4½. Okolišni filmski festival

Aktivistička grupa Zelene akcije ponovo Vas poziva na trodnevno druženje uz bogat filmski program, radionice i tribine s fokusom na aktualne okolišne i društvene probleme. Ovogodišnje izdanje Okolišni filmski festival održava se od 4. do 6. svibnja 2018. u prostorijama Zelene akcije (Frankopanska 1), a ulaz na program i sav sadržaj je besplatan!

Program možete pronaći OVDJE.

Glavne točke ovogodišnjeg programa su filmovi i tribine o aktualnim temama u Hrvatskoj – otimačina zemlje na Srđu za potrebe golf terena, plin, kojeg fosilna industrija predstavlja kao tranzicijsko gorivo i izgradnja LNG terminala na Krku te zaštita rijeka u balkanskoj regiji od novog vala izgradnje štetnih hidroelektrana. Osim toga, u programu su zastupljene i druge teme, a izabrale_i smo nagađivane filmove kojima ćemo ih predstaviti. Filmovi uglavnom govore o odnosu čovjeka prema okolišu, ali i o potrebi za promjenom društvenih, gospodarskih i političkih sustava. Program obogaćuju i praktične radionice te popratni zabavni sadržaj.

Zašto 4½.? Nakon prošlogodišnjeg “Četvrtog E?! – Okolišnog filmskog festivala”, ove godine festival je organiziran s “polovičnim” sredstvima. Razlog tome je loša politika podrške radu civilnog društva u Hrvatskoj, koja je dovela do situacije nedostatka sredstava za organizaciju aktivnosti. Unatoč tome, odlučili_e smo ipak održati festival s minimalnim sredstvima, uz maksimalnu kreativnost, zbog čega ovogodišnji festival nosi simbolično ime “4½. Okolišni filmski festival”. Nedostatak financijske podrške značio je i dvostruko veće ulaganje vremena te smišljanje novih načina da se festival ipak održi čak i u ovim “polovičnim” uvjetima. Festival smo stoga organizirali_e “kod kuće”, tj. u prostoru Zelene akcije, gdje ćemo se potruditi osigurati autentičan kino ugođaj u “kućnoj” atmosferi.

Upravo zbog toga poruka ovog festivala je: “Mi moramo na pola, ne morate i vi!”. Često nesvjesno u najboljoj namjeri stvari raditi “na pola” te time šteta nadmašuje samu korist. 

Primjerice: 
Kupovinom organskih proizvoda s drugog kraja svijeta nastaju onečišćenja tijekom proizvodnje ambalaže, a tu si i emisije koje se ispuste prilikom prijevoza. 
Kupovinom naranče iz lokalnog uzgoja u plastičnoj vrećici nastaje šteta od proizvodnje vrećice koja u ekosustavu ostaje još 100 godina. 

Informirajmo se o tematici!
Prepolovimo polovično!
Vidimo se na okolišnom!

Naši cijenjeni medijski pokrovitelji su: H-AlterKulturpunkt.hrLibela.orgRadio Student i Yammat FM.
—————————————————————
Ovaj događaj nastao je u sklopu programa “Centri znanja” Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva te uz pokroviteljstvo Skupštine Grada Zagreba.

Prodaja Frida Kahlo lutke zabranjena u Meksiku

Barbie lutka s likom meksičke umjetnice Fride Kahlo nedavno je stupila na svjetsko tržište kao dio Mattelove kolekcije igračaka pod nazivom “Inspirativne žene” koja je u maloprodaju stupila 8. ožujka ove godine. Kolekcija osim Fride uključuje i lutke nekolicine drugih žena koje su na neki način obilježile svjetsku povijest.

Iako slavljena kao napredak u kontekstu širenja područja reprezentacije žena, navedena lutka u Meksiku je naišla na neodobravanje koje je rezultiralo zabranom prodaje iste u trgovinama dječjih igračaka.

Naime, živuća rodbina Fride Kahlo pokrenula je tužbu tvrdeći da je Mattel bez dopuštenja iskoristio Fridin lik, ali i, kako tvrdi njezina pra-nećakinja Mara Romero, učinio slikaričin ten presvijetlim.

Voljela bih da je lutka sličnija Fridi, a ova svjetloputa i svjetlooka lutka to nije. Lutka je trebala izgledati mnogo više poput Meksikanke tamnije kože, spojenim obrvama…ne toliko mršava, jer Frida nije bila takva te drugačije odjevena i s drugačijim nakitom.” Za AFP je izjavila Romero.

Frida Kahlo svojevremeno je, osim po umjetničkom stvaralaštvu, poznata bila i po prkošenju rodno uvjetovanim normama svoga vremena noseći hlače, kao i po izričitom isticanju vlastitog, meksičkog kulturnog nasljeđa – dva aspekta koja je Mattel mogao na mnogo bolji način prikazati.

Ova presuda trenutno se odnosi samo na Meksiko, a Mattel još u medijima nije komentirao situaciju.

Feministička samoobrana i zaštita @tk2018

KILL PATRIARCHY, KICK PATRIARCHY!

Kao što dobro znamo, riječi ponekad nisu dovoljne za suočavanje s hetero-patrijarhatom, već u igru treba dozvati i neke dijelove tijela! Zato, nakon prošlogodišnjeg zagrijavanja, ove godine na radionici na Trnjanski kresovi 2018. nastavljamo s vježbama feminističke samoobrane i zaštite u režiji feminističkog kolektiva Faktiv.

Na radionici ćemo proći neke osnovne vježbe samoobrane, naučiti kako se osloboditi neželjenih “zagrljaja”, istražiti kako i čime najbolje udariti nečije međunožje i otkriti koji nam sve dijelovi tijela mogu pomoći u borbi. Radit će nam laktovi, koljena, šake i glave, ma cijelo tijelo! 

I naravno, prije svega, radit ćemo na osnaživanju borbenog stava ineustrašivosti jer, kao što svaka borkinja dobro zna, pola pobjede nalazi se u stavu! Iako se nadamo da se nijedna od nas neće naći u prilici da naučene poteze ikada upotrijebi, s obzirom na to da vjerujemo da feministički duh treba živjeti u feminističkom tijelu, radionica će nam pomoći da se malo osnažimo i u tjelesnom smislu.

Naša tijela, naša borba!

Radionica je namijenjena osobama svih identiteta jer dobro znamo da je patrijarhat nemilosrdan prema svim živim bićima. Za sudjelovanje će vam trebati samo ugodna odjeća i bočica vode po želji.

Broj sudionica/ka je ograničen! Tko prvi pošalje mejl na: feministicki.kolektiv.faktiv@gmail.com, njen fokuser!

Voditeljica radionice: Jasna Jasna Žmak, 5. kyu, Bijeli Lotos KEMPO

Otvoren natječaj za umjetnički i filmski program 12. Vox Feminae Festivala

Prostor rodne i medijske kulture K-zona poziva autore/ce i kreativne timove, umjetnike/ce i umjetničke kolektive, redateljice i filmske ekipe, te udruge, inicijative i pojedince koji u svojem radu promišljaju rodnu ravnopravnost da se prijave na natječaj za umjetnički i filmski program 12. Vox Feminae festivala! VFF se održava u listopadu u Zagrebu (3. – 7.10.), te i ove godine promiče stvaralaštvo žena i problematizira pitanja roda kroz međunarodni filmski, umjetnički, izlagački te popratni zabavni program.

Vox Feminae Festival tijekom godina uvijek je poseban naglasak stavljao na stvaranje prostora za afirmaciju mladih autora i autorica te novih inicijativa koje inovativno i progresivno promišljaju teme rodne ravnopravnosti. Potiču se različiti pristupi festivalskom programu: od stručnih izlaganja, umjetničkih radova i/ili intervencija, interdisciplinarnih i interaktivnih sadržaja do zabavnog programa. Natječaj je stoga otvoren za sve vrste diskusijskih i prezentacijskih formata (tribine, radionice, teorijska izlaganja ili rasprave, …) te umjetničkih područja, polja i grana (od izložbi do performansa). Prijavljeni sadržaj mora se poklapati s jednom od tema koje VFF tradicionalno obrađuje: egalitarizam, prava i status žena u društvu, ljudska prava i prava manjina, rodna ravnopravnost, LGBTIQ teme; ili svojim konceptom promišljati tradicionalne rodne uloge te nove teorijske, praktične i umjetničke poglede na rodna pitanja.

Uvjeti natječaja:

  • Na natječaj jedna osoba može prijaviti najviše jedan rad samostalno, te jedan u suradnji ili kolektivu.
  • Na natječaj se mogu prijaviti osobe iz Hrvatske, regije i EU.
  • Preferiraju se radovi nastali od 2017.; te nove, premijerne produkcije i predstavljanja

Prijava mora sadržavati:

  • Ime i prezime umjetnika/ca, kolektiva i/ili organizacije koja se prijavljuje te kontakt podatke (e-mail i broj mobitela) uz kratku biografiju (odnosno, opis dosadašnjeg rada za organizacije za kolektive)
  • Opis predloženog festivalskog sadržaja, način realizacije i budžet (produkcijski troškovi, putni troškovi, honorari, smještaj itd.)
  • Fotografije rada (ako postoje)
  • Godina rada

Sve navedeno potrebno je poslati najkasnije do 10. lipnja 2018. godine na e-mail adresu festival@voxfeminae.net uz naslov “Za programski natječaj VFF-a”. Na istom mejlu moguće je potražiti dodatna pojašnjenja vezana za natječaj ili se raspitati o sudjelovanju u programu na drugi način (medijsko praćenje, sponzorstvo, …).

Odabrat će se minimalno jedan rad koji će biti uvršten u program Vox Feminae Festivala u listopadu 2018. a konačan broj odabranih radova ovisit će o festivalskom budžetu na raspolaganju te troškovima prijavljenih radova koji uđu u užu selekciju za festivalski program.

Prilikom izbora prijavljenih radova K-zona primarno će bodovati inovativnost i posebnost predloženog sadržaja, racionalnost troškova realizacije te povezanost projekta s temama kojima se VFF bavi. Radovi koji služe isključivo individualnoj promociji autora/ica i bez konceptualne povezanosti s temama VFF-a ili misijom K-zone neće biti razmatrani. Prijavljeni će o rezultatima biti obaviješteni do kraja lipnja.

{slika}

Poziv za filmski program VFF-a

Filmski program dio je VFF-a od 2007. godine te se kroz njega predstavljaju i nagrađuju filmovi svih žanrova. Teme filmova uključuju rodnu ravnopravnost, kreativnost i postignuća žena, netradicionalne rodne uloge i odnose te druge feminističke i LGBTIQ teme. Poseban je naglasak i na biografskim filmovima o ženama koje su na izniman način doprinijele društvu na području kulture, politike, znanosti, ljudskih prava i umjetnosti.

Uvjeti natječaja:

  • VFF prihvaća igrane, dokumentarne, animirane i eksperimentalne filmove i video radove svih dužina te umjetnika/ca svih rodnih identiteta (ženski, muški, transrodni, neodređeni…). Jedini uvjet je da prijavljeni filmovi imaju tematsku, gore opisanu poveznicu.
  • Primaju se filmovi završeni u periodu od 1. siječnja 2017. nadalje
  • Ako je film na jeziku koji nije engleski, mora imati pridružene titlove na engleskom jeziku
  • Prijave se ispunjavaju isključivo online, putem FilmFreeway sustava, gdje se mogu naći detaljna pravila i uvjeti poziva. Na Film Freeway profilu dostupne su informacije o filmskom natječaju na engleskom jeziku: https://filmfreeway.com/VoxFeminae
  • Finalni rok za prijavu filmova je 5. srpnja (uz regularni deadline 15. lipnja 2018.)
  • Odluke selekcije bit će javljene autori(ca)ma do 20. kolovoza 2018.

Stanovnice Kobanea protiv turske okupacije Afrina

Stanovnice Kobanea, sjevernosirijskog grada poznatog kao simbol borbe protiv okupatorskih sila Islamske države, ali također znanog i po pretrpljenom ratnom razaranju, izašle su ove nedjelje na prosvjedni marš, u znak podrške stanovnicima/ama Afrina, kojem, nakon nedavnog pada, prijeti slična sudbina koja je zadesila i Kobane.

Prosvjednice su se okupile na Trgu mučenika Egida te započele šetnju ulicama Kobanea sve do Trga slobodnih žena, noseći transparente s natpisima poput “Žene ustaju za Afrin” (inspirirane istoimenom kampanjom) kojima su izrazile osudu turske invazije na Afrin  poznate pod nazivom “Maslinova grančica”, koja je započela 20. siječnja ove godine kao, prema shvaćanjima turskih vlasti, ‘anti-teroristička obrambena operacija’. Ova operacija dosad je odnijela gotovo 300 civilnih života (od kojih 43 djece), a oko 220 000 tisuća stanovnika/ca Afrina otjerano je u izbjeglištvo. Mnogi/e od sadašnjih izbjeglica već su prije nekoliko godina izbjegli iz Kobanea kako bi sačuvali/e život pred ISIS-ovom okupacijom, a mnogi/e su utočište potražili/e upravo u Afrinu.

Na Trgu slobodnih žena, članice ženske platforme Kongreya Star prisjetile su se feminističkih temelja revolucije te su, budući da turska invazija ugrožava teritorijalni suverenitet Demokratske Federacije Sjeverne Sirije, ali i ideološke principe revolucije na kojoj je ista građena, prosvjednice ovu priliku iskoristile i kako bi osudile turski tretman ideološkog začetnika ideja koje stoje iza revolucije te kreatora Jineologije (teorije koja žensko oslobođenje smatra preduvjetom za slobodu svih društvenih skupina)Abdullaha Öcalana – koji trenutno u izolaciji odslužuje doživotnu kaznu na turskom Imraliju.

Članica Kongreya Star-a Felek Yusif poručila je: “Nitko ne može slomiti volju žena! Pod vodstvom žena, otpor u Afrinu bit će uspješan!”, potom pozvavši sve žene da, na onaj način na koji to mogu, pripomognu ženama Afrina u borbi protiv okupatora.

Indija odobrila smrtnu kaznu za silovatelje

Indijska je vlast u subotu odobrila smrtnu kaznu za osuđene za silovanje djevojčica mlađih od 12 godina, usred bijesa diljem zemlje nakon niza užasavajućih slučajeva seksualnog nasilja.

Na hitnom sastanku kojeg je sazvao indijski premijer Narendra Modi, kabinet je odobrio izvršnu odluku za izmjenu kaznenog zakona kako bi se uključile i drastičnije kazne za osuđene silovatelje djevojčica mlađih od 16 godina.

Seksualno nasilje nad ženama je problem teško opterećen politikom u Indiji, gdje prosvjedi često izbijaju zbog nasilja nad žemana i neuspjeha da ga se spriječi. Mnogi su kritizirali Modijevu Vladu jer ne čini dovoljno da bi zaštitila žene, pritišćući njegovu nacionalističku Hindu stranku Bharatiya Janata Party (BJP) kako se Indija bliži izborima sljedeće godine.