stvarnost u kojoj smo prisiljene i prisiljeni od najbližih prikrivati svoj život i svoju ljubav, do ulice, trgova, medija, radnog mjesta, škole, fakulteta, institucija, kafića, gdje se pretpostavlja i nameće svačija, pa i naša heteroseksualnost i cisrodnost, gdje se moramo skrivati, suzdržavati i prešućivati svoje osjećaje, identitete, stavove i istinu o nama samima.

Živimo stvarnost u kojoj se svatko smatra kvalificiranim određivati tko je muško, a tko žensko ili nešto treće. Van iz naših gaća!

Mi, lezbijke, gejevi, biseksualne,trans*, interspolne i kvir osobe, znamo i da živimo stvarnost u kojoj smo sve i svi mi mnogo više od spola koji nam je pripisan pri rođenju. Znamo da svatko od nas ima svoj rod i rodni identitet te pravo na izražavanje sebe. Znamo i da je svatko i svaka od nas jedini autoritet za vlastiti rodni identitet i zato zahtijevamo da se proces zakonskog priznanja roda temelji isključivo na identifikaciji same osobe. Nitko nam nema pravo viriti u gaće i određivati tko smo, koga ćemo voljeti, tko čini našu obitelj ili koji ćemo toalet koristiti!

Zahtijevamo:

  • da se svim osobama omogući slobodno donošenje odluke o rađanju
  • da se prestane s referendumima usmjerenim zatiranju ljudskih prava i prava žena
  • da se kroz novi Obiteljski zakon prizna pravo na građanski brak svim parovima, bez obzira na njihov spol i rod
  • da se prekine sa svim oblicima reparativnih i konverzijskih terapija ili postupaka za promjenu spolne orijentacije ili rodnog identiteta
  • da se svim transrodnim osobama u Hrvatskoj omogući bezuvjetno zakonsko priznanje roda

I zato ove subote, 9. lipnja od 15 sati, zauzimamo centar grada – za svaku nevidljivu Maru u Hrvatskoj, za svako diskriminirano dijete u školama, za sve manjine u našem parlamentu, za sve različite i raznolike, predivne obitelji, za svakog ili svaku hrabru osobu kojoj je dosta da joj svi vire u gaće! Zauzimamo centar grada jer tražimo i zahtijevamo VIDLJIVOST 365 dana u godini, sada i odmah. Da nam živi, živi rod!

U Zagrebu se otvara muzej koji pomaže izbjeglicama

“Spremimo rat u muzej” poruka je s kojom je danas, 4. lipnja 2018., lansirana crowdfunding kampanja novog zagrebačkog muzeja ratne fotografije Image of War koji će svoja vrata uz pomoć podupiratelja ovog srpnja otvoriti na adresi Hebrangova 4 u Zagrebu. Uz pacifistički poziv, muzej Image of War od sličnih projekata razlikuje se svojom misijom: dio prihoda bit će namijenjen izbjeglicama i žrtvama rata danas, u čemu će surađivati s incijativom Are You Syrious. Otvaranje muzeja možete do 18. lipnja podržati na http://igg.me/at/imageofwar i u zamjenu za potporu dobiti znatno povoljnije ulaznice, knjigu ratne fotografije, pa čak i mjesto na zidu samog muzeja!

“Važno nam je da ovaj muzej aktivno sudjeluje u promjeni današnje percepcije rata. Smetala nas je ta lakoća i indiferentnost s kojom se u javnosti i medijima govori o ratu, kao da je riječ o nečem posve banalnom, a ne jednoj od najvećih tragedija koje pojedinac i društvo mogu iskusiti. Smatramo da je za razumijevanje destruktivnosti rata potrebno sagledati ga iz što više različitih perspekitva i u konačnici se nadamo kroz umjetnost potaknuti dijalog i educirati zajednicu o važnosti održavanja mira za društvo u cjelini.“, objasnio je Danilo Gregović, pokretač projekta.

Ovakva antiratni istup jednog ratnog muzeja nije nešto što čemu se često svjedoči. S obzirom na rast učestalosti ratnih sukoba globalno, napetost i rast ekstremizma u Europi, prijetnje terorizmom i moralnu paniku koju to donosi, ratovi ostaju aktualna tema današnjice, čak i kada se ne događaju pred našim kućnim pragovima.

“Kao građani Zagreba, bivše izbjeglice i ljude koji pomažu izbjeglicama, snažno podržavamo inicijativu za otvaranje Muzeja ratne fotografije u našem gradu, kao i ideju spremanja ratova u muzej, kamo i pripada. Jako nam je drago na podršci koju nam ukazuju, ne samo u ovoj prilici, prijatelji iz ove inicijative. Sva sredstva doći će direktno do ljudi koji su stradali u nedavnim ratovima i koje rat prati čak i onda kada napuste svoje zemlje.” izjavila je Asja Korbar, voditeljica razvoja organizacije Are You Syrious.

Crowdfunding kampanja nije uobičajen način pokretanja muzeja, ali su se na njega odlučili upravo zato što takav način financiranja podrazumijeva oslanjanje na zajednicu mnogo podupiratelja i po tome se razlikuje od drugih ponuđenih načina financiranja. “Bilo nam je iznimno bitno da projekt ostane neovisan od bilo kakvih političkih i ideoloških opcija.”, zaključuje Danilo Gregović.

Dance me to the end of love

Od 04.06. do 11.06.2018. pod Erasmus plus programom u Zagrebu, odviti će se 8 dana plesnih radionica razmjene znanja i dobre prakse na kojem će sudjelovati mladi iz EU zemalja. Projekt je financiran od Europske Unije.

Ovaj projekt je poseban po tome što promiče jednakost spolova kroz plesne radionice društvenih plesova, točnije salse. 33 mladih iz Litve, Bugarske, Turske i Hrvatske razmjenjivati će plesna znanja i napraviti plesnu koreografiju s kojom će nastupati na Trgu bana Josipa Jelačića 09.06. u 18h. Organizacija mladih zadužena za projekt je Urbana mladež iz Hrvatske dok su partneri Pi Gençlik iz Turske, Walk Together iz Bugarske te Alpkina Europa iz Litve.
U plesnim radionicama i koreografiji cure će voditi a dečki pratiti što nije uobičajeno u društvenim plesovima. No kao što naši mladi plesači kažu, zašto ne? Ako cura želi preuzeti ulogu vođenja, što je uobičajeno tradicionalna muška uloga u društvenim plesovima, zašto ne bi to napravila?! Isto tako, nekim dečkima je možda zabavnije da prate u plesu umjesto da vode pa će se u ovom Erasmus projektu okušati u tome. Također ćemo na radionicama vježbati istospolne plesove gdje će cure plesati sa curama a dečki sa dečkima. Kroz ovaj projekt i radionice, podižemo svijest o jednakosti spolova i slobodi izbora te dajemo pravu definiciju feminizma – jednakost za sve spolove. 

Projekt će također uključiti lokalne i svjetski poznate plesače koji će podržati ovu inicijativu taggirajući svoje plesne video zapise na društvenim mrežama sa hashtagom #yestofeminism pa nas slobodno pratite preko navedenog hastaga na Internetu. Također možete pratiti naš fb event facebook.com/events/193860614599224/

Nakon završetka radionica, na internet portalu urbane mladeži www.urbanamladez.hr moći ćete skinuti rezultate projekta ove razmjene, među kojima će se naći i plesni video sa nastupa te ostali multimedijalni sadržaji napravljeni tokom projekta. Svi građani su pozvani na finalni nastup na Trgu 09.06. u 18h

O Urbanoj mladeži;

Urbana mladež je neprofitna udruga čiji je glavni cilj okupljanje mladih i aktiviranje njihova potencijala. Urbana mladež se bavi organiziranjem i  provođenjem programa i projekata iz područja neformalnog obrazovanja i poduzetništva, multimedije te urbane kulture, glazbe i plesa.

Udruga Urbana mladež vodi se jednostavnim principom “Mladi za mlade” što znači da su naši voditelji i predavači, isto kao i članovi, mlade osobe. 

Za više informacija moguće se javiti OVDJE.