U jednom danu prikupljeno 200% traženog iznosa za slikovnicu ‘Moja dugina obitelj’!

Udruga Dugine obitelji započela je jučer crowdfunding kampanju “Moja dugina obitelj – slikovnica o djeci istospolnih roditelja” i u samo 24 sata prešla je dva početna cilja postavljena kampanjom: osiguravanje sredstava za tisak još 1000 slikovnica, te osiguravanje sredstava za tisak 1000 primjeraka bojanke “Moja dugina obitelj”. 

Cilj slikovnice “Moja dugina obitelj” je jačanje socijalne integracije djece koja imaju istospolne roditelje te promicanje tolerancije i poštovanja različitosti. Slikovnica je namijenjena djeci predškolske dobi te prikazuje sličice iz života dvoje djece s istospolnim roditeljima. Crowdfunding kampanju udruga odlučila je pokrenuti nakon neočekivano velikog interesa za besplatnim primjerkom slikovnice “Moja dugina obitelj”, koja je predstavljena javnosti tijekom siječnja. I prije samog službenog predstavljanja slikovnice, udruga je zaprimila više stotina upita iz Hrvatske i inozemstva, te kampanjom želi osigurati primjerak svakom zainteresiranom pojedincu, obitelji i organizaciji.

“Vjerujemo da na ovakav način doprinosimo stvaranju društva u kojem se od malih nogu uči poštivati različitosti i prihvaćati sve obitelji.” kaže Daniel Martinović, koordinator udruge koja je izdala slikovnicu. “Prvi cilj nam je bio osigurati 3000 dolara kako bi mogli tiskati 1000 novih primjeraka slikovnice, ovaj put u boljoj, ukoričenoj verziji. U svega par sati prešli smo taj cilj, što je uistinu nevjerojatno, količina podrške nas ne prestaje iznenađivati. Do kraja jučerašnjeg dana prešli smo i cilj od 5000 dolara, koji nam omogućuje tisak 1000 primjeraka bojanke “Moja dugina obitelj”. Bojanka je nešto novo što smo htjeli ponuditi i našoj djeci, i svim ostalim zainteresiranim osobama koje dijele naše vrijednosti.”

Novo izdanje slikovnice dostupno je i na engleskom jeziku, budući da je udruga u proteklih mjesec dana zaprimila i brojne upite iz inozemstva. Osim roditelja, interes za slikovnicom pokazale su i knjižnice; “Moja dugina obitelj” tako će biti dostupna za posudbu u Rijeci, Osijeku, Sisku i Zagrebu gdje udruga planira održati i prezentacije slikovnice, a ovom kampanjom želi omogućiti dovoljno primjeraka da slikovnica dospije i u sve ostale knjižnice koje žele svoje primjerak.

“Idućim ciljem od 10 000 dolara želimo osigurati još 1000 primjeraka slikovnice i 1000 primjeraka bojanke. Uz donaciju kampanji, podržavatelji i podržavateljice mogu odabrati razne poklone, od majica “Moja dugina obitelj”, šalica s motivom iz slikovnice, puzzle za najmlađe i tako dalje.”, izjavio je autor slikovnice Ivo Šegota. “Heroji ove slikovnice su Ana i Roko. Vole sve što i njihovi vršnjaci predškolske dobi – sport, igranje s prijateljima i druženje s roditeljima. Roku je omiljeno voće kruška, a Ani jagoda. I naravno da imaju svoje omiljeno godišnje doba. Ipak, po nečemu se malo razlikuju od svojih vršnjaka – Ana ima dvojicu tate, a Roko dvije mame. I znaju da se takve obitelji zovu dugine obitelji. Ova slikovnica je od naročite koristi upravo djeci iz takvih obitelji jer u njoj mogu prepoznati sebe i svoj svakodnevni život. Uz to, ova slikovnica baš svakom roditelju može pomoći razgovarati sa svojim djetetom o duginim obiteljima i različitostima u društvu koje su dio naše realnosti.”    

“Ukoliko pređemo i treći cilj, četvrti cilj će nam biti osigurati sredstva za izdavanje novih slikovnica. Želimo da Roko, Ana, njihovi prijatelji i njihove obitelji dožive još mnoge avanture; ideja ima puno, poput “Moja dugina obitelj na ljetovanju” ili “Moja dugina obitelj na zimovanju”. Vizija naše udruge je društvo koje poštuje, prihvaća i slavi sve obitelj, te ovaj izdavački pothvat je samo jedna od aktivnosti kojom planiramo to i postići. Jako smo ugodno iznenađeni količinom podrške, i veseli nas vidjeti da su i naši sugrađani i sugrađanke prepoznali naše vrijednosti i podržali nas i kroz ovu kampanju” izjavio je Martinović. “Kampanju planiramo provoditi do kraja mjesece i pripremamo još par iznenađenja, te pozivamo sve zainteresirane da nas prate i dalje na našim društvenim mrežama. Svaka donacija koristit će se za razvijanje naše misije i vizije, te pozivamo sve koji još nisu da sudjeluju u kampanji i podrže dugine obitelji u Hrvatskoj.”

Udruga “Dugine obitelji” osnovana je 2017. godine nakon niza djelovanja kao neformalna građanska inicijativa. Okuplja LGBTIQ* parove i pojedince koji imaju djecu, žele imati djecu ili se samo žele informirati o izazovima i lijepim stranama planiranja obitelji.

Pravna država ili Duh Sveti kao zaštitnik zlostavljanih žena?

Platforma 112 – za Hrvatsku vladavine prava reagirala je povodom istupa profesora Tončija Matulića o Istanbulskoj konvenciji na tribini u Europskom domu “Može li Istanbulska konvencija spriječiti nasilje u obitelji i obvezuje li ona Hrvatsku na uvođenje rodne ideologije”. 

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Nasilje nad ženama trebala bi regulirati Biblija, a ne svjetovni zakoni – tako se može sumirati govor prof. Tončija Matulića, bivšeg dekana Katoličko bogoslovnog fakulteta na tribini u Europskom domu “Može li Istanbulska konvencija spriječiti nasilje u obitelji i obvezuje li ona Hrvatsku na uvođenje rodne ideologije”. Glavni problem konvencije prof. Matulić je objasnio sljedećim riječima: “Za razliku od vrijednosnih zahtjeva zdrave humane i kršćanske etike, Istanbulska Konvencija kao međunarodni pravni propis uključuje institute sankcija, istrage, kaznenog progona i osude, činjenica koja pokazuje da je ona važan i snažan alat u rukama svjetovnih represivnih aparata. Stoga, kad se neće milom prestati s nasiljem nad ženama i u obitelji, djelujući slobodno prema načelima i normama zdrave humane i kršćanske etike, onda će se morati prestati silom, to jest strahom od progona i kaznenih sankcija. Je li to korak naprijed u poboljšanju čovjekove naravi ili korak unatrag? U svjetlu kršćanske etike jednoznačno je to korak unatrag, jer kršćanin nije primio duha robovanja da bi se bojao, nego Duha posinstva da bi slobodno i radosno živio i djelovao snagom darovane slobode djeteta Božjega (usp. Rim 8,15).”

Prof. Matulić je ovim govorom pokazao svima da je cilj borbe protiv ratifikacije Istanbulske konvencije sprečavanje dobivanja važnog i snažnog alata u rukama represivnog aparata (policija, sudstvo) za sprečavanje nasilja nad ženama. Za profesora Matulića to je ključni problem, jer će država nasilnicima nametnuti da prestanu s nasiljem prema ženama, umjesto da se nadamo da će s nasilje prestati zbog kršćanske etike, a žrtvama će država pružati sustavne mogućnosti za sigurnost i zaštitu od nasilja, umjesto da se sve prepusti volji Duha Svetoga i kršćanskoj etici. Moramo se pitati je li to bivši dekan jedne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu predlaže ukidanje svjetovnog pravnog sustava, posebice kaznenog prava i nudi da se isti zamjeni instrumentima vjerskoga prava?

Po istoj logici možemo dovesti u pitanje kazneno sankcioniranje bilo koje vrste nasilja –  zašto bismo kao društvo osuđivali i inzistirali na kažnjavanju ubojica kada postoje jasni zahtjevi kršćanske etike da ne ubiješ? Ili pak pokušava reći da baš ova vrsta nasilja koja je usmjerena prema ženama i članovima obitelji bi trebala ostati u domeni privatnog – skriveno od javnosti i postupanja države? Prema takvom scenariju, žene i djeca samo su  vlasništvo muškarca, supruga i oca, koji s njima može raditi što hoće, ovisno o dubini njegove “kršćanske etike”. Taj scenarij je toliko sličan distopijskoj seriji “Sluškinjina priča” da se s razlogom možemo početi bojati trenutka kada će ovakvi govori i riječi početi prelaziti u praksu, dokidajući sve civilizacijske pravne tekovine i samu ideju republike.  Ovakvo osporavanje uloge države u sprječavanju nasilja posebno je zabrinjavajuće kada znamo da živimo u državi gdje skoro pola mladih smatra da nasilje u vezi može biti opravdano te gdje ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike za nasilje u obitelji javno kaže: “to je tako u braku”  – u državi gdje vjerski i patrijarhalni svjetonazori itekako utječu na javne politike. Stoga Platforma 112 poziva sve građane i građanke da se pridruže prosvjednoj akciji “Služavke ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije” koja će se u subotu, 10. veljače u podne održati na Cvjetnom trgu u Zagrebu, u sklopu globalne akcije “Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama” .

“Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava” čine sljedeće organizacije:

B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za mirovne studije (CMS), Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Regionalni info-centar za mlade Rijeka – UMKI, Udruga za samozastupanje, Udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda HOMO Pula, Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta Protagora, Zagreb Pride, Zelena akcija, Ženska soba – Centar za seksualna prava.

‘Moja dugina obitelj’: Donirajmo za još tisuću!

Danas je službeno započela crowdfunding kampanja za tisak 1.000 novih primjeraka “Moje dugine obitelji”, prve hrvatske slikovnice o djeci s istospolnim roditeljima. Kampanji možete pristupiti na crowdfunding platformi Indiegogo OVDJE.

“Pozivamo i vas da nas podržite financijski. Uz zahvalu za vašu podršku, pripremili smo i niz nagrada koje ćete moći izabrati pri uplati donacije, poput vašeg primjerka slikovnice ili prvog primjerka bojanke “Moja dugina obitelj”. Do sada smo zaprimili više stotina upita iz Hrvatske i inozemstva te želimo osigurati primjerak baš svakom zainteresiranom pojedincu i pojedinki, obitelji i organizaciji. Vjerujemo da na takav način doprinosimo stvaranju društva u kojem se od malih nogu uči poštivati različitosti i prihvaćati sve obitelji. Imati vas na tome putu kao podržavatelje, ispunjava nas veseljem i dodatnom motivacijom koja nam je nužna u ostvarivanju te vizije”, poručili su iz Duginih obitelji.

Žene, majke, curice

U sklopu Filmskih večeri u Močvari 12. veljače od 20 sati održat će se projekcija “Žene, majke, curice” na kojoj će se predstaviti Nikica Zdunić, Jasna Nanut, Judita Gamulin, a moderirat će je Višnja Vukašinović

One su žene koje se ne boje zaviriti s onu stranu ženstvenost, u područje straha, nesigurnost i submisivnosti i od tamo iščupati poetske filmske slike ranjenih egzistencija. Nikica Zdunić, Jasna Nanut i Judita Gamulin u svojim kratkometražnim ostvarenjima portretiraju žene čija je ranjivost osnovni dramaturški motor njihovih života i koje omamljeno klize iz jedne u drugu povredu prepuštajući kormilo nizu slučajnosti. Svaka od ovih autorica fokusira se na različit period u životu žene. 

Nikica Zdunić svoj višestruko nagrađivani 13+ (2016) posvećuje djevojčicama koje tek moraju otkriti tajnu ženstvenost koja im se u njihovim osjetljivim godinama čini kao ukleti gral kojeg je nemoguće osvojiti. 

Jasna Nanut pak u nizu ostvarenja portretira zrele mlade žene suočene s procijepima u slici idealnog života koji ih tjeraju da regresiraju u curice. U svom prvom profesionalnom filmu Tanja (2016), koji joj je lani priskrbio Oktavijana za najbolji kratki igrani film, redateljica suptilno slika krizu identiteta žene koja izlaz pronalazi u regresiji u dane kad je bila tek i jedino tatina curica. 

A da je teško, a možda i nemoguće ubiti curicu u sebi, pokazuje Judita Gamulin svojom Maricom (2017) koja je na pragu starosti odlučila napustiti obitelj i okusiti slobodu žene koja ne mora biti supruga i majka, ali koja u tom očajničkom bijegu jedino otkriva dubine vlastite usamljenosti i neiskorjenjivost svoje submisivnosti. 

Nakon projekcije filmova s tri mlade autorice razgovaramo o izazovima ženskih identiteta kako ih propisuje naša navadno liberalna suvremenost, ali i rodnoj liberalizaciji filmskog svijeta kao i o imperativu da se ženama pruži autentično i nelaskavo zrcalo u kojem će se konačno drsko diviti svojim slabostima.

Vrata se otvaraju u 19:30, projekcija počinje u 20:00 sati, a razgovori s autoricama će se održati od 21:00 sat. Upad na projekciju je besplatan. 

Na Bermudskom otočju ukinut istospolni brak!

Bermuda je postala prva zemlja koja je legalizirala, a pritom ukinula istospolne brakove što je korak unatrag za građanska prava na tom Britanskom otočju. 

Guverner John Rankin je u srijedu potpisao legislativu kojim se ukida pravo istospolnih parova da se vjenčaju, unatoč tomu što je Vrhovni sud prošle godine legalizirao istospolne brakove. Time se, smatraju donositelji zakona, želi uspostaviti ravnoteža između osoba koje se protive istospolnom braku na ovom konzervativnom otočju dok se s druge nastoji osigurati priznanje i zaštita istospolnih parova. 

“Ovaj potez nastoji uspostaviti pravilnu ravnotežu između dviju trenutno nepomirljivih skupina na Bermudskom otočju. To se nastoji učiniti tako da se brak deklarira kao zajednicu između muškarca i žene, dok se s druge strane nastoje prepoznati i zaštiti prava istospolnih parova”, kazao je ministar unutarnjih poslova, Walton Brown

Naime, zakon je u prosincu prošao u Senatu i Skupštini dok se većina glasača/ica na referendumu deklarirala protiv istospolnog braka. 

LBGT borci/kinje za ljudska prava kazali su da životno partnerstvo time dobiva drugorazredni status te da je neprihvatljivo da se stečeno pravo na sklapanje vjenčanja ukine nakon što je bilo legalizirano i garantirano. “Osjećam se nevjerojatno razočarano. Ovo nije jednakost, a Britanska vlada je ovim očito poručila: Ovo nije naša bitka”, kazao je 64-godišnji Joe Gibbons koji se vjenčao prošle godine. 

Takav potez naveo je i druge LGBT aktiviste/kinje da preko društvenih mreža pozovu na bojkot Bermudskog otočja koristeči heštag #BoycottBermuda.

Vjenčanja koja su se dogodila od presude Vrhovnog suda u svibnju prošle godine do stupanja na snagu nove legislative bit će priznata unutar novog zakona. No, istospolni parovi koji se nisu još vjenčali, sada će moći samo registrirati životno partnerstvo. Rankin je rekao da će unatoč tomu imati ista prava kao i heteroseksualni parovi u braku, uključujući pravo da donose medicinske odluke u ime partnera/ice. 

Borci/kinje za ljudska prava smatraju da novi zakon nije u skladu s ustavom Bermude koji garantira slobodu od diskriminacije. U Velikoj Britaniji, tijekom skupštinske rasprave, Chris Bryant, zastupnik stranke Laburista, nazvao je zakon “veoma neugodnim i ciničnim” te je naveo da će “potkopati napore Britanije za unaprjeđenjem LGBT prava”. 

Reproduktivna pravda za pravednije društvo

Reproduktivna pravda za pravednije društvo projekt je kojeg Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter provodi u 2018. godini uz financijsku podršku Rosa Luxemburg Fundacije. Reproduktivna pravda termin je kojeg su prve počele koristiti feministkinje afro-američke kulturne pozadine te kao koncept ubrzo postaje esencijalan za društvo u cjelini: njegova svrha je razlučiti na koji je način sposobnost svake žene da odluči o vlastitoj reproduktivnoj sudbini direktno povezana s uvjetima u njezinoj zajednici – onima koji nisu samo pitanje osobnih izbora, već pristupa socijalnim i reproduktivnim uslugama. Reproduktivna pravda adresira društvenu stvarnost nejednakosti. 

Projekt je nastao kao nastavak aktivnosti PaRitera u domeni borbe za reproduktivna prava s naglaskom na pravo na pobačaj; cilj je projekta započeti razgovor o socijalnoj i reproduktivnoj pravdi u Hrvatskoj. Specifični cilj je okupiti stručnjakinje i stručnjake koji se bave problematikom koja u svojoj suštini spada pod domenu reproduktivne pravde, izdavanje publikacije koja će objediniti različite poglede na pitanja koja su ključna za donošenje odluke o stvaranju obitelji (uključujući homoseksualne obitelji, jednoroditeljske itd.), kao i pisanje dokumenta s preporukama i zahtjevima za Vladu kako bi se moglo uspješno zagovarati promjene za pravo na izbor.

Stoga objavljujemo poziv aktivistkinjama i aktivistima, članovima i članicama akademije, kao i drugim osobama koje rade na pitanjima dostupnosti vrtića, rodno osjetljivog proračuna, prava na pobačaj, prava na zdravstvenu zaštitu, prava na socijalnu zaštitu, prava na siguran i humani porod te medicinski potpomognutu oplodnju; mentalno zdravlje žena, kao i intersekcija ženskih sudbina, prava na izbor te drugih tema koje se tiču reproduktivne pravde da dostave nacrt rada na navedene teme do 20. veljače 2018. godine.

Nakon evaluacije radova od strane nezavisne komisije autori i autorice će biti kontaktirani da dostave rad minimalne dužine 10-15 kartica te je krajnji rok za dostavu prihvaćenih radova 20. ožujak 2018. godine.

Napominjemo da nije potrebno provoditi dodatna istraživanja za radove, već nastojimo prikupiti postojeće znanje i ekspertizu kako bi publikacija služila kao početna pozicija za zagovaranje promjena. Radovi će biti objavljeni kao publikacija, te će autori i autorice imati priliku svoj rad izložiti na konferenciji koja će se održati u listopadu u Rijeci. Predstavljanje rada na konferenciji je honorirano, a o detaljima će izlagači/ce biti pravovremeno izviješteni/e.