Rođendanska noć u TRANSu

Trans Aid, koji već 5 godina slavi različitost, poziva sve trans, inter i rodno varijantne osobe (TIRV); LGBQ osobe te LGBTIQ-friendly osobe da u veljači nastave slijediti jednoroga (on_a zna gdje su pravi tulumi) i pridruže se u petak, 24. veljače, na rođendanskom partiju Rođendanska noć u TRANSu u Jiggy baru

Veliki peti rođendan, kako i priliči, želimo šareno, raznoliko i rasplesano proslaviti sa svima vama! Nakon što na buvljaku TRANSmjena dobara nabavite outfit, spremni_e ste uskočiti u cipelice i pasti s nama u rođendanski TRANS na plesnom podiju. Ako ste jedni_e od onih koji_e na podij ne bi ni pod razno, uopće nema veze, sigurno ćete razgibati moždane vijuge uz super zabavni Trans_Inter_aktivni kviz i usrećiti okusne pupoljke slavljeničkom tortom. A i upoznat ćete puno slatkih jednoroga, obećavamo, kažu iz Trans Aida. 

Program će izgledati ovako:

20.00-21.00 
Okupljamo se. Prilikom ulaska bacite pogled da utvrdite koga poznajete, a koga želite upoznati. Javite se i Trans Aid ekipi, ćaskanje nam dobro ide. 🙂

21.00-22.00 
Vrijeme za Trans_Inter_aktivni kviz. Pop kultura vam je u malom prstu? Ne stojite loše ni s aktivizmom za prava TIRV osoba? Samo jako volite kvizaško uzbuđenje? Sve su to legitimni razlozi za prijavu na naš kviz koji će voditi Colinda Evangelista iz House Of Flamingo. Okupite tim (najviše 4 osobe) i prijavite se do 22. veljače na info@transaid.hr. Nagrada je dosta dobra: sudjelovanje u našem kampu u 9. mjesecu u Rovinju. 

22.00-23.30 
Sad smo veći spremni_e za bacanje brige na veselje i puhanje svjećica na krasnoj rođendanskoj veganskoj torti. Prije i nakon što ju pojedemo, zabavljat ćemo se na ovom plesnom podiju s početka priče. Rasplesat će vas i raspjevati bend TransformeRI! 

23.30-3.00 
Zna se da pravi tulum započinje kad DJ-evi i DJ-ice stanu za pult, a kad kažemo da se radi o ZbeLe Na Tronu, svima je sve jasno. Zbeletronova Iva i DJ Vanja tu su da rasplešu sve inter, rodno nebinarne, trans, bi, lez, gej osobe, jednoroge i ostala mitska bića. 

Dakle, razloga je više nego dovoljno, zabilježite u rokovnike datum (i atendanje eventa će koristiti) i uletite s ekipom iz Trans Aida u pravu groznicu TRANS večeri!

Više od 160.000 ljudi marširalo Barcelonom zahtijevajući od Španjolske da primi više izbjeglica

Najmanje 160.000 ljudi okupilo se u subotu na prosvjedu u Barceloni kako bi zahtijevali da španjolska konzervativna vlada poveća napore u primanju izbjeglica iz ratom razorenih zemalja poput Sirije.

Španjolska je dosad primila samo 1.100 izbjeglica, a obvezala se primiti ih preko 17.000.

Prosvjednici/e su nosili/e transparente ispisane na katalonskom jeziku sa sloganima: “Dosta je izgovora! Primite ih sad!” i “Dosta je smrti, otvorite granice!”  dok su marširali/e kroz centar Barcelone prema obali.

Policija je izjavila da je u maršu sudjelovalo oko 160.000 ljudi, dok organizatori kažu da ih je blizu 300.000.

“U Kataloniji postoji konsenzus zahtijeva da vlada izvrši svoje obaveze”, izjavio je jedan od organizatora Ruben Wagesberg.

U rujnu 2015. godine, Španjolska se obvezala primiti 17.337 izbjeglica unutar dvije godine: 15.888 iz izbjegličkih kampova u Italiji i Grčkoj i .1449 iz Turske i Libije.

S grupom od 66 izbjeglica – 65 Sirijaca/ki i jednog Iračanina – koji su u četvrtak stigli u Madrid – broj primljenih izbjeglica iznosi samo 1.100.

Gradonačelnica Barcelone Ada Colau, bivša aktivistkinja protiv deložacija koja je španjolsku vladu natjerala da njezin grad primi više izbjeglica, pridružila se maršu.

“Jako je važno da u Europi neizvjesnosti u kojoj je ksenofobija u porastu Barcelona bude grad nade’, rekla je Colau.

Također, kritizirala je stav federalne vlasti prema izbjeglicama izražen na Vatikanskoj konferenciji o izbjegličkoj krizi u Europi u prosincu prošle godine.

Za razliku od Španjoske, Njemačka je kao zemlja članica EU-a prihvatila 890 000 tražitelja azila 2015. godine i još 280.000 u 2016. godini.

Njemačka je prošle godine odlučila prihvatiti više od 695.000 zahtijeva za azilom. Oko 60 posto tražitelja ima zajamčen potpuni izbjeglički status ili nešto niži oblik zaštite.

Prevela i prilagodila Sanja Kovačević

Predstavljanje inicijative Puk’o nam je film

Predstavljanje inicijative “Puk’o nam je film” održat će se u ponedjeljak, 20. veljače u dvorani Müller (kino Europa) točno u podne

Više od stotinu ljudi koji stvaraju filmove ispred i iza kamere okupilo se oko ove inicijative s ciljem zaštite neovisnosti hrvatske kinematografije od utjecaja politike.

 Ako je i vama puk’o film, obavezno dođite i pridružite nam se.

Proglas inicijative dostupan je na linku http://bit.ly/2laWKlH. Također, proglas je moguće potpisati slanjem e-maila s podacima ime/prezime na e-mail adresu: pukonamjefilm@gmail.com.

 

Boriti se kao djevojka: dekonstrukcija rodnih stereotipa

Proizvođač higijenskih uložaka Always osmislio je novu reklamu s ciljem osvještavanja rodnih stereotipa kod djece. Režiserka reklame u prvom je dijelu reklame upitala starije djevojke i dečka te jednog mlađeg dečka da pokažu što znači ‘trčati kao cura’, ‘boriti se kao cura’ i ‘bacati kao cura’. Svi/e su slabo mahali rukama, aludirajući na nesposobnost i slabost.

U idućem dijelu reklame sudjelovale su djevojčice. Pitali su četiri djevojčice da pokažu isto, a one su pokazale snažno, samouvjereno trčanje, i snažne i sigurne zamahe rukama. Jedna je djevojčica na pitanje “Što za tebe znači trčati kao cura?” odgovorila: “Trčati što brže možeš”. U idućem dijelu reklame postavljeno je pitanje: “Kada je postalo uvreda raditi nešto kao cura?” Na pitanje što njoj znači ‘činiti nešto kao cura’, jedna je djevojčica odgovorila da nije sigurna je li to dobro ili loše, ali da joj se čini da je loše, ponižavajuće. Starija je djevojka rekla da smatra da djevojčicama tako nešto smanjuje samopouzdanje, u vrijeme dok se pokušavaju pronaći. Smatra da im se time govori da su slabe i nedovoljno sposobne. Na kraju je jedna starija djevojka izjavila da ako uspijevaš u onome što radiš, radiš to dobro, da se ne treba obazirati na to što ti kažu i da ona radi stvari kao cura jer jest cura, te da se toga ne treba sramiti. Zadnja je djevojka izjavila :”Zašto ‘trčati kao cura’ ne bi značilo i pobjedu na utrci?”

Nakon gledanja ove reklame razmišljala sam o tome što je meni značilo ‘raditi nešto kao cura’ kada sam bila djevojčica. Susretala sam se s tim izrazom i u mladosti, i sjećam se da je u meni budio nelagodne osjećaje i percipiranje mene kao nesposobne, tako da se slažem s djevojčicom koja to doživljava ponižavajućim. Pitanje koje mi se nametalo jest: ‘Zar ja ne znam nešto raditi dobro samo zato što sam žensko?’ Kada to gledam iz današnje perspektive, čini mi se kao da je onima koji su imali takav stav zapravo nedostajalo samopouzdanja ili su se htjeli našaliti, s nečim što drugu osobu može zaboljeti. Sjećam se da sam se sa sličnim stereotipima susretala i u kasnijem obrazovanju, iako su bili suptilnije izneseni.

Svi smo se nekad u životu suočili s tim da nas se zbog neke predrasude i stereotipa smatra ovakvim ili onakvim. Vjerojatno je velik dio nas pobijedio takvo prosuđivanje nas samih, ponosno dignuo glavu i nastavio svojim putem. No, djeca su puno osjetljivija i puno manje svjesna takvih stereotipa.  Nisu stekli životno iskustvo koje bi ih naučilo da je istina puno drukčija i da mogu s ponosom stajati iza nje. Djevojčicama se od malih nogu usađuje da su slabije i manje sposobne od dječaka. Time im se također šalje poruka da trebaju biti podložne spram muškog roda, da trebaju ovisiti o muškarcu/dečku, stavlja ih se u okvire iz kojih se teško osloboditi. Umjesto da se djevojčice uči da je ponižavajuće ‘raditi nešto kao cura’, treba ih učiti samostalnosti, mudrosti i slobodoumnosti kako bi postale samosvjesne i sretne žene koje se ne srame ničega, pa tako ni vlastitih osobina, slabosti i nedostataka.

“Djecu se neprestano izlaže spolnom raslojavanju. Uloge muškaraca i žena u društvu se raspodjeljuju na tipičan način: tamo gdje roditelji djece nastoje imati izbalansirane uloge se, unatoč svemu, na žene gleda kao na one koje brinu o djeci, rade u vrtićima ili školama ili prodaju odjeću. Djeca u ranoj dobi usvajaju ove razlike i koriste ih za izgradnju stereotipa o rodovima. To, zauzvrat, utječe na izgradnju rodnog identiteta. Ponekad se rodni stereotipi prenose i nesvjesno: majka čitanjem priče djetetu može prenijeti rodni stereotip, ističući neke posebne osobine lika. Na primjer: ‘Ovo je sigurno djevojčica, jer ima ruž za usne’. Djeca vjerojatno interpretiraju ono što im je preneseno na isti način, kao fizičke i psihološke karakteristike; ili aktivnosti i uzorke ponašanja koje oni doživljavaju kao tipične. Tako stvaraju svoj doživljaj što dječaci ili djevojčice jesu, a time i svoj vlastiti identitet”, ističe znanstvenik Gaid Le Manner Idrissija.[1]

Djetinjstvo je razdoblje koje treba biti razdoblje slobode i igre, a ne podrugivanja i ponižavanja. Djetinjstvo treba biti razdoblje u kojem djeca uče o sebi i drugima u pozitivnom svjetlu, i uče poštivati i uvažavati druge. Ono ne bi smjelo biti razdoblje u kojem će djevojčice učiti da su nesposobne i slabe, a dječaci da djevojčice vrijede manje od njih. Djevojčice ne bi smjele misliti da ne znaju trčati jer su cure i da se ne znaju boriti jer su cure, već bi trebale znati da mogu trčati najbrže i pobijediti na utrci.


[1] Izvor: Christelle Declercq, Daniele Moreau: “Rađaju li se djeca kao dječaci i djevojčice – ili takvima postaju?” u: Djeca u Europi: zajednička publikacija mreže europskih časopisa, vol.4 no.8 )

Završetak najveće LGBT kampanje u Srbiji

Završnim skupom kampanje #bićebolje ove subote, 18. veljače u Beogradu završava najveća LGBT kampanje u Srbiji do sada. Na konvenciji će govoriti sudionici kampanje, a glavna tema bit će budućnost LGBT aktivizma u Srbiji.

“Kampanjom #bićebolje već mesec dana šaljemo ohrabrujuću poruku mladim LGBT osobama: Niste sami, vaši problemi zbog neprihvatanja su rešivi! Deo ste jedne šarenolike zajednice koja postaje sve snažnija! Takođe, šaljemo poruku i čitavoj javnosti da #bićebolje svima nama ako upoznamo jedni druge, ako shvatimo da nismo potpuni neznanci jedni drugima i da ćemo solidarni među sobom da se izborimo za ravnopravnost i prihvatanje” poručuju organizatori kampanje.

Kampanja #bićebolje doprla je samo na Facebooku do milijon ljudi i po tome i dužini trajanja sigurno je najveća LGBT kampanja u Srbiji.

“Pored 22 spota u ukupnom trajanju od skoro sat vremena, koji su prikazivani na društvenim mrežama, gostovali smo na nacionalnim televizijama, a o kampanji se pisalo u štampanim medijima i na portalima. Podržali su nas mnogi, kako gej tako i strejt saveznici, od ljudi iz naroda do nekih vrlo poznatih ličnosti. Zahvalni smo vam na podršci, jer tako pokazujete da je OK prihvatiti LGBT osobe i jer ste podigli vidljivost našoj kampanji” zaključuju u Inicijativi za demokratsku tranziciju.

O kampanji:
Kampanju #bićebolje Inicijative za demokratsku tranziciju i Loud & Queer podržala je Kancelarija za ljudska i manjinska prava Vlade Republike Srbije i deo je programa “Stvaranje tolerancije i razumevanja prema LGBT populaciji u srpskom društvu” koji finansira Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Norveške. DTI je udruženje građana koje promoviše principe lokalnog ekonomskog razvoja, održivog građanskog društva, ljudskih prava i borbe protiv ksenofobije, a osnovano je 2002. godine. Loud & Queer je najstarija LGBT event management organizacija, osnovana 2003. godine. Organizuje žurke, festivale, sarađuje sa organizatorima mainstream događaja, promoviše ljudska prava LGBT osoba kroz kulturu i zabavu, a jedan je od organizatora parade “Ponos Srbije”.

Cilj kampanje je da serijom spotova sa LGBT osobama, njihovim strejt prijateljima i javnim ličnostima podrži mlade LGBT osobe da prihvate sebe.

Mladi ljudi su ranjiva populacija, a to je posebno izraženo kod njihovih LGBT vršnjaka. Zbog nasilja, diskriminacije i odbacivanja od strane roditelja i okoline koje doživljavaju, mlade LGBT osobe su značajno sklonije simptomima iz domena depresije, a čak 30% ima tendenciju da pokuša samoubistvo, naspram šest odsto njihovih vršnjaka iz heteroseksualne populacije. Umesto da tinejdžersko doba, kada je kreativni potencijal u punom naboju (prelazak mlade osobe u odraslu jedinku) posvete osvajanju sveta, mnogi članovi LGBT zajednice žive u strahu, depresiji, osećaju isključenosti i teskobe.
Zato su DTI i LnQ uradili seriju spotova sa LGBT osobama koje su prošle kroz tu životnu fazu, kako bi sa mladima podelile svoja iskustva i načine na koje su rešavale probleme koje su imale zbog svoje seksualnosti u mladosti. Rešavanjem svojih problema one su prošle kroz uspešan proces prihvatanja od strane najbliže okoline, a osnovna poruka mladim LGBT osobama je da će vremenom život postajati lakši i bolji.

Do sada objavljene spotove može se naći na Facebook stranici Loud & Queer ili na YouTube kanalu kampanje #bićebolje.

Otvorena izložba Naše tijelo, naš izbor, naša borba!

Jučer je u Rijeci, u prostoru na adresi Križanićeva 6a otvorena izložba “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!”. Izložbu su kratkim govorima otvorile organizatorice iz PaRitera, nakon čega je zbor VINS izveo Ay Carmelu. Samo otvorenje je privuklo izuzetno mnogo posjetiteljica i posjetitelja, što svjedoči o aktualnosti teme i interesu građana i građanki grada Rijeka o aktualnim napadima na ženska reproduktivna prava.

Izložba je aktivistička intervencija, koja je nastala kao reakcija na društvenu zbilju u kojoj Ustavni sud odlučuje o nečemu tako elementarnom kao što je ženino pravo na izbor. Postav izložbe čine aktivistički materijali, kao što su fotografije, pamfleti, medijski članci i drugi materijali. Izloženi materijali svjedoče borbu žena širom svijeta da ostvare ili zadrže pravo na prekid trudnoće.

{slika}

Koncept postave obuhvaća dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta, uključujući i Poljsku i Irsku, čiji su društveni konteksti najbliži onome u kojem živimo. Naracije o zemljama pružaju uvid u situaciju, zakone i nastojanja ženskih pokreta da ostvare svoja prava. Uz postav izložbe, u prostoru je ostvaren “Čitalački ćošak”, u kojem posjetitelji/ce mogu pročitati više o zakonodavnim okvirima i praksama iz cijelog svijeta, ali i prelistati materijale američke organizacije “Katolici za izbor”.

Izložba je otvorena do 25. veljače, od 12 do 17 sati. “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!” organizirana je i postavljena u suradnji s platformom Građani svom gradu. Nastala je u sklopu projekta Hrvatsko feminističko proljeće, a financijski ju podržavaju Mediterranean Women’s Fund i Primorsko-goranska županija.