Napad na trans osobu i njene prijateljice u centru Beograda

Priopćenje Egala prenosimo u cijelosti.

Trans* osoba Lela (T.D) prijavila je Udruženju građana “Egal” da je nju i njene dve prijateljice napao nepoznati mladić u ponedeljak 8. maja oko 3.45 u Piceriji “Trg” na Trgu Republike u Beogradu dok su kupovale picu.

Dok su njih tri čekale porudžbinu prišla su im dva muškarca, od kojih jedan starosti 20-23 godine im se obratio sa rečima: “Ne mogu da verujem da trandža stoji do mene i kupuje picu!”

Lela je ustupila mesto u redu nepoznatom muškarcu da bi izvršio porudžbinu i sa drugaricama sačekala svoju picu ispred objekta.

Nakon par minuta prvo je jedna njena drugarica ušla da vidi da li je gotova njihova porudžbina. Nepoznati mladić ju je pitao da li je ona “prijateljica ovog trandže”, na šta mu je ona uzvratila pitanjem odakle mu pravo da tako priča. “Šta vi ovde glumite”, počeo je da viče mladić.

Devojci su se pridružile Lela i druga drugarica nekoliko trenutaka kasnije kada je pica bila gotova.

U trenutku kada je Lela plaćala picu nepoznati muškarac joj je prišao s leđa i počeo da je udara pesnicama u glavu u predelu slepoočnice i obraza, a onda i nogama. Lela je od udaraca pala u ugao picerije pored kase i izgubila svest.

Leline drugarice su se postavile između nje i napadača, zbog čega on jednu od njih udara u vilicu i tom prilikom joj lomi zub, a drugu u telo, rekle su one u izjavi “Egalu”.

Nakon toga muškarac koji je bio u pratnji napadača i nije učestvovao u incidentu je izveo napadača napolje, a jedna od napadnutih devojaka je pozvala policiju. Ubrzo se pojavila policijska patrola, kao i vozilo hitne pomoći.

Nakon pregleda na maksilofacijalnoj hirurgiji Urgentnog centra njih tri su dale izjavu u policijskoj stanici Stari Grad.

“Egal” podseća da je ovo drugi napad na trans* osobu u centru Beograda u poslednjih deset dana. Prethodni slučaj napada na Leonu još uvek nije rešen, a ono što posebno zabrinjava u ovom novom slučaju je da napadač ima hrabrosti da vrši krivično delo pred svedocima i sigurnosnim kamerama.

Takođe, žalosno je što osoblje picerije nije smelo da reaguje u kritičnoj situaciji.

Upozoravamo da neefikasnim postupanjem državnih organa nasilnici bivaju dodatno ohrabreni u vršenju krivičnih dela, te stoga očekujemo hitnu i efikasnu reakciju svih nadležnih. U protivnom LGBT zajednica će morati da reaguje oštrijim merama od upoznavanja javnosti saopštenjima o napadima.

Peticija za otkaz ugovora Luki Popovu u emisiji Peti dan

Tekst peticije koju možete potpisati OVDJE prenosimo u cijelosti. 

Ravnatelju HRT-a Kazimiru Bačiću

Ravnatelju HTV-a Renatu Kuniću

Na znanje: Programsko vijeće HRT-a, Vijeće za elektroničke medije, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Pučka pravobraniteljica

Mi, gledatelji i platiše pristojbe HRT-a zahtijevamo od Uprave HRT-a da pod hitno raskine ugovor o suradnji s Lukom Popovom za sudjelovanje u emisiji Peti dan u ulozi komentatora društvenih zbivanja. Emisiju možete pogledati OVDJE

Luka Popov je emisiji Peti dan, emitiranoj 5. svibnja u sklopu teme “Različitost” koju je sam predložio kao moderator, samoinicijativno stao u obranu svećenika koji je odbio s drugom djecom pričestiti dječaka s Downovim sindromom (59:00min), i još na kraju, na pitanje Borisa Jokića, potvrdio da stoji iza svoje izjave objavljene na twitteru 29.4.2017. gdje je ovaj diskriminatorni čin svećenika kojeg je osudio i sam nadbiskup kao i opća javnost, opravdava analogijom sa zamišljenom situacijom slijepe osobe koje se ne pripušta u autoškolu: “A zamislite ovakav naslov: skandal u Hrvatskom autoklubu: instruktor vožnje ne dozvoljava slijepim osobama da…”

U istoj je emisiji problematizirao i izbor misice koja je mulatkinja kao neprihvatljiv čin pozitivne diskriminacije.

Javno propagiranje diskriminacije i segregacije djece s Downovim sindromom na javnoj televiziji PROTIVNO je hrvatskom Ustavu, antidiskriminacijskim propisima i politici uključivanja osoba s invaliditetom, kao i Zakonu o HRT-u te Ugovoru između HRT-a i Vlade RH prema kojima je HRT dužan poštivati i promicati ljudska prava, naročito djece i mladih, toleranciju i različitost. Istodobno Luka Popov vrijeđa osjećaje svih kršćana u našem društvu, teško iskrivljujući temeljno učenje Isusa Krista: “Što god učiniste jednom od ove moje najmanje brace, meni učiniste!” (MT 25, 45)

Tražimo od Uprave HRT-a da:

1. Odmah otkaže ugovor o suradnji Luku Popovu.

2. javno ispriča svi gledateljima i platišama pristojbe HRT-a, a posebno osobama s Downovim sindorom i njihovim obiteljima, kao i svim kršćanima na ovom sramotnom verbalnom izgredu Luke Popova budući da je za njegov angažman odgovoran HRT.

3. Sve preostale naknade od 1000 kn po emisiji predviđene za Luku Popova do kraja sezone uplati kao donaciju Hrvatskoj zajednici za Down sindrom, na račun HR6623600001101877763

Građani Republike Hrvatske i platiše pristojbi HRT-u

Imaginarna majka: Rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća

U organizaciji Sandorfa, Predstavljanje knjige “Imaginarna majka: Rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća” ,Ksenije Vidmar Horvat, održat će se 11. svibnja od 18 sati, u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. 

Imaginarna majka je kolektivna biografska studija majke u zapadnoj kulturi 20. stoljeća. Biografija je usredotočena na mitološko društveno utemeljenje žene u ulozi majke s jedne, i etnografsko svjedočenje žena o majčinstvu s druge strane.

Presjecište tih dviju silnica prostor je brojnih napetosti i sukoba koje autorica osvjetljava uz pomoć povijesno-kulturnog i povijesno-sociološkog istraživanja vizualnih žanrova, prije svega fotografije, medijskih etnografija i različitih stručnih diskursa.

Autorica majke i majčinstvo smatra ključnim ideološkim parametrom za utvrđivanje nacionalnih politika u 20. stoljeću — bez obzira na to radi li se o zapadnoj američkoj ili istočnoj socijalističkoj kulturi. U analizama koje potvrđuju tu tezu nižu se socijalističke partizanske majke, zapadne kapitalističke romantične majke, rasno obilježene crne i proleterske herojske majke, tranzicijske melodramatične majke — sve do “mame Jelke” i Jovanke Broz, smještene u granični prostor neodređenih majčinskih ikona.

Stručni je diskurs dvadeseto stoljeće učinio “stoljećem djeteta”, podredivši tomu i slobodu žene da odlučuje o svojoj sudbini — i kao majke i kao nemajke. No ni stručnjaci ni ideolozi zabavljeni tim podređivanjem nisu primijetili da je, u suton socijalne države, došlo do prijenosa poslanja reprodukcije naroda na transnacionalne majke.

Na predstavljanju sudjeluju:
Ksenija Vidmar Horvat 
Željka Jelavić
Anita Dremel
Anita Peti-Stantić
moderator: Srđan Sandić

Prof. dr. sc. Ksenija Vidmar Horvat (1966) je sociologinja kulture i komparatistkinja. Od 2000. godine na Odsjeku za sociologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani predaje obavezni kolegij Sociologija kulture, a bavi se i medijima, rodnom problematikom i globalnom kulturom. Znanstvenoistraživački joj je rad usredotočen na problematiku kulturne globalizacije, postsocijalizma, transkulturalne studije, kulturne identitete, manjine, sjećanje, pitanja postnacionalnog kozmopolitizma i europeizacije.

Okrugli stol LGBTIQ osoba s invaliditetom

LGBTIQ+ inicijativa Filozofskog fakulteta AUT 15. svibnja u 18.00 sati poziva sve na moderirani okrugli stol na temu LGBTIQ+ osoba s invaliditetom u Multimedijalnom institutu MAMA.

Okruglim stolom želi se istražiti intersekcija identiteta LGBTIQ+ osoba s njihovim invaliditetom, doći do zajedničkih punktova u identitetima, diskutirati o marginalizaciji oba spektra identiteta i pronaći zajednički jezik u pružanju otpora opresivnim patrijarhalnim obrascima. Prije svega se okruglim stolom želi podići svijest i potaknuti raspravu o manjku pristupačnosti i inkluzivnosti LGBTIQ+ prostora osobama s invaliditetom kao i položaju LGBTIQ+ osoba u zajednici osoba s invaliditetom.

Od tema na okruglom stolu, sudionice/i i moderatorice dotaknut će se i tema poput tzv. charity mentality problema, preispitivanje terminologije “normalan” i “posebne potrebe”, suzbijanja predrasuda o osobama s invaliditetom i razlikom između pojmova integracija i inkluzija.

“Ovim okruglim stolom želimo u javni diskurs staviti teme LGBTIQ+ osoba i osoba s invaliditetom i propitivati dosadašnje aktivističke prakse u inkluziji LGBTIQ+ osoba s invaliditetom kako bismo zajedničkim promišljanjima došle/i do novih aktivističkih momenata u širenju cijele LGBTIQ+ zajednice”, poručuju organizatori/ice.

Sudionice/i koje/i su zajednički sudjelovale/i u formiranju ovog okruglog stola su osobe isključivo iz LGBTIQ+ zajednice i zajednice osoba s invaliditetom što im omogućava direktno uključivanje u raspravu obzirom na njihovo življeno iskustvo.

Sudionice/i: Ana Džinić, Vesna Mačković, Daniel Musa, Dijana Ponoš i Marita Šupe
Moderatorice: Anamarija Artić i Svea Kučinić

Francuska: Ljevica je živa

Nakon rezultata prvog kruga izbora u Francuskoj, malo tko je iznenađen: Marine Le Pen i Emmanuel Macron će se suočiti u drugom krugu. No, povijesni rezultat Jean-Luc Mélenchona otvorio je novo poglavlje u povijesti francuske ljevice.

Nećemo biti u mogućnost dati detaljniju analizu dok nemamo podatke o lokalnom glasovanju,  tako da analiza navedena niže ostaje na općoj razini i temelji se na procjenama istraživačkih agencija i djelomičnim rezultatima koje navodi Ministarstvo unutarnjih poslova od ponoći 23. travnja.

1. U danima pred izbore ljevica je uglavnom bila otpisana, dok je desnica bila glasna i uvjerena da još uvijek može trijumfirati. Rezultat je bio kompleksniji nego što su očekivali. Ako pridodamo glasove Arthauda, Hamona, Mélenchona i Poutoua dobivamo 27.3 posto za ljevicu protiv 48.6 posto za desnicu. No, ako računamo da dio Macronovih glasova dolazi od ljevice, tada dolazimo do omjera 42 posto naspram 52 posto.

2.Marine Le Pen je s 22 posto glasova poboljšala svoj rezultat od zadnjih predsjedničkih izbora za 4 posto i nadmašila rezultat svog oca iz 2007.godine za 10 posto. Nacionalna fronta (FN) nastavlja zauzimati veliki dio političkog prostora, no rezultati su razočaravajući kada se usporede saanketama na početku kampanje, prema kojima Le Pen ima oko 27 posto. Zaista, unatoč prošlim nadmetanjima, jučerašnje rezultate možemo smatrati još manje plodonosnim: FN je osvojio 25.2 posto u utrci za upravnu vlast i 27.3 posto u regionalnim izborima. Le Pen je računala da će se ovi izbori preokrenuti u borbu s vladom Socijalističke Partije, no morala se natjecati s radikalnom desnom opozicijom i socijalističkim oponentima koji su išli lijevo žešće nego što je očekivala.

3.Najznačajniji rezultat postigla je ljevica obilježivši povijesni preokret. Kao što su ankete predviđale, kandidat Socijalističke Partije (PS) Benoît Hamon nije mogao pobjeći od klopke između centra što je potaknuo duo Hollande – Valls, a Macron intenzivirao, i želje za raskidom koji je poticao Mélenchon i njegovi pristalice. Hollandovo glasačko tijelo se 2012.god. podijelilo: pola ih je izabralo Macrona (zbog uvjerenja ili opcije manjeg zla u usporedbi s desnicom), četvrtina je izabrala Mélenchona i jedva petina Hamona. Najbitniji za “belle alliance populaire” – zapravo, Socijalistička partija i mali saveznici – trebali su spasiti PS dajući joj blagoslov čitave lijeve strane. PS je skoro bila reducirana na katastrofalnih pet posto Gastona Defferrera 1969.god. Taj poraz je prisilio Socijaliste na reorganizaciju pod Mitterandom sa Épinay kongresom 1971.god. Nakon gotovo pedeset godina sve počinje iznova. Kao što smo i očekivali, Épinayski PS je nestao s katastrofalnim mandatom u vladi.

4.Kada je riječ o povijesnim usporedbama, možemo spomenuti da Mélenchonov rezultat nije daleko od rezultata komunista (PCF) Jacquesa Duclosa iz 1969.god. (21.4 posto). U to vrijeme radikalna ljevica – le gauche de la gauche – upravlja situacijom. Mitterrandov PS je stao na kraj dugoj fazi koju je započeo antinacistički pokret otpora. Sada je Jean-Luc Mélenchon možda pomogao ispraviti stvari.

Ljevica ljevice je 2007.god. propustila priliku za novi početak koji je predviđan s dinamičnom kampanjom protiv Europskog ustavnog ugovora 2005.god. Energija koju smo vidjeli 2005.god. opet se pojavila i izvanredni rezultati su zaista dojmljivi.

{slika}

5. Mélenchon je od prošlog puta dobio još 8 posto, i bio je uspješniji od cijele radikalne ljevice nakon 1981.god. To duguje predanosti i kapacitetu za izražavanje univerzalnosti svog diskursa – klasike francuske ljevice – s jedinstvenošću svojih riječi i energije. Naposljetku, uopće nije toliko bitno kako iznosi svoje političke principe. Osjetljiv je spram ideja lijevog populizma i oprezan pri imenovanju ljevice kao pokreta –  uvjerenja koju je nedavna povijesti u očima mnogih diskreditirala. U praksi ljevici je vratio dinamičnost, energiju i otvoreno izražavanje njenih vrijednosti. Prepoznavajući ovo ne poništava se kritika njegove retorike i prijedloga. No nemoguće je ne prepoznati da je učinio da ove vrijednosti i energija govore dijelu populacije koja više ne vjeruje u njih i mladim ljudima koji za njih nikad nisu čuli. 

6. Dublja analiza koja ide dalje od onoga što smo vidjeli 2002.god. trebala bi pokazati uspjeh ove kampanje bez presedana. Ovdje ćemo navesti samo jedan aspekt: Mélenchon je, kao i Macron, imao koristi od kampanje vođene izvan tradicionalnih okvira stranke. Za izbore na kojima nagli preokret nije ukazivao na zadovoljstvo sa status quo – već upravo suprotno – ova dimenzija je bitna. IFOP ankete navode da su tri četvrtine onih koji se izjašnjavaju kako su “bez stranačkih preferencija” jednako podijeljeni između Mélenchona, Macrona i Le Pen.

7. Kroz tjedan dana moramo blokirati širenje Nacionalne Fronte. Njihov rast je usporen, ali se neumorno nastavlja. Bilo bi dobro kada bi to mogli opet zaustaviti glasanjem za Mélenchona, no nema razloga za ogorčenost: rezultat postignut u ovom krugu je izvanredan. Govori nam da nije istina da je ljevica umrla. Također nam govori da je ljevica uistinu aktivna samo kada je zaista lijevo, a i Mélenchonova dinamičnost je sa svojim munjevitim napretkom mnogo pokazala.

No, ako je ljevica zaista još uvijek ovdje, oblici koje ima nisu na razini njene moći ili barem nisu oblici koje joj je 20.stoljeće ostavilo, dominirano sučeljavanjem PCF i PS. Kada ovaj impresivni izborni ciklus završi bit će vrijeme za neizbježno ponovno utemeljenje francuske ljevice. 

Prevela i prilagodila: Darja Galović

Nevidljive sile: žene koje su oblikovale naš grad

Građanskom akcijom Nevidljive sile: žene koje su oblikovale naš grad, Zaklada Sveučilišta u Rijeci želi upoznati lokalnu zajednicu sa znamenitim ženama koje su svojim radom i postignućima kroz arhitekturu, kulturu, javno djelovanje i znanost dale doprinos izgradnji fizičkog i konceptualnog prostora Rijeke kao grada.

Akcija se realizira kroz seriju tribina koje će, uz biografsko tematiziranje odabranih žena, obuhvatiti i širi društveni kontekst spomenutih područja iz rodne perspektive. Na tribinama će sudjelovati predstavnici akademske zajednice, struke te organizacija civilnog društva.

Prva tribina posvećena arhitekturi bit će održana 10. svibnja 2017. u prostorima Društva arhitekata Rijeka – DAR (Ivana Dežmana 2a) s početkom u 19 sati. Sudjelovat će Lidija Butković Mićin s izlaganjem “Arhitektice u Rijeci 1950-ih i 1960-ih godina – emancipacija na djelu” o nasljeđu i doprinosu Ade Felice i Nade Šilović u oblikovanju modernističke vizure grada Rijeke. U kasnijoj raspravi pridružit će joj se profesorica i arhitektica Olga Magaš, arhitektica Ida Križaj Leko, te Jana Mikuličić Antulov i Gordan Resan dopredsjednica i predsjednik DAR-a. Moderaciju će voditi Gorana Stipeč, predsjednica sekcije mladih DAR-a.

Nakon arhitekture, 24. svibnja u antikvarijatu Ex Libris slijedi tribina o javnom djelovanju, dok ćemo se 31. svibnja u galeriji Garbas baviti ženama i kulturom. Posljednja tribina o znanosti bit će održana 13. lipnja 2017. u Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji u Rijeci. Osim serije tribina, uskoro kreće i online-kampanja Jeste li znali, u pripremi je brošura o znamenitim Riječankama, a građani i građanke će biti pozvani na uključivanje u kontinuirano mapiranje ženskog prinosa zajednici.

Ova građanska akcija provodi se zahvaljujući financijskoj potpori Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz Pule u sklopu decentraliziranog  modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Više informacija o akciji i cjelokupni program možete saznati na mrežnim i društvenim stranicama Zaklade Sveučilišta u Rijeci