Dan ljudskih prava: Sustavni napadi na kritičko mišljenje i slobodu udruživanja

Uloga civilnog društva u demokraciji trebala bi biti da, zajedno s medijima, čuva demokratske vrijednosti i poziva na poštivanje svih ljudskih prava. U Hrvatskoj danas, međutim, sustavno zazivanje progona neistomišljenika koji rade na zaštiti temeljnih ljudskih prava svih građana jasno doprinosi padu u iliberalnu demokraciju. Huškačke poruke koje se posljednjih godina šalju u javnost s političkih govornica dovele su do društvene atmosfere u kojoj se normalizira isključivost, a pravni sustav se može iskorištavati za dodatne pritiske na slobodu govora i javno iznošenje kritika.

Nakon 27 godina poticanja kritičkog razmišljanja, propitivanja, javnih rasprava i razvoja aktivnog građanstva o raznim okolišnim pitanjima, Zelena akcija dovedena je u dosad nezabilježenu situaciju gušenja slobode govora. Sada se, pritiscima putem suda, namjerava spriječiti slobodnu javnu raspravu o jednoj investiciji, pod okriljem tobožnjeg vrijeđanja prava osobnosti. Nezabilježen je primjer da “investitor” ili bilo tko drugi zahtijeva od suda da udruzi ili bilo kome drugom, zauvijek zabrani vrijeđanje prava osobnosti, a da pod time misli na bilo kakvu kritičku evaluaciju projekta, javno izlaganje i komentiranje.

Istovremeno, saborska govornica iskorištava se za difamaciju neistomišljenika iz civilnog društva: “Ja bih svim tim, taj trojanski konj nevladinih udruga, ove izdajnike i veleizdajnike, ja bi njih progonio iz hrvatske države, sudio ih prvo za izdaju i veleizdaju. U Bizantu najgori, općenito najgori zločin osim pedofilije je izdaja i veleizdaja. I to je zastrašujuće da takvi ljudi još hodaju po Hrvatskoj.” Ovu je poruku tako 5. prosinca poslao saborski zastupnik Željko Glasnović, da bi dva dana kasnije alarmirao javnost o pojedincima i nevladinim udrugama “koje su umrežene s vanjskim lobistima i neprijateljima hrvatske države koji djeluju kao strano tijelo u tkivu hrvatskog naroda”. Ovakvim se izjavama prelazi linija iz autoritarno-populističke retorike u zazivanje progona i izgona neistomišljenika što predstavlja primjer govora mržnje kakav u hrvatskom političkom prostoru već godinama nije zabilježen. Pitanje je samo tko će biti odgovoran kad javno zazivanje uklanjanja “stranog tijela iz hrvatskog narodnog tkiva” neki pojedinac ili grupa shvate doslovno.

Slobodno odlučivanje žene o trudnoći i rađanju i rodna ravnopravnost glavna su meta napada koje vode neokonzervativne, desničarske i klerikalne snage u hrvatskom društvu kako bi zaštitile vrijednosti koje one smatraju “ugroženima”. Međutim, zdravlje i dobrobit žena ugrožava se upravo stigmatizacijom, javnim sramoćenjem i blaćenjem aktivista/inja i liječnika/ca koji/e pružaju medicinsku skrb ženama prilikom prekida trudnoće, kao i akcijama pred bolnicama i proširenim prizivima savjesti u medicini na koje javno-zdravstveni sustav nema odgovora. Prijetnjama i napadima na organizacije civilnog društva koje pružaju podršku ženama nastoji se oslabiti njihov utjecaj, suziti prostor djelovanja i urušiti već uspostavljene standarde ženskih ljudskih prava. Dodatno, odgađanjem ra​t​ifikacije Konvencije Vijeća Europe za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i svojom (ne)djelovanjem Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja.

Upozoravajući na ove pritiske, Platforma 112 ističe rastuću nejednakost, isključivost, ksenofobiju i napade na sve koji se bore protiv diskriminacije za jednakost, zdrav okoliš, ženska prava i prava svih žrtava. Promicanje slobode izražavanja i suzbijanje njene zloupotrebe kroz govor mržnje sve je teže baš zbog izostanka javne osude govora koji širi, potiče, promiče i opravdava mržnju. Na Međunarodni dan ljudskih prava, godinu dana uoči 70. obljetnice usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, imamo potrebu podsjetiti na poruke koje je 1948. usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda: “da se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava”.

Dan ljudskih prava: Sustavni napadi na kritičko mišljenje i slobodu udruživanja

Uloga civilnog društva u demokraciji trebala bi biti da, zajedno s medijima, čuva demokratske vrijednosti i poziva na poštivanje svih ljudskih prava. U Hrvatskoj danas, međutim, sustavno zazivanje progona neistomišljenika koji rade na zaštiti temeljnih ljudskih prava svih građana jasno doprinosi padu u iliberalnu demokraciju. Huškačke poruke koje se posljednjih godina šalju u javnost s političkih govornica dovele su do društvene atmosfere u kojoj se normalizira isključivost, a pravni sustav se može iskorištavati za dodatne pritiske na slobodu govora i javno iznošenje kritika.

Nakon 27 godina poticanja kritičkog razmišljanja, propitivanja, javnih rasprava i razvoja aktivnog građanstva o raznim okolišnim pitanjima, Zelena akcija dovedena je u dosad nezabilježenu situaciju gušenja slobode govora. Sada se, pritiscima putem suda, namjerava spriječiti slobodnu javnu raspravu o jednoj investiciji, pod okriljem tobožnjeg vrijeđanja prava osobnosti. Nezabilježen je primjer da “investitor” ili bilo tko drugi zahtijeva od suda da udruzi ili bilo kome drugom, zauvijek zabrani vrijeđanje prava osobnosti, a da pod time misli na bilo kakvu kritičku evaluaciju projekta, javno izlaganje i komentiranje.

Istovremeno, saborska govornica iskorištava se za difamaciju neistomišljenika iz civilnog društva: “Ja bih svim tim, taj trojanski konj nevladinih udruga, ove izdajnike i veleizdajnike, ja bi njih progonio iz hrvatske države, sudio ih prvo za izdaju i veleizdaju. U Bizantu najgori, općenito najgori zločin osim pedofilije je izdaja i veleizdaja. I to je zastrašujuće da takvi ljudi još hodaju po Hrvatskoj.” Ovu je poruku tako 5. prosinca poslao saborski zastupnik Željko Glasnović, da bi dva dana kasnije alarmirao javnost o pojedincima i nevladinim udrugama “koje su umrežene s vanjskim lobistima i neprijateljima hrvatske države koji djeluju kao strano tijelo u tkivu hrvatskog naroda”. Ovakvim se izjavama prelazi linija iz autoritarno-populističke retorike u zazivanje progona i izgona neistomišljenika što predstavlja primjer govora mržnje kakav u hrvatskom političkom prostoru već godinama nije zabilježen. Pitanje je samo tko će biti odgovoran kad javno zazivanje uklanjanja “stranog tijela iz hrvatskog narodnog tkiva” neki pojedinac ili grupa shvate doslovno.

Slobodno odlučivanje žene o trudnoći i rađanju i rodna ravnopravnost glavna su meta napada koje vode neokonzervativne, desničarske i klerikalne snage u hrvatskom društvu kako bi zaštitile vrijednosti koje one smatraju “ugroženima”. Međutim, zdravlje i dobrobit žena ugrožava se upravo stigmatizacijom, javnim sramoćenjem i blaćenjem aktivista/inja i liječnika/ca koji/e pružaju medicinsku skrb ženama prilikom prekida trudnoće, kao i akcijama pred bolnicama i proširenim prizivima savjesti u medicini na koje javno-zdravstveni sustav nema odgovora. Prijetnjama i napadima na organizacije civilnog društva koje pružaju podršku ženama nastoji se oslabiti njihov utjecaj, suziti prostor djelovanja i urušiti već uspostavljene standarde ženskih ljudskih prava. Dodatno, odgađanjem ra​t​ifikacije Konvencije Vijeća Europe za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i svojom (ne)djelovanjem Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja.

Upozoravajući na ove pritiske, Platforma 112 ističe rastuću nejednakost, isključivost, ksenofobiju i napade na sve koji se bore protiv diskriminacije za jednakost, zdrav okoliš, ženska prava i prava svih žrtava. Promicanje slobode izražavanja i suzbijanje njene zloupotrebe kroz govor mržnje sve je teže baš zbog izostanka javne osude govora koji širi, potiče, promiče i opravdava mržnju. Na Međunarodni dan ljudskih prava, godinu dana uoči 70. obljetnice usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, imamo potrebu podsjetiti na poruke koje je 1948. usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda: “da se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava”.

Sjećanje na žrtve zločina u Bosni i Hercegovini

Inicijativa mladih za ljudska prava organizira paljenje svijeća za žrtve zločina počinjenih od strane pripadnika HVO-a i HV-a u Bosni i Hercegovini, žrtve nad kojima su zločine planirali i počinili oni koji su djelovali u ime naše Republike i time njezino ime zloupotrijebili i osramotili.   

Pozivamo sve sugrađanke i sugrađane da nam se pridruže u odavanju počasti žrtvama u ponedjeljak, 11. prosinca od 17 do 18 sati na Trgu Francuske republike u Zagrebu.

Minuta šutnje u Saboru za ratnog zločinca. Minuta šutnje u nizu gradskih skupština za ratnog zločinca. Plakat i svijeće na centralnom zagrebačkom gradskom trgu za ratnog zločinca. Komemoracija u koncertnoj dvorani za ratnog zločinca. Besplatan prijevoz za odavanje počasti ratnom zločincu.

Ove i ovakve situacije posljednja dva tjedna opisuju hrvatsku društvenu i političku stvarnost.

Ovim aktom želimo pokazati suosjećanje sa žrtvama i uputiti im sućut. Dodatno, želimo preživjelima i obiteljima stradalih dati do znanja da društvo u Hrvatskoj nije jedinstveno u slavljenju ratnih zločinaca i ratnih zločina. Želimo im pokazati da u Hrvatskoj postoje i oni koji će neumorno zahtjevati od svojih institucija da zločine počinjene u ime i za račun naše Republike, odnosno od strane snaga pod njezinom kontrolom, treba priznati i osuditi, osuđujući istovremeno i politiku koja je do njihovih stradanja dovela. 

5 feminističkih knjiga koje možete pokloniti vašim najmilijima

S početkom adventa uobičajeno krenu pitanja što kome pokloniti “ispod bora”. Pa počnete razmišljati jeste li prošle godine poklonili majci omiljeni parfem, a ocu tople čarape ili je bilo obrnuto? Što ćete ove godine kada kog god da pitate treba li mu/joj što – kaže “Ne treba!” Pomislite li i Vi tada kako je božićno darivanje postalo pravo “umijeće preživljavanja” s obzirom na silna očekivanja nametnuta konzumerizmom i potrošačkim društvom, a nitko Vam ne olakšava s obzirom na to da im “Ništa ne treba”?

E pa da ove godine ne razbijate glavu pitanjem kako “preživjeti” to božićno ludilo, poslušajte naš savjet: umjesto brda i dolina poklonite najmilijima – knjigu! S knjigom ne možete pogriješiti! Beletristika, publicistika, proza ili poezija, kriminalistički romani, ljubavni, znanstveno-fantastični – Vi birate!

Dok razmišljate koju knjigu odabrati za koga, mi Vam donosimo naših TOP 5 knjiga s wish-liste, a Vi slobodno “grinčujte” s popisa nešto i za sebe.

5. Drugi spol, Simone de Beauvoir

Francuska egzistencijalistkinja Simone de Beauvoir u Drugom je spolu još 1949. godine pokušala prodrijeti u žensku biti istražujući odnos prema ženama kroz povijest te se zbog toga ovo djelo i dan danas smatra jednim od ključnih djela feminističke filozofije. Tematski “Drugi spol” progovara o ulozi žene, njenom razvoju, ugroženosti te mišljenju što uopće znači “biti žena”. Knjiga je pisana kroz 14 mjeseci te izdana u dva volumena, a zbog poglavlja koja se tiču biologije i evolucije žena, Vatikan je knjigu smjestio na listu “Zabranjenih knjiga”. No bez brige, Vi ju možete potražiti u izdanju Naklade Lijevak. Treba napomenuti kako je ova knjiga primarno namijenjena zahtjevnijim i iskusnijim čitateljima/icama, pogotovo s obzirom na osamsto strana egzistencijalnog teksta, no vjerujte nam kako je svih 800 stana vrijedno truda s obzirom na to kako su postavlja pitanja i dan danas aktualna. Od rasprave o položaju žene kroz povijest, izazovima braka i majčinstva do mogućnosti koje se nalaze ispred žena, ženskoj seksualnosti, književnim ženskim likovima te mnogim drugim temama de Beauvoir je nastojala odgovoriti na pitanja koja još uvijek muče žene diljem svijeta. Ako u Vašoj obitelji postoji netko voli teoretizirati – usrećite ga/ju s “Drugim spolom”.

4. Ja sam Malala, Malala Yousafzai

Priča o Malali Yousafzai, djevojčici koja je voljela ići u školu i učiti, djevojčici koja se pobunila protiv režima što ugnjetava, djevojčici koja je preživjela atentat te primila 2014. godine Nobelovu nagradu za mir idealno je štivo za sve uzraste! Priča o djevojčici koja je branila svoje pravo na školovanje skrenuvši pozornost pakistanske i svjetske javnosti na sebe, kao i bijes radikalnih talibana i konzervativaca koji smatraju kako je ženama mjesto isključivo u kući, da budu podložne muškarcima, da im obrazovanje nije potrebno inspirativno je djelo o mladoj feministkinji i kao takvo idealno štivo za božićne i ine praznike. Autobiografiju Malale Yousafzai potražite u izdanju nakladničke kuće Profil.

3. Sluškinjina priča, Margaret Atwood

Književno djelo Margaret Atwood aktualizirano HBO-ovom ekranizacijom o kojoj je na našem portalu bilo mnogo govora idealan je poklon svim ljubiteljima distopijskih romana. Priča je to o totalitarnom društvu u kojem obespravljene žene postaju strojevi za rađanje. Nakon što je objavljeno, ovo djelo izazvalo je niz polemika. Dok su ga jedni smatrali vrhunskom književnošću, drugi su mu pripisivali antikršćanske, antiislamističke, pa čak i antifeminističke stavove. Roman napadaju i dan danas, ali vrijeme je pokazalo kako se radi o iznimno vrijednoj knjizi. Ako se pitate zašto je “Sluškinjina priča” danas relevantnija no ikad, sve o tome pročitajte u tekstu libeline novinarke Katarine Pavičić-Ivelja, dok Vaše vlastite zaključke u bilo koje vrijeme možete slobodno s nama. Reizdanje “Sluškinjine priče” potražite u nakladi Lumen.

2.  100 priča za laku noć za mlade buntovnice, Elena Favilli i Francesca Cavallo

Knjiga “Priče za laku noć za mlade buntovnice” prošli je mjesec, ususret zagrebačkom Interliberu, napokon stigla i na naše police, a publika je i više nego oduševljena ovim djelom što dokazuju brojne pozitivne recenzije na bilo kojem portalu knjigoljubaca. “Priče za laku noć za mlade buntovnice”  idealan su poklon, kako Vama samima, tako i mlađim generacijama. O ovom djelu nećemo puno diskutirati, već Vas ostaviti da u osvrtu libeline novinarke Chiare Bilić.  Ovu inspirativnu knjigu koju prate predivne ilustracijama možete pronaći u izdanju nakladničke kuće Znanja d.o.o.

1. Med i mlijeko, Rupi Kaur

Ovo djelo ne poklanjajte drugima, nego poklonite sami sebi, čak i ako niste (pre)veliki ljubitelj poezije! Ako do sada niste čuli za Rupi Kaur, nakon “Med i mlijeka” – nećete prestati pričati o njoj! Ona je mlada kanadska pjesnikinja, fotografkinja i ilustratorica indijskog porijekla koja je do sada prodala više od 1,5 milijuna primjeraka svoje zbirke poezije. Prve zbirke ikad izdane. “Med i mlijeko”, osnažit će svakoga čitatelja i/ili čitateljicu, potaknuti ga/ju na razmišljanje i – dotaknuti. Rupi Kaur progovarajući na osoban način o boli, gubitku partnera, lošem odnosu s roditeljima, traumama, teškoćama prihvaćanja sebe i svoga tijela, ženstvenosti i mnogim drugim temama oduševit će i najkritičnije među nama. Inače, ova pjesnikinja tijekom svog kreativnog stvaralaštva je uvidjela važnost društvenih medija te je objavljujući svoju poeziju na društvenim mrežama je prati epitet “Instagram pjesnikinje”. međutim ono bitno ostaje kako je Rupi putem društvenih medija preskočila sve geografske i rasne podjele te se obratila svim ženama kolektivno, kao i onima koji se prepoznaju u njezinim pjesmama. Do sada upijajući njezinu liriku samo na Instagramu, osobno jedva čekam da si “Med i mlijeka” poklonim sama sebi ispod bora. A za to možda i ne uspijem dočekati Božić. Knjigu, inače, možete pronaći u nakladi izdavačke kuće Stilus.

Muzej realnosti

Od ponedjeljka, 11. prosinca UNICEF otvara vrata Muzeja realnosti  i vodi vas na trodnevno interaktivno putovanje kroz najranije djetinjstvo i potresnu svakodnevicu milijuna ugrožene djece diljem svijeta. Instalacije, iskustvene sobe, hologrami, optičke iluzije i virtualna stvarnost samo su neki od eksponata uz pomoć kojih će Muzej realnosti ove godine povezati različite doživljaje dječje stvarnosti.

Što je stvarno, a što nije? Mijenja li se naš doživljaj stvarnosti kada neku situaciju proživimo iz cipela druge osobe? Mogu li informacije, u vremenu alternativnih činjenica, dočarati kako je nekome tko je pretrpio nasilje, siromaštvo, odbačenost? Povezivanje s tuđim iskustvima otvara pore naše ljudskosti u trenucima beznađa i bespomoćnosti u odnosu na ono što se događa u svijetu. Ratovi, prirodne katastrofe, siromaštvo i nepravda dio su različitih stvarnosti. Za neke je to tek vijest u medijima, a za neke njihov trenutačni život.

Muzej realnosti jedinstveni je postav koji donosi posjetiteljima različite doživljaje stvarnosti koje čine život u Hrvatskoj, na jugu i sjeveru, istoku i zapadu svijeta koji dijelimo. Ove godine iz Muzeja progovaraju najmlađa djeca, darujući nam uvide i iskustva iz svog životnog kutka.

Kao i proteklih godina, Muzej realnosti održat će se u Muzeju iluzija u Zagrebu, gdje će na tri dana, od 11. do 13. prosinca, upravo uz pomoć iluzija, ispričati nove stvarne priče i približiti nam stvarnost najugroženije djece.

Od brojnih zanimljivih interaktivnih iskustava koje ćete kao posjetitelj Muzeja realnosti ove godine moći doživjeti izdvajamo one koje će zasigurno promijeniti vaš pogled na svijet:

1. Zaigrajte Lutriju života

Jedinstveni “stroj za upoznavanje” na trenutak će ukrstiti vaš životni put s putem jednog djeteta s neke daleke adrese. Svaki će posjetitelj kući ponijeti trajni podsjetnik na nezaboravan susret kao i na činjenicu da ne možemo odabrati gdje ćemo se roditi i da u život svi krećemo s različitih startnih pozicija.

2. Otškrinite vrata sobe s dva lica

Životni predmeti vode vas u dva paralelna dječja života koja se odvijaju na dva poštanska broja, u dvije obitelji – u sobi djeteta s oba zaposlena roditelja i sobi u kojoj boravi dijete u obitelji koja prima socijalnu pomoć. Jeste li znali da u obiteljima koja primaju socijalnu pomoć u Hrvatskoj, gotovo svako drugo dijete nema vlastiti krevet?

3. Doživite invaziju na djetinjstvo

Izgubite tlo pod nogama i iskusite kako dugotrajni sukobi i nasilje odraslih utječu na najmlađe. S jedne strane je Sirija, gdje 2.5 milijuna najmlađih žrtava sukoba živi na teško dostupnim mjestima bez pristupa pitkoj vodi, hrani i liječniku. S druge strane je Bangladeš gdje više od 300 tisuća djece, izbjeglica iz Mijanmara kojima je osim krova nad glavom ukradeno i djetinjstvo.

4. Čekajte da vam hrana padne s neba

Uz pomoć VR filma “The Food Drop” uđite u svakodnevicu malog izbjeglice Chuola iz Južnog Sudana čiji život ovisi o dostavi hrane zrakoplovom. Naći ćete se usred humanitarne krize i osjetiti kako je to kad vam život ovisi o vrećama žitarica koje padaju s neba. Trenutno oko 155 milijuna djece u svijetu zaostaje u razvoju zbog slabe prehrane, nezdravog okruženja i bolesti.

5. Uspnite se Stepenicama života

Većini posjetitelja nije teško uspeti se stepenicama kako bi (p)osjetili Muzej realnosti, no ove stepenice postavljaju pitanja. “Što je potrebno da se dijete uspne stepenicama života? “Koji su to temelji koje svako dijete treba dobiti, da bi se te stepenice izgradile?”. Uspon nije lak, ali je osjećaj na vrhu nešto posebno.

Uz spomenute eksponate, posjetitelji Muzeja moći će i zaviriti u naš čudesan mozak, ući u sobu potencijala, iskusiti prirodne katastrofe, snaći se kada im uragan iznenada izmakne tlo pod nogama, doznati kako nastaju sjene koje nas prate cijeli život, dobiti odgovor na pitanje “što je potrebno ljudskim bićima da se razvijaju?”, otkriti razliku između želja i potreba te otkriti vrijednost “darova za cijeli život” u muzejskoj trgovini.

Postav Muzeja realnosti bit će moguće razgledati u Muzeju Iluzija (Ilica 72) u Zagrebu od ponedjeljka 11. do srijede 13. prosinca – na dan otvorenja u ponedjeljak radno vrijeme Muzeja bit će od 12 do 22 sata, dok će preostale dane vrata Muzeja biti otvorena od 9 do 22 sata.

Ulaz će biti slobodan za sve posjetitelje.

Napadi na civilno društvo u Hrvatskoj

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Platforma 112 organizira konferenciju za medije pod nazivom Napadi na civilno društvo u Hrvatskoj. Konferencija će se održati u nedjelju, 10. prosinca u 11 sati u dvorani Kuće ljudskih prava. 

Ovom konferencijom organizacije civilnog društva upozoravaju na sustavne pritiske i ugrožavanje ljudskih prava u Hrvatskoj, pokušaj zatiranja ženskih reproduktivnih prava te na pritiske i napade na organizacije i pojedince vezano za slobodu izražavanja i zagovaranja javnog interesa te u kontekstu novih haaških presuda.

 Na konferenciji za novinare govorit će:

  • Željka Leljak Gracin, Zelena akcija
  • Sanja Cesar, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
  • Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću