Hrvatska zaslužuje bolje od vas!

Centar za mirovne studije i GONG pozivaju građane i građanke da potpišu peticiju koju su osobe iz javnog i kulturnog života pokrenule za smjenu ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića zbog plagiranja i time iskažu snažno protivljenje plagiranju u znanosti i obrazovanju!

Ugledni znanstvenici i znanstvenice pokrenuli su peticiju protiv plagiranja upozoravajući da je “plagiranje raširen problem u akademskom, obrazovnom i javnom djelovanju u Republici Hrvatskoj te da plagiranje i slični oblici etički neprihvatljivog ponašanja dugoročno uništavaju znanstvene, obrazovne i odgojne ustanove, te vode opasnom slabljenju društvenog povjerenja”.

“Dok građanke i građani kontinuirano podsjećaju vlast da obrazovanje jest i treba biti ključna javna politika za održivi razvoj Hrvatske, vlast se ne samo oglušuje na zahtjeve građana/ki nego i dodatno degradira znanost i obrazovanje. Tako vlast pokazuje nebrigu za obrazovanje kao i za društvenu poziciju i dignitet učitelja/ica i znanstvenika/ica, a istovremeno podržava i ničime ne osporava mandat dužnosnika/ica i drugih osoba na najvišim pozicijama u sektoru znanosti i obrazovanja koji se ne libe plagiranja, izigravanja procedure i drugih etički neprihvatljivih postupaka”, poručuju iz CMS-a i GONG-a i pozivaju sve da svojim potpisom pokažu neslaganje s ovakvim ponašanjem vlasti. 

                                                          

Rumunjska: Najveći prosvjedi u posljednjih 25 godina

Građani i građanke diljem Rumunjske već danima prosvjeduju zbog uredbe o dekriminaliziranju nekih oblika korupcije. Tamošnji mediji naglašavaju da je ovo najveći protest u posljednjih 25 godina u Rumunjskoj, a procjene brojka se kreću od 175 do 250 tisuća ljudi. Prosvjeduje se u oko 50 gradova kao što su Timisoara, Cluj-Napoca, Iasi, Sibiu, Brasov, Arad, Galati, Craiova, Constanta, Alba-Iulia i Bukurešt. 

“Prosvjedujem zbog moje budućnosti i budućnosti moje djece. Ne želim živjeti u zemlji gdje je državnim službenicima/ama dopušteno da kradu javni novac i prolaze nekažnjeno. Ne želim da ikada više moram nekome davati mito. Želim da moja djeca odrastaju i žive u zemlji u kojoj se vrednuje znanje i vještine. Ne želim napustiti Rumunjsku jer je korumpirana”, za Libelu je svoje razloge prosvjeda iznijela Izabella KisKasza.  

Prosvjednici/ice su okupirali trgove i uzvikivali da su vladini službenici/ice “lopovi” i “crvena kuga”. 

Vladajuća stranka PSD odlučila je dekriminalizirati dijela korupcije ispod 200,000 lea (oko 47,800 eura), što posebno ide na ruku šefu Socijaldemokratske stranke Liviu Dragnea koji bi zbog toga trebao izbjeći suđenje zbog fiktivnih poslova. 

Na takvu odluku burno je reagiralo i civilno društvo i predsjednik Klaus Iohannis koji je uputio i žalbu ustavnom sudu na spornu uredbu. Al Jazeera prenosi i njegov komentar situacije: “Moje, i mišljenje predsjedničke pravne službe jest da se ovdje očito radi o sukobu ustavne prirode koji se vodi između vlade na jednoj, te pravosuđa i parlamenta na drugoj strani. Dokument je izrađen i ide na Ustavni sud”, rekao je Iohannis. Zbog sporne uredbe ostavku je dao i ministar turizma i trgovine Florin Jianu koji je na svom Facebook profilu napisao da je dao ostavku iz moralnih razloga i zbog svoje djece kojoj neće moći pogledati u oči ako će i na koji način sudjelovati u donošenju ove uredbe. Na povlačenje mjere pozvao je i potpredsjednik Socijaldemokrata Mihai Chirica.

Ipak, da svi ministri ne razmišljaju tako, svjedoče i riječi ministar pravosuđa Florina Iordachea koji je na svom Facebook profilu branio mjeru, kazavši da je ta uredba nužna kako bi se razjasnilo što kazneno djelo zlouporabe položaja povlači za sobom jer je Ustavni sud rekao da je postojeća definicija neustavna. Također, rekao je da su mjere “zbog loše komunikacije krivo protumačene”. 

Na spornu uredbu je reagirala i Europska Komisija koja s velikom zabrinutošću prati događaje. “Borba protiv korupcije treba napredovati, a ne biti prekinuta”, rekao je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

Ustavni sud dao je vladi, sucima i parlamentu rok da do 7. veljače dostave argumentaciju te je rekao da će 20 dana od tog roka donijeti konačnu odluku. 

{slika}

S.R.C.E. na Pločniku by House of Flamingo

Ovog Valentinova oduprite se opresivnoj šlapi najstresnijeg izmišljenog blagdana jer vas House Of Flamingo poziva na S.R.C.E. – podjednako sladunjavu “proslavu” dana ljubavi i zaljubljenih kao i onih koji uz smijeh žele zaboraviti na zadnju veliku pogrešku u svom životu.

Posebno za ovu priliku HoF tranđeli simboličnog akronima S.R.C.E. – Spazam Orgazam, RoxanneColinda Evangelista i Entity samostalne nastupe zamijenit će nikad izvedenim duetima inspiriranim klasičnim i suvremenim ljubavnim pričama. Sve prisutne prostrijelit će uspješnicama pop kulture i brodvejskih pozornica poput Kupidove strijele: u čušpajzu ljubavi, mržnje, scissoringa, slatkih odvratnoća, tinejdžerske zaluđenosti i romantičnih tragedija. Kao pojačanje ove ljubavne fantazije pridružit će im se i baby tranđeo Lana Galore.

Upad na je besplatan i to je poklon publici zbog opetovane podrške koju kolektiv dobiva već gotovo četiri godine. “Valentinovo u Pločniku dokazat će da nije važno jeste li s kim, već s kim ste i gdje. Neka to bude na udarima smijeha, glamura i sirovih strasti pod svjetlima reflektora u Pločniku. Uputite se stoga 14.2. na set romantične komedije i to baš one za koju se kunete da je niste pogledali i čiju glavnu glazbenu temu još uvijek pjevušite pod tušem” , poručuje House of Flamingo. Za dresscode dodaju: “We’re gonna dress you up in our love. Donje rublje je opcionalno. Perike će vam svakako odletjeti ako ih ne pričvrstite. “

Kolektiv House of Flamingo od 2014. djeluje s ciljem promocije queer kulture i naslijeđa, te promicanja suvremenih oblika queer umjetničkih izričaja. Poseban naglasak stavljaju na osnaživanje lokalne i regionalne drag scene te postizanju društvene vidljivosti rodno varijantnih identiteta i queer umjetničkih praksi.

S.R.C.E. u Pločniku dio je godišnjih aktivnosti udruge Flamingo. Program je financijski podržao Ured za kulturu Grada Zagreba, a logistički Pločnik. Produkciju programa provodi najružičastija umjetnička kuća, House of Flamingo.

Jedino gore od šovinizma je docirajući šovinizam

Ovoga vikenda Zadranke su uživale u Famous baru… i onda su naišle na portal Antena Zadar  koji im je održao lekciju o tome dokle seže sloboda žena. Po tekstu koji potpisuje Franko Pavić – ne tako daleko.

Opasan, uvredljiv, šovinistički, ženomrzilački, mensplejnerski i nimalo bezazlen članak koji je 1. veljače objavljen na portalu Antena Zadar reakcija je na fotogaleriju objavljenu dva dana ranije na istom portalu, a koja vrvi fotografijama sudionica jednog, da živimo u slobodnom i reguliranom društvu, sasvim običnog vikend izlaska u grad.

Nekolicina Zadranki otišla je u Famous bar na striptiz, muškarci su se skidali, žene su se zabavljale, i ta neprirodna pojava u patrijarhalnom svijetu probudila je patrijarhalnu zvijer i njegova nešto argumentima vičnijeg srodnika – docirajući šovinizam. Dan ili dva poslije, te iste žene i djevojke shvatile su da će ih, sasvim bezazleni izlazak vjerojatno koštati posla, braka, veze… pa su se osjetivši na svojoj koži u kakvom društvu živimo obratile Anteni Zadar i zamolili novinare tog portala da skinu fotogaleriju koja im je ugrozila svakodnevan život. Međutim, Antena Zadar umjesto članka s naslovom “Drage djevojke i žene, žao nam je što 2017. i dalje živimo u svijetu koji vam ne jamči temeljna ljudska prava i slobode” i skidanja fotogalerije, objavljuje sramotan članak naslova “Zadranke otišle na striptiz, a zaboravile da žive s primitivcima. I sad bi to trebao biti naš problem, ma dajte!”, u kojem se hrvatskom društvu objašnjava teško iskorjenjiv aksiom postojanja žene – “dobila si što si tražila”. Znači, žene su krive, jer su zaboravile da žive s primitivcima, a to nije naš (društveni) problem nego problem samo i isključivo senilnih žena. Ha-ha, ne.

U tekstu su žene iz fotogalerije, valjda da bi se što jasnije argumentiralo odbijanje skidanja fotogalerije ali i istinitost spomenutog aksioma, opisane kao “zaslinjene Zadranke… u što provokativnijim opravama” na zabavi atipičnoj za žene (inače idu na “elegantne večerice uz šampanjac, kanapeiće od kavijara” u dugačkim toaletama…), kao ljudska bića kojima je urođena potreba za opstankom pa su zato pohrlile na striptiz (valjda bi išle na burzu rada ili u Irsku, kao i svaki drugi egzistencijalno ugroženi Hrvat/ica?; ovaj argument stvarno nisam razumjela, a trudila sam se), kao oltaruše i licemjerke, žene kojima mozak radi samo dok obavljaju kućanske poslove (tad im je palo na pamet da bi moglo biti problema zbog izlaska), kao neodgojene i neobrazovane žene koje zbog tih atributa i rade krive izbore (BINGO!, i ovaj put ste sve same krive, nema društvo veze s tim), kao robinje koje potpisuju ugovore s muškarcima dajući im dozvolu da se prema njima odnose kao prema štracama…  Opisane su kao ogorčene zabavljačice (zamislite, ugroženi ste, tražite pomoć, a umjesto solidarnosti s onim što vam se događa proglasi vas se ogorčenom zabavljačicom), one su opisane kao počiniteljice (čega točno? počinile su zabavu? i zato ih treba kazniti? a joj, Hrvatska moja).

Najgore tek slijedi u obliku taksativnog, šovinističkog, ženomrzilačkog mensplejnanja ženama kako se ponašati i tko je tu zapravo počinitelj i zašto slijedi jedna tako lijepa odmazda kao otkaz, razvod ili prekid veze, a možda i batine (pazite, novinar u tekstu navodi da je svjestan da su žene iz fotogalerije možebitno i fizički ugrožene!) i zašto to nije naš (društveni, ne problem Antene Zadar i potpisnika teksta, oni ne žive u istoj zemlji kao i mi, mi društvo) problem:

{slika}

Pazite ove tragedije: potpisnik teksta na Anteni Zadar ima dosta jasnu sliku društva u kojem živimo, svjestan je da su ženama koje su dio fotogalerije u pitanje dovedeni poslovni odnosi, obiteljski odnosi, da su potencijalne žrtve obiteljskog i nasilja u vezi. Pročitajte ovu monstruoznu rečenicu naglas: “I sad je to naš problem, sad je problem što su doma naišle na viku, neodobravanje i možebitne batine svojih mužjaka kojima, zasigurno, nisu ni rekle gdje idu.” Zato bi bilo dobro naglasiti neke aksiome zdravog razuma: društveni je problem bilo kakav oblik nasilja počinjen prema slabijem i nezaštićenom pojedincu. Društveni je problem kada se bilo kakav oblik nasilja počinjen prema pojedincu proglašava isključivom odgovornošću žrtve ili onog nad kojim se nasilje čini. Društveni je problem toliko jasan i star da je zbog toga i pravno reguliran, kriminaliziran, da postoje pokreti za ljudska prava koji se bore onda kada država to ne prepoznaje ili kad društvo u cjelini, a ne žene, pati od senilnosti.

Potpisnik teksta na Anteni Zadar ne shvaća temeljnu ideju onog čijim se predstavnikom proglašava u tekstu, a to je prosvjetiteljstvo. On to naziva prosvjetom i utoliko je njegov stav simptomatičan koliko i opasan. Posebno u trenutku u kojem izrazito prosvjetno objašnjava ženama i djevojkama da će ih subotnji izlazak možebitno koštati razvoda, otkaza i batina, ali da on kao predstavnik prosvjetnog društva neće progovoriti o društvenoj nepravdi i ukazati na pravog krivca, nego će licemjerne oltaruše i lažljivice natjerati da plate onaj petominutni rad mozga između kuhanja ručka i paljenja usisavača. Ukratko: žene, dobit ćete ono šta ste tražile. Zato valja ponoviti još jedan aksiom zdravog razuma: ne postoji žena koja je svojim ponašanjem nešto tražila/zaslužila, postoji samo društvo koje nije osiguralo jednaku slobodu i prava svim svojim pripadnicima/ama. Također, prosvjeta je jedno, prosvjetiteljstvo drugo.

I još… menadžment bara. Što reći, kakvu feminističku poruku poslati? Čak i kad je žena u publici, eksploatacija ne prestaje. Posjetiteljice bara samim su fotografiranjem, a onda i popratnim tekstom prikazane kao senzacija, društvena anomalija, freak-show u nekom dalmatinskom gradu, ili kako ih je ono gore sve Franko Pavić u svojoj pomračenom, mizoginičnom ćerećenju nazvao…

Tekst na Anteni Zadar sramota je za novinarstvo. Strah žena 2017. od društva u kojem žive sramota je tog društva.

Studiji o mladima za mlade

Studiji o mladima za mlade su inovativan, neformalan program kojeg Mreža mladih Hrvatske provodi već sedmu godinu za redom. Namijenjen je informiranju, obrazovanju i osnaživanju mladih (18 do 30 godina) koji su uključeni u inicijative ili organizacije civilnoga društva, ali su tek na početku svoga aktivističkoga puta ili pak žele unaprijediti prethodno stečeno znanje i vještine.

Kroz ovaj intenzivni višemjesečni edukacijski program sudionici i sudionice će moći razviti, odnosno unaprijediti, svoje kompetencije (znanja, vještine, stavove) u području rada s mladima, politika za mlade i doprinosa društvenoj promjeni te će biti osposobljeni/e za:

  • Zauzimanje odgovornog odnosa prema svojoj zajednici i uključivanju u sudioničke procese demokracije
  • Korištenje istraživačke metodologije koja će im pomoći u prepoznavanju, analiziranju i artikuliranju potreba i problema mladih te zagovaranju održivih rješenja
  • Kritičko promišljanje o pojedinim metodama, tehnikama i mogućnostima djelovanja u zajednici koje imaju utjecaj na razvoj politika za mlade i pozitivne društvene promjene,
  • Primjenu znanja u zajednici u kojoj žive

Na studije se ove godine upisuje sedma generacija polaznika i polaznica, a primljeno će biti 15 novih polaznika/ica. Program se sastoji od:

  • Tri edukacijska modula
  1. Rad s mladima u zajednici, Samobor, 15. do 19. ožujka 2017.
  2. Doprinos mladih zaštiti ljudskih prava kroz aktivizam i društvenu promjenu jučer i danas, Vukovar, 25. do 28. svibnja 2017.
  3. Politike za mlade, Zagreb, 10. do 13. srpnja 2017.
  • Istraživačko-aktivističkog praktikuma – polaznici osmišljavaju i provode istraživanje o temi koja je područje njihovog interesa (istraživački segment praktikuma), taj proces i rezultate opisuju u manjem istraživačkom radu te osmišljavaju i provode praktičnu aktivnost koja se tom temom bavi (aktivistički segment praktikuma). Najuspješniji se radovi objavljuju u Biltenu Studija o mladima za mlade.
  • Online platforme za učenje – na online platformi Moodle polaznicima se osiguravaju interaktivni materijali i zadaci prije i/ili poslije edukacijskih modula.
  • Mentorske podrške – kako bi se polaznicima osigurala podrška u procesu učenja i provedbi istraživanja, osigurana im je kontinuirana mentorska podrška tijekom cjelokupnog trajanja programa Studija.
  • Završne konferencije – polaznici će imati priliku prezentirati svoje istraživačke radove i aktivističke angažmane u lokalnoj zajednici, podijeliti svoja znanja i iskustva s prethodnim polaznicima Studija o mladima za mlade te prisustvovati interaktivnim predavanjima suradnika Studija.

Svi navedeni elementi programa se međusobno isprepliću i nadopunjuju te čine jedinstvenu cjelinu zbog čega je iznimno važno da polaznici/e aktivno sudjeluju u svim segmentima Studija. Aktivnosti Studija održat će se od ožujka do srpnja 2017. Osim modula koji traju sveukupno dvanaest dana (5+4+3), bit će potrebno uložiti još oko 15 radnih dana za ostale aktivnosti (praktični radovi, mentorstvo, rad na online platformi, završno događanje).

Izvoditelji/ice programa iskusni su edukatori/ice u području rada s mladima, metodologiji istraživanja, doprinosu društvenoj promjeni i politika za mlade. Treneri/ice ovogodišnjeg programa Studija su: Sunčana Kusturin, Domagoj Morić, Bojana Ćulum, Nikola Baketa, Emina Bužinkić, Martina Horvat, Mirela Travar i Karlo Kralj.

Organizator pokriva sve troškove organizacije Studija, što uključuje i školarinu te smještaj i prehranu sudionika/ca. Očekuje se da polaznici/e ili njihove organizacije snose troškove puta. Ako bi ti to predstavljalo problem zbog nepovoljne financijske situacije, MMH poručuje: “ne daj da te to spriječi u prijavi na Studije. Naznači nam to u prijavnom obrascu, a mi ćemo se potruditi da riješimo problem.”

Ako ste zainteresirani/e sudjelovati u programu, ispunite prijavni obrazac do 17. veljače 2017. godine i pošaljite životopis na email adresu studijizamlade@gmail.com. Do 28. veljače 2017. objavit će se rezultati selekcije te će odabrani polaznici/e dobiti detaljne informacije o programu. 

Dodatne informacije o Studijima potražite na službenim stranicama

Ovogodišnji program provodi se u suradnji Centra za mirovne studije i Mreže mladih Hrvatske, a financiran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i privatnom donacijom njemačke književnice Sabine Bode.

Silovanje popraćeno mizoginim komentarima

Jučer je objavljeno kako je “zagrebački ugostitelj R. S. (50), višestruko osuđivani recidivist kojemu je prema kaznenoj evidenciji ovo peti postupak zbog silovanja” prijavljen zbog još jednog kaznenog djela silovanja te mu je određen istražni zatvor “zbog opasnosti ponavljanja djela”.            

Kako je moguće da je na slobodi osoba koja je četiri puta prije ovoga počinila kazneno djelo silovanja – što prema našem zakonodavstvu i sudskoj praksi znači da su ta ‘djela’ uključivala prijetnju i uporabu sile u svrhu svladavanja žrtve? Radi se o uspješnom ugostitelju koji je prema tome poslodavac u poziciji moći prema zaposlenicama za što je do sada već četiri puta bio osuđen. Znajući kako je kod nas sudska praksa bila i je iznimno benevolentna prema silovateljima, nameće se pitanje o težini njegovih prijašnjih zločina. Kada je točno prije ovoga petog puta utvrđeno da nema opasnosti ponavljanja djela? Tko je to utvrdio? Na temelju čega? Hoće li odgovarati oni koji su to utvrdili? Kako je moguće da zločin silovanja koji je dokazano recidivan zastarijeva? Tko su odgovorni suci i drugi službenici institucija? Ovo su neka pitanja koja postavljam čitajući o ovom slučaju.

Mediji, nažalost, ne istražuju i ne odgovaraju na ovakva pitanja, ne informiraju se i ne educiraju o temi o kojoj pišu. Zapravo, nasilje prema ženama ne percipiraju i ne predstavljaju kao bitan pa ni ikakav društveni problem, već kao “dobru priču” za crnu kroniku – što strašnija to bolje – koja će privući klikove i publiku. Osim nekoliko korektnih, mada nedovoljno informiranih i osviještenih izvještaja, ovaj je slučaj “popraćen” gomilom nepotrebnih detalja i vrlo senzacionalističkim tonom.

“Spreman sam te ubiti i odrobijati za to 40 godina u Lepoglavi pisneš li ikome”, zaprijetio je R. S.

Djevojka iz okolice Siska koja je u Zagrebu našla posao konobarice, imala je nesreću da joj je poslodavac višestruko osuđivani recidivist R.S. (50), zagrebački ugostitelj. Nakon samo jednoga dana na poslu silovao ju je, a spasila ju je policija iz njegovih predatorskih kandži jer je ni nakon zločina nije želio pustiti.” (Jutarnji list, 30.1. 2017.)

Obratimo pažnju na frazu, koju i ostali mediji mahom ponavljaju – “djevojka je imala nesreću da joj je poslodavac višestruko osuđivani recidivist”. Umjesto da postavi pitanje kako je moguće da joj je poslodavac višestruko (do sada četiri puta) osuđivani silovatelj – autor članka fokus stavlja na žrtvu, implicirajući kako je, eto, tek “nedostatak sreće” u pitanju.

U ovom slučaju u naslovima i u tekstu optuženog se naziva ili “recidivistom” ili “monstrumom”. Treba naglašavati višestrukost zločina, no fraza “višestruko osuđivani recidivist” je pleonazam, a umjesto senzacionalističkog “monstruma” i “predatorskih kandži” – mnogo točnije i adekvatnije bi bilo “višestruko osuđivani silovatelj” ili ako hoćete “višestruki počinitelj kaznenog djela silovanja”.

FAKTIV je 22. rujna 2016. povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja prema ženama pozvao novinare/ke i urednike/ce da posebnu pažnju posvete načinu pisanja o nasilju prema ženama te da u svom mediju objave smjernice za izvještavanje o ovom problemu.

Ovoga puta želimo naglasiti:

Uklonite komentare čitatelja/ica koji su govor mržnje.

Javno mišljenje je značajno oblikovano kulturom silovanja i kulturom nasilja, komentari čitatelja/ica često su puni osude i vrijeđanja prema žrtvi, a i prema sugovornicima/ama. Takvi komentari trebaju biti uklonjeni u najkraćem roku.

U ovom konkretnom slučaju (kao i u mnogima prije) sve vrvi od “pravedničkih” komentatora koji bi silovatelja kažnjavali novim silovanjima žena. Takvi komentari, osim što su govor mržnje, raskrinkavaju maskulinu i mizoginu kulturu nasilja u kojoj živimo – oni su sukus samih zločina nad kojima se komentatori navodno zgražaju. Objavljujući ih i/ili ne uklanjajući ih, mediji perpetuiraju takvo nasilje i time postoje suodgovorni za nasilna djela.

Primjeri:

I.R.: S. S. – Ne laj kerino nije tvoja žena a da je i tvoja dobro došla promjena

N.P. : I. R. nadam se da ce neki manijak uskoro unjet “malo promjene” u zivot tvojih zenskih naj drazih, a i tebi malo rasirit anus i usta !!

S.T. : Treba ga zatvoriti u sobu s gayom od 120 kila pa nek vidi kak izgleda pravo silovanje smradina smrdljiva i jebeno pravosuđe koje ga pušta na slobodu

{slika}

APEL MEDIJIMA:

Gledajte širu sliku. Uključite brojke u tekst. Ukažite na društvenu odgovornost i propuste institucija

Umjesto nepotrebnih detalja, ubacite brojke. Prikažite statistiku kako bi se ukazalo na širu sliku i učestalost nasilja prema ženama. Brojkama izvršite pritisak na nadležne institucije – objavite statistike o neprijavljenim i prijavljenim zlostavljanjima žena, procesuiranim nasilnicima i izrečenim kaznama. Upozorite na rupe u sustavu i manjkave legislative. Više izvještavajte o sudskim praksama i pratite sudske postupke.

Odgovorite na pitanja koja postavljaju građani i građanke koji/e žele i imaju pravo na medije koji će odgovorno i informirano izvještavati o društvenim problemima. Uklonite komentare onih koji šire govor mržnje i nasilje, educirajte sebe i javnost. Budite društveno odgovorni.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.