Volontiranjem zajedno gradimo bolju i snažniju zajednicu

Manifestacija Hrvatska volontira održava se već osmu godinu za redom i njome želimo ukazati na značaj volontiranja za razvoj suvremenog društva u kojem svaki pojedinac ima pravo i odgovornost dati svoj doprinos i u kojem se takav doprinos cijeni. Volontiranjem zajedno gradimo bolju i snažniju zajednicu.

Povezujemo se, pronalazimo sebi slične, upoznajemo druge i drugačije da bi naše različitosti i sličnosti pretvorili u snagu koja je potrebna za pozitivne promjene prema humanizmu i održivom razvoju. Kada se svi udružimo i surađujemo – pletemo živu društvenu mrežu kojom oblikujemo našu budućnost i omogućujemo autentičnu povezanost među ljudima.

Manifestacija Hrvatska volontira će se ove godine održati od 21. do 26. svibnja 2018. te će se, kao i prošle godine, održati zajedno s manifestacijom Ureda za udruge Vlade RH pod nazivom Dani otvorenih vrata udruga. Svrha ovog udruživanja je pružiti dodatne informacije vezane uz rad udruga te ukazati na njihovu važnost djelovanja u društvu. Ovogodišnjom manifestacijom pozivamo i potičemo sve vas, organizatore volontiranja, da se i ove godine uključite i organizirate volonterske aktivnosti koje će donijeti dobrobit za vašu zajednici te da uključivanjem što većeg broja volontera i zaposlenika tvrtki pokažemo da zajednički možemo više i bolje. Molimo vas da svoje volonterske aktivnosti upišete u online aplikaciju na www.hrvatska.volontira.vcz.hr do 14. svibnja 2018. godine (pogledajte upute za prijavu).Unesene aktivnosti biti će objedinjene i dostupne svim građanima na nacionalnoj razini i vjerujemo da će se kroz veliki broj akcija i volontera te veliki broj svih nas uključenih u manifestaciju prikazati i snaga naših težnji u izgradnji humane i aktivne zajednice.Zavolontirajmo se zajedno u manifestaciji “Hrvatska volontira 2018.”!Za sve dodatne informacije, javite se vašem najbližem volonterskom centru ili Hrvatskom centru za razvoj volonterstva, a za dodatne informacije o prošlogodišnjoj manifestaciji pogledajte sljedeće poveznice:

Hrvatski centar za razvoj volonterstva (HCRV) od 2011. godine organizira manifestaciju pod nazivom Hrvatska volontira koja  se održava na nacionalnoj razini svake godine krajem svibnja u trajanju od 6 dana.  U manifestaciju se uključuje velik broj pojedinaca, organizacija civilnog društva, institucija i tvrtki koji kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promoviraju volontiranje.

Hrvatska volontira 2017. okupila je 156 organizatora volontiranja koji su u 55 gradova proveli 269 volonterskih aktivnosti kako bi svojim doprinosom potakli izgradnju sretnije i bolje zajednice. Ukupno 4.059 volontera poklonilo je 15.505 volonterskih sati svojim zajednicama.
HCRV: www.hcrv.hr,  info@hcrv.hr / 091 468 29 42 / 01 56 12 434

Tema manifestacije Hrvatska volontira 2018.

Sloganom ovogodišnje manifestacije “Volontiramo = zajedno gradimo bolju i snažniju zajednicu” želimo naglasiti da čineći dobro za sebe, usrećujemo i druge ljude, a ako volontiramo zajedno s kolegama kroz program tvrtke, tada nam može biti još ljepše i veselije. 

ŠTO JE DOBRO ZA TEBE

Volonteri nisu samo pomagači – ljudi koji pomažu drugom čovjeku ili društvu u cjelini, oni su pokretači i nositelji pozitivnih promjena, a brojni su primjeri koji ukazuju na to da volontiranje i samim volonterima donosi niz dobrobiti. Volonterskim djelovanjem poboljšavamo i razvijamo osobne, socijalne, organizacijske i profesionalne kompetencije i širimo vlastiti krug kontakata čime izravno utječemo na osobni razvoj i veću zapošljivost.  Znanja i vještine stečene volontiranjem uvelike mogu koristiti u daljnjem profesionalnom i osobnom životu. Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da nas volontiranje čini sretnijima, zdravijima i snažnijima.

USREĆIT ĆE I DRUGE

Volontiranjem utječemo i doprinosimo stvaranju humanije i aktivnije zajednice te sretnijeg i zdravijeg društva koje prihvaća, uključuje i cijeni različitosti među svojim pripadnicima. Volontiranjem u sustavu socijalne skrbi, donosimo osmijehe i veselje na mnoga lica i razne dobrobiti za najranjivije skupine i osobe kojima je potrebna naša podrška. Djeca, mladi, osobe s invaliditetom i teškoćama, starije i nemoćne osobe – svi naši sugrađani koji su nerijetko u nepovoljnom položaju i riziku od socijalne isključenosti iznimno cijene svaki naš volonterski doprinos te zajedno s nama, volonterima, zajednicu čine povezanijom inkluzivnijom i sretnijom. Volontiranjem usrećujemo i osnažujemo sve ljude s kojima volontiramo.  

A UZ KOLEGE, SREĆA JE JOŠ VEĆA!

Volontiranje poslovnog sektora – volontiranje zaposlenika primjenjivo je na sve poslovne organizacije, bez obzira na njihovu veličinu, lokaciju, područje djelovanja. Opredjeljenjem za društvenu odgovornost u svom poslovanju, tvrtke preuzimaju veću odgovornost za razvoj i utjecaj na zajednice u kojima djeluju, a volontiranje zaposlenika predstavlja jedan od najsnažnijih izraza i kanala društveno odgovornog poslovanja. Kroz poticanje svojih zaposlenika na volontiranje, tvrtke ostvaruju brojne prednosti – osim jačanja reputacije i imidža te jačanja povjerenja zajednice, iznimno doprinosi jačanju međuljudskih odnosa i bolje radne atmosfere među kolegama. Ovime ističemo da volontiranje donosi dobrobiti svim uključenim stranama, da se može volontirati na različitim projektima i u različitim oblicima te da zajedničkim djelovanjem možemo postići bolje rezultate.  A kada smo usmjereni zajedničkom cilju tada stvaramo sretnu i snažnu zajednicu.A njezin slogan neka nas prati i kroz tjedne i mjesece koji dolaze: Što je dobro za tebe, usrećiti će i druge, a uz kolege sreća je još veća! 

Masovna proizvodnja LGBTIQfobije

Čini vam se da priča o Istanbulskoj konvenciji nije bila o nasilju nad ženama? Ne razumijete što zapravo znači rodna ideologija? Niste više sigurni što je NewsBar, a što stvarnost? Brinete za vlastitu sigurnost jer se baš ne uklapate u rodne norme? Ukoliko ste na bar jedno od ovih pitanja odgovorili sa DA pridružite se diskusiji o masovnoj proizvodnji homofobije i transfobije 15. Svibnja 2018. godine u 17:30 sati u Centru za mlade KZŽ/Zelenoj dvorani u Zaboku.

Na diskusiji sudjeluju:
*dr.sc. Dario Čepo, docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu,
*Jelena Tešija, urednica na portalu Libela.org, članica Faktiva i jedna od pokretačica i organizatorica Noćnog marša,
*Ana Brakus, novinarka Novosti.

Diskusiju organiziraju Savjet mladih KZŽ i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova KZŽ povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije. U Republici Hrvatskoj se Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije službeno obilježava od 2011. godine, kada je njegovo obilježavanje na prijedlog Zagreb Pridea potvrdio Hrvatski sabor kao dio Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, koja preporuča javnim institucijama da same ili u partnerstvu s udrugama civilnog društva obilježe ovaj dan.

Mediji pomažu širiti ksenofobiju prema izbjeglicama i migrantima

Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje tvrdi kako su institucije Bosne i Hercegovine nespremne su dočekale povećanje priliva migranata i izbjeglica u našoj državi, što se direktno odrazilo na uvjete u kojima se ove osobe nalaze.

Prenosimo njihovo priopćenje:

Izvještaji volontera i volonterki koji svakodnevno rade s osobama koje u BiH traže zaštitu od progona u svojim zemljama, ili prolaze ovuda na svom putu prema državama EU, navode da su centri za smještaj stranaca prepuni, da u njima nedostaje hrane i da su neuslovni za dostojanstven život ljudi.

Institucije BiH, posebno Služba za poslove sa strancima BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH, u proteklom periodu nisu obavještavali bh. građanke i građane o svom radu na ovom polju, niti učinile javnim informacije o broju stranaca, njihovim zemljama porijekla, uslovima u kojima su smješteni, kao ni o broju upućenih ili odobrenih zahtjeva za azil i izbjeglički status u BiH.

Istupi čelnika ovih institucija, naprotiv, zasnovani su na uvjeravanju javnosti da se radi o “lažnim migrantima”, osobama koje kroz BiH samo prolaze i koje su u našu državu došle da se “odmore”, uživaocima “raznih opijata i narkotičkih sredstava” koji predstavljaju “zdravstveni rizik” i “ne žele biti smješteni u postojeći smještaj, nego žele smještaj u centru Sarajeva”. Širenju ovakve ksenofobije i rasizma dodatno doprinosi neetičko izvještavanje bosanskohercegovačkih medija, u cilju privlačenja čitateljstva. Mediji prenose jednostrane senzacionalističke izjave bez sagledavanja problema, bez intervjuiranja izbjeglica, volonterki i volontera koji tu rade, bez obilazaka centara za smještaj, te bez postavljanja konkretnih pitanja institucijama BiH o njihovom radu sa migrantima i izbjeglicama, broju podnesenih i dodijeljenih zahtjeva za azil, načinu zaprimanja ovih zahtjeva, osiguravanju smještaja, hrane, odjeće, zdravstvene i socijalne zaštite na koju oni prema zakonima BiH i međunarodnim standardima imaju pravo u našoj državi.

Prema izjavama volonterki i volontera ne samo da institucije BiH ne ispunjavaju svoje dužnosti, već rade na sprječavanju i otežavanju podnošenja zahtjeva za azil, a dolazi i do praksi nelegalnog vraćanja (push back) migranata s bh. granica, o čemu mediji do sada nisu izvještavali.

U protekla tri dana, izašla su četiri medijska teksta koji nastavljaju niz ksenofobnog i rasističkog izvještavanja medija, te jednostranog portretiranja izbjeglica i migranata kao “sigurnosnog rizika” za građanke i građane BiH. Tako je 06.05., Dnevni avaz objavio članak pod nazivom “Dramatično u Centru Sarajeva: Migranti tuku i pljačkaju”, u kojem se sloboda govora iskorištava u svrhu istupanja u javnost s diskriminatornim, profilizirajućim i stereotipnim izjavama. Podnaslovi ovog teskta “Mutni poslovi” i “Ima i droge” ukazuju na to građani_ke Sarajeva imaju razlog za paniku, s obzirom na to da izbjeglice stvaraju prijetnju sveopćoj sigurnosti u Sarajevu, te se temelje na pristrasnim izjavama građana kojima se člankom daje veći značaj nego izjavi predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koja potvrđuje da, iako patroliraju pored samog parka u kojem se nalaze migranti i izbjeglice, nisu zabilježena nikakva ozbiljna krivična djela niti kršenja javnog reda i mira. Tekstom se opisuje krađa koju su migranti navodno počinili pred reporterima Dnevnog avaza, ali se ne daje objašnjenje zašto ta krađa nije prijavljena policiji opštine Stari grad, a tekst prati i fotografija osobe (bijele boje kože) okruženog migrantima i izbjeglicama (tamnije boje kože), čime se daje privid ugroženosti stranaca i građana_ki i insistira na rasističkim stereotipima i profilisanju osoba koje traže zaštitu u BiH. Ovaj trend, koji je veoma prisutan u zapadnim medijima, očigledno neće zaobići ni bh. medije, a samim tekstom nigdje se ne navodi da li slike predstavljaju navodu krađu ili se radi o interakciji nekoga od prisutnih volontera s osobama kojima svakodnevno pomažu. Jasno je da ovaj članak nije pisan objektivno, niti u skladu s novinarskom etikom, već se radi o tekstu huškačkog karaktera, kojim se diže panika u Sarajevu, otvoreno izaziva netolerancija, rasizam i mržnja, te daje prostor divljanju ksenofobije i nasilja.

Al Jazeera Balkans u svom tekstu “Migranata u Sarajevu sve više, traži se pomoć bh. institucija”, od 08.05., također sugerira da migranti i izbjeglice predstavljaju rizik za građanke i građane BiH, ali i da se radi o lažnim migrantima navodeći da je “Među migrantima (je) najmanje onih iz ratom zahvaćenih područja”, kao i da je među njima “znatan (je) broj onih koji su uživaoci raznih opijata i narkotičkih sredstava”, te da “Među tim ljudima ima raznih socijalnih slojeva, a ima i onih koji, prema informacijama iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i po indikatorima, boluju od teških zaraznih bolesti”. Ni u ovom, kao ni u prethodnom tekstu ne navode se izvori informacija, niti ko je ispred Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dao ovakvu izjavu, kao ni šta to tačno država i njene institucije rade da bi obezbijedile da sve ove osobe dobiju adekvatnu medicinsku skrb.

Isti dan, u svojoj izjavi za Novinsku agenciju Republike Srpske od 08.05., ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, izjavio je da “Oni (migranti) hoće smještaj u centru Sarajeva, na autobuskoj stanici, kao i na autobuskoj stanici u Velikoj Kladuši. A mi ih ne možemo smjestiti ni uz granicu jer se tome protivi Hrvatska”, te da “BiH nema način da presiječe rutu i zaustavi migrante koji nadiru prema BiH i kojih je trenutno više od 50.000 na ruti između Grčke i BiH.” Ove izjave nastavak su nastojanja čelnika Institucija BiH da migrante i izbjeglice u BiH predstave kao osobe u prolazu, koje odbijaju skrb koju im nude naše institucije, te sami dovode do toga da moraju spavati u parkovima i ovisiti o humanosti i volonterskom angažmanu građanki i građana Sarajeva.

Podsjećanja radi, direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić u martu ove godine za klix.ba tvrdio je da “99 posto njih (izbjeglica i migranata) su ovdje lažni tražitelji azila koji dođu da se odmore nekoliko dana i nastave put prema zemljama EU”. Ipak u svom intervju za Novinsku agenciju Republike Srpske, također od 08.05., gospodin Ujić potvrdio je da “BiH nema smještajne kapacitete. Imigracioni centar može da primi stotinu ljudi, a tuzlanski centar 150, a u BiH je trenutno mnogo veći broj migranata”, što se u potpunosti kosi sa izjavom ministra Mektića.

Povodom 09.05. koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom, Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje upozorava da senzacionalistički medijski tekstovi samo doprinose stvaranju neprijateljskog okruženja za izbjeglice i migrante, te pogoduju razvoju nasilja motivisanog ksenofobijom i rasizmom.

Članice Koalicije apeluju na zvaničnike, predstavnike institucija i medije da se svojim istupima u javnosti suzdrže od plasiranja nekorektnih, diskriminatornih, profilirajućih i stereotipizirajućih izjava koje ne doprinose razumijevanju i rješavanju trenutne situacije pojačanog priliva stranaca  u Bosni i Hercegovini. Napominjemo da ljudi koji se trenutno nalaze na području naše države, prema međunarodnim konvencijama i zakonima BiH imaju pravo na zaštitu, podsjećamo zvaničnike i predstavnike institucija na odgovornost i dužnost koju su preuzeli stupanjem na svoje funkcije, te naglašavamo da u fokusu rješavanja i reagovanja na trenutnu situaciju primat moraju imati ljudska prava i zaštitu ovih osoba.

S obzirom na to da mediji imaju značajan utjecaj na formiranje javnog mnjenja, važno je da izvještaji medija budu u skladu s profesionalnim i etičkim principima, da poštuju princip dvije strane priče i da ne vode ka daljnjoj marginalizaciji onih koji su svakako u izuzetno nepovoljnom društvenom položaju.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje

Asocijacija za demokratske inicijative

Centar za mlade KVART

Civil Rights Defenders

Fondacija CURE

Fondacija Mediacentar Sarajevo

Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine

Otaharin

Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA)

Sarajevski otvoreni centar

Tuzlanski otvoreni centar

Udruženje BH novinari

Vijeće za štampu BiH

Studenti/ce ove subote solidarno s izbjeglicama

U subotu, 12. svibnja 2018.g. u atriju Filozofskog fakulteta Zagreb od 16 do 22 h održat će se proslava povodom predstavljanja studentske inicijative Studenti za izbjeglice.

Studenti za izbjeglice je studentska inicijativa koja se bavi edukacijom i povezivanjem volontera s akterima civilnog društva u radu s izbjeglicama. Inicijativu su pokrenule tri studentice-aktivistice kao reakciju na događaje vezane uz tražitelje azila u Hrvatskoj i regiji. Svojim radom žele potaknuti mlade ljude na razvijanje aktivizma i građanske odgovornosti, te na promicanje empatije i solidarnosti kroz sudjelovanje u praktičnom radu na terenu.

Na predstavljanju Inicijative prisutni će imati priliku razmijeniti iskustva, dobiti odgovore na pitanja o Inicijativi te se uključiti u rad Studenata za izbjeglice. Naravno, cijeli događaj bit će popraćen glazbenim programom, a nastupit će mlađi i stariji izvođači: Abergaz, Babilonska, Čudnoređe, Drotpad, Lutajući DJ Zdena, Neon Lies, Pain Apples, S kim ja radim, Vrx, i drugi.

Nasilje prema ženama – Što nam donosi Istanbulska konvencija?

U utorak, 15.5. od 18 sati, u Šesnaestici (Ozaljska 16) održat će se tribina ‘Nasilje prema ženama – Što nam donosi Istanbulska konvencija?. Tribina je nastala kao završni rad unutar obrazovnog programa Centra za ženske studije 2017./2018. pod mentorstvom Maje Mamule.

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji predstavlja pravno obvezujući međunarodni instrument koji doprinosi otklanjanju i kažnjavanju svih oblika nasilja prema ženama kroz kriminalizaciju tjelesnog, psihičkog i seksualnog nasilja. Konvencija također radi na širem osvještavanju problema nasilja prema ženama kroz obrazovanje građanstva i poboljšava sustav podrške osobama koje su preživjele nasilje.

Iako je Hrvatski sabor ratificirao Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji 13. travnja ove godine, zbog najavljenih novih konzervativnih udara u javnosti cilj je tribine rekapitulirati gradivo o postojećim praksama i preprekama suzbijanja kompleksa nasilja prema ženama, naglasiti kakve novitete i pozitivne pomake donosi ratifikacija u sadržajnom i zakonodavnom smislu te analizirati dosadašnje reakcije konzervativnih struja na Istanbulsku konvenciju i korištenje sadržajno praznog pojma “rodne ideologije”.

Na tribini sudjeluju:
Maja Mamula
Psihologinja sa više od 20 godina iskustva u radu na području suzbijanja nasilja prema ženama i rodne ravnopravnosti. Aktivna je u okviru Ženske sobe te predaje na Hrvatskim studijima i na Centru za ženske studije.
Ivana Radačić
Viša znanstvena suradnica na Institutu “Ivo Pilar”, docentica na Hrvatskim studijima, predavačica na Centru za ženske studije i jedna od vodećih stručnjakinja za ljudska prava. Prvenstveno se bavi ženskim pravima i pravima ranjivih skupina.
Ivana Živković
Novinarka i aktivistkinja. Članica je Feminističkog kolektiva fAKTIV i Platforme za reproduktivna prava žena. Možete je čitati na portalu Libela.org

Moderira: Tara Gudović

Pitanja na koja nema odgovora treba postavljati s najvećim obzirom

Udruga za kulturu i umjetnost CRVENA sa zadovoljstvom najavljuje boravak kanadske umjetnice Adriane Disman u Zagrebu i Sarajevu, povodom novoosnovane rezidencijalne razmjene između CRVENE i galerije LaCentrale iz Montreala, “Crossed residency in performance and action art”, u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb.

Tijekom boravka u Zagrebu, od 2. do 18. svibnja, u sklopu rezidencijalnog programa Muzeja suvremene umjetnosti, Disman će održati predavanje pod nazivom “Pitanja na koja nema odgovora treba postavljati s najvećim obzirom”, u ponedjeljak 14. svibnja u 19:00 sati, u prostorijama Centra za ženske studije, Dolac 8. 

Adriana Disman je umjetnica, kustosica i teoretičarka iz Montrela i Toronta. U svom radu, prije svega usmjerenom na medij performansa, bavi se fizičkim granicama tijela u odnosu spram mehanizama kontrole i sile, i istražuje mogućnosti sitnih/minornih oblika otpora. Zauzimajući i stvarajući prostor vlastitog djelovanja napinjanjem granica i ograničenja među prostorima, Disman artikulira dinamike moći i teži otkrivanju antirasističkih, dekolonijaliziranih, queer i feminističkih modela postojanja.

Adriana Disman je izlagala diljem Kanade, SAD-a, Europe, te u Čileu i Indiji. Njezini su fotografski i izvedbeni radovi objavljivani su u ETC Contemporary Art Magazine, Passive Collective Vols. 2 & 3, i Kapsula Art Criticism Magazine, a teorijski tekstovi u Theatre Research in Canada, Canadian Theatre Review i antologiji feminističkog performansa u Kanadi More Caught in the Act. Osnivačica je Research Centre for Performance Art u Montrealu, koji trenutno i vodi, a prethodno je bila kustosica programa LINK & PIN i direktorica Morni Hill’s Performance Biennale u sjevernoj Indiji 2016. Disman je magistrirala studije kazališta i performansa pri Sveučilištu York, Toronto i diplomirala pri Neighborhood Playhouse School of the Theatre, New York. 

CROSSED RESIDENCY IN PERFORMANCE AND ACTION ART je rezidencijalna razmjena s fokusom na feminističke performativne i umjetničke prakse kao i na inter-organizacijsku razmjenu znanja i iskustava u feminističkom djelovanju. Razmjena je najavljena posjetom LaCentralovog odbora za performans Sarajevu i Zagrebu u proljeće 2017. povodom kojeg je održana izložba i serija performansa, te je ostvaren kontakt s feminističkim organizacijama u regiji. Adriana Disman je prva rezidentica u okviru ove suradnje, a Lala Raščić putuje u Montreal u lipnju 2018.

Rezidencijalna razmjena realizira se u organizaciji Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA, Sarajevo i La Centrale, Montreal uz partnerstvo Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb i u suradnji s Centrom za ženske studije, Zagreb. 

Program podržavaju: Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Conseil des arts et des lettres du Québec, Ministarstvo Kulture RH i CRVENA/Nona Residency, Sarajevo.