Europski sud za ljudska prava: Odmah promijenite postupanje prema obitelji malene Madine

Europski sud za ljudska prava danas je žurno dostavio odvjetnici obitelji poginule djevojčice Madine odluku o privremenoj mjeri u kojoj nalaže MUP-u da obitelj odmah smjesti u takvu sredinu gdje obitelj neće biti izložena nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. Također Sud naglašava da je uvjeren kako Hrvatska neće deportirati obitelj u Srbiju ili Afganistan, dok ne odgovore na pitanja koja im je Sud uputio.

Sud je zbog moguće povrede čl. 3 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ovu mjeru izdao na rok od 3 tjedna, te zatražio dodatne informacije kako od MUP-a, tako i od odvjetnice Madinine obitelji.

Ova privremena mjera podrazumijeva da MUP odmah mora obitelji omogućiti slobodu kretanja. Naime, u Zahtjevu za određivanje privremene mjere protiv Republike Hrvatske koju je odvjetnica uputila Europskom sudu za ljudska prava, a koja se temelji na uznemirenim porukama maloljetne sestre poginule Madine, navedeno je kakvi su uvjeti kojima su izloženi u Tranzitno prihvatnom centru za strance Tovarnik. Navedeno je da se radi o ustanovi  zatvorenog – zatvorskog tipa, a obitelj sa jedanaestoro djece se tamo nalazi raspoređena u tri prostorije bez mogućnosti međusobnog viđanja i kontakta osim za vrijeme obroka, bez dostatnih objašnjenja i sa namjernim onemogućavanjem bilo kakvog kontakata s ovlaštenim pružateljima pravne pomoći i uz snažnu policijsku prisutnost.

Ovakva žurna odluka jasan je pokazatelj kako i sam Sud uviđa moguće nepravilnosti u postupanju policije prema obitelji poginule Madine, na koje već mjesecima upozoravaju domaće i međunarodne organizacije civilnog društva, Pučka pravobraniteljica i domaći i međunarodni mediji.

Centar za mirovne studije poziva Ministarstvo unutarnjih poslova da već danas ispuni odluku Suda i omogući obitelji malene Madine smještaj u sigurnom mjestu otvorenog tipa gdje će kao tražitelji azila moći u slobodi čekati da se razriješi njihov status i dobiti svu nužnu pomoć i psihološku podršku. Podsjećamo, obitelj je nakon što je zatražila azil u Hrvatskoj smještena u detenciju i tamo se nalazi već dugih 17 dana.

Također,  CMS poziva Ministarstvo unutarnjih poslova da i druge obitelji koje su smještene u detenciji puste na slobodu i da ubuduće obiteljima i djeci ne ograničava slobodu kretanja, kako bi se spriječile trajne posljedice kakvo lišavanje slobode može imati po njih

CMS apelira na MUP da nakon ove odluke Europskog suda za ljudska prava revidira svoje postupanje prema izbjeglicama i uskladi ih sa svim standardima zaštite ljudskih prava.

Flash mob ‘Modna revija’

Ako još uvijek smatrate da je ulično uznemiravanje bezazleno, dođite na “modnu reviju” koju u nedjelju, 8. travnja u 12 sati na Cvjetnom trgu organizira Hollaback! Hrvatska u sklopu Internacionalnog tjedna protiv uličnog uznemiravanja.

Revija nije glamurozna kao što se od događaja s takvim nazivom očekuje, ali naši modeli zaslužili su da ih se dođe pogledati i da se pokuša razumjeti njihovo iskustvo i perspektiva. Na ovoj će reviji improviziranim crvenim tepihom prošetati osobe noseći u rukama papir koji sadrži uvrede/nazive koje su te osobe čule za vrijeme rodno uvjetovanog uznemiravanja.

Ako sam/a želiš prošetati našim tepihom, javi nam se na croatia@ihollaback.org.

Što još možete pogledati / raditi tijekom Internacionalnog tjedna protiv uličnog uznemiravanja pogledajte OVDJE.

Porazna statistika: Veliko povećanje broja beskućnika/ca u Europi

Prema izvještaju organizacije FEANTSA (Europska mreža za beskućništvo) i francuske Zaklade Abbé Pierre, za 2018. godinu, beskućništvo je u Europi poraslo za 150 posto u Njemačkoj, 145 posto u Irskoj i gotovo 100 posto u Belgiji.

Žene, djeca i migranti_kinje posebno su osjetljivi_e na prisilno iseljavanje i beskućništvo. Dok su većina beskućnika muškarci, udio žena raste, osobito u Švedskoj. Budući da osobe s niskim prihodima i iz siromašnijih kućanstava sve više pod rizikom za beskućništvo, može se očekivati sve veći udio žena u ovoj kategoriji.

Beskućništvo ubija: između 2012. i 2016. godine u Francuskoj je oko 14 tisuća osoba izgubilo živote zbog života na ulici.

Izvješće odbacuje mit o tome da je beskućništvu nemoguće stati na kraj i predlaže pet koraka za razvoj integrirane strategije za iskorjenjivanje beskućništva, uključujući Housing First, model koji se proširio diljem Europe. U Finskoj, gdje je ovaj model u potpunosti zaživio kao dio holističke integrirane strategije, broj se beskućnika_ca između 2009. i 2016. godine smanjio. Izvješaj poziva na iskorjenjivanje beskućništva u Europi do 2030. godine.

Novi Obiteljski zakon: Ukida se izjednačavanje bračnih i izvanbračnih zajednica

HDZ je na očitovanje koalicijskim partnerima uputio novi Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona. Nova verzija, kako piše Jutarnji list, ne sadrži spornu definiciju obitelji (obitelj kao zajednica muškarca, žene i djeteta) zbog koje je lani prijedlog povučen iz javne rasprave, ali i dalje ima izrazito problematičnih točaka povezanih s izvanbračnim zajednicama, razvodom maloljetne djece i obrazovanjem.

Izvanbračne zajednice nisu izjednačene s bračnima, što je bio slučaj u postojećem Obiteljskom zakonu. U novom je prijedlogu ostavljena definicija izvanbračne zajednice, ali su izbrisani stavci prema kojima “izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju primjenjuju odredbe ovoga Zakona, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova”. Isto tako, prema novom prijedlogu Zakona izvanbračni parovi moći će posvajati djecu samo ako “postoje opravdani razlozi na strani djeteta”.

Prema novoj verziji Zakona razvod roditelja maloljetne djece pokretat će se na sudu umjesto pri centru za socijalnu skrb, roditeljski plan o skrbi za dijete je izbačen u potpunosti, a posebnog skrbnika – odvjetnika koji u konfliktnom razvodu zastupa dijete – plaćat će roditelji, piše Jutarnji.

Što se obrazovanja djece tiče, sporan članak 104. iz povučenog prijedloga, u kojem je stajalo da “roditelji imaju prije svih pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju i obrazovanju djece, u skladu s vlastitim uvjerenjima”, maknut je iz novog prijedloga. Međutim, sad je u članak 108. ubačen stavak koji glasi: “Roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima”.

Hoće li Indija konačno kriminalizirati silovanje u braku?

Zbog nepostojanja zakona o silovanju u braku, visoki je sud u Gujaratu u ponedjeljak oslobodio muškarca optuženog za silovanje supruge. Sud, međutim, zastupa stav da bi silovanje u braku trebalo biti kazneno djelo.

“Uvođenje silovanja u braku kao kaznenog djela prvi je i nužan korak u svakom društvu ka nultoj toleranciji dehumanizirajućeg ponašanja prema ženama, uz poruku da bračni silovanje nije privilegija muža, nego nasilni čin i nepravda koja se mora kriminalizirati”, izjava je suda.

Raspravljajući o pojmu “implicitne suglasnosti” u braku, visoki je sud izjavio: “Zakon mora podržavati tjelesnu autonomiju svih žena, bez obzira na njihov bračni status”.

Te je opaske sud dao pri donošenju rješenja povodom žalbe koju je podnio muškarac optužen za silovanje.

Sudac JB Pardiwala izjavio je da muškarac ne može biti optužen za silovanje svoje supruge. “Suprug ne može biti optužen za silovanje supruge, budući da zakon propisuje da spolni odnos punoljetnih supružnika nije silovanje”.

“Zakon koji ne pruža udanim i neudanim ženama jednaku zaštitu, stvara uvjete koji omogućuju silovanje u braku i podržava predrasude da je silovanje supruge prihvatljivo”.

Komodifikacija njege u plaćenom kućanskom radu

U ponedjeljak,  9. travnja u 18 sati u Mini Art kinu Rijeka održat će se peto u nizu predavanje u sklopu Kino učionica: Marginalne pod nazivom Komodifikacija njege u plaćenom kućanskom radu

Predavanje se temelji na kulturno antropološkom istraživanju specifičnog aspekta plaćenog rada u kućanstvu, točnije njege starijih i nemoćnih osoba, na području Istre i Primorja kao i iskustva rada hrvatskih njegovateljica starijih i nemoćnih u Italiji. Pored analize lokalnog i transnacionalnog tržišta, pravne nezaštićenosti i društvene nepriznatosti ovog oblika rada, predavanje će se usredotočiti na analizu praksi i značenja putem kojih se gradi iskustvo rada njegovateljica starijih i nemoćnih te na praktične, materijalne i nematerijalne aspekte suvremenih ekonomija njege.

Predavačica je Duga Mavrinac, doktorandica kulturne antropologije i etnologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te asistentica na Institutu za antropologiju. Njezini istraživački interesi usmjereni su na promišljanje i proučavanje suvremenih kulturnih i društvenih fenomena na području Hrvatske i jugoistočne Europe s posebnim naglaskom na žensku radnu migraciju, neformalne ekonomiju, komodifikaciju njege i plaćenog rada u kućanstvu, antropologiju starenja i doma.