Propao Orbanov plan protiv migrantskih kvota

Mađarski parlament u utorak je odbacio plan premijera Viktora Orbana o zabrani premještaja migranata/kinja u Mađarsku. Strani mediji nagađaju kako bi ovakva odluka mogla oslabiti Orbanovu poziciju u borbi protiv migrantske politike Europske unije u vlastitoj zemlji, ali i na široj europskoj fronti.

Naime, Orban je podnio ustavni amandman kako bi ozakonio rezultate referenduma o odbijanju migrantskih kvota na razini Unije. Da bi se usvojio amandman, bilo mu je potrebna dvotrećinska većina. Za izmjene ustava glasovalo je 131 zastupnika/ca od ukupno 199. Oporba, uključujući i ultra desni Jobbik, bojkotirali su glasovanje.

Podsjetimo, početkom listopada održan je referendum na kojem su gotovo svi/e koji/e su izišli/e glasovali/ protiv migrantskih kvota. Na referendum je izašlo oko 40 posto od 8.26 milijuna građana/ki s pravom glasa, a prema prvim rezultatima njih 98.3 posto koji/e su glasovali/e bili/e su protiv kvota. Budući da tamošnji Ustav kaže da izlaznost treba biti iznad 50 posto kako bi rezultati bili valjani, mađarski premijer je obećao podnijeti ustavni amandman.

“Trinaest godina nakon što je velika većina Mađara glasala na referendumu da se Mađarska priključi EU-u, danas su se Mađari ponovno očitovali o europskom pitanju. Postigli smo izniman rezultat, jer smo nadmašili rezultat referenduma o priključenju”, rekao je nakon referenduma.

Mađarska je osim bodljikave žice uzduž južne granice sa Srbijom i Hrvatskom, usvojila i zakon koji policiji dozvoljava da izbjeglice uhvaćene unutar osam kilometara od te granice pošalje natrag na srbijansku stranu granice. Time je izazvala kritike UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR).

Obilježavanje godišnjice Kristalne noći

Antifašistička liga Republike Hrvatske na 78. godišnjicu Kristalne noći obilježava Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma

Kulturno-umjetnički program održat će se na Trgu žrtava fašizma u srijedu, 9. studenog, s početkom u 18 sati. 

Mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb “LIRA”, umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige odat će počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima.

Mladi za radnička prava

Inicijativa udruga i sindikata koja želi potaknuti mlade na borbu za radnička prava nastavlja s djelovanjem! Nakon odgađanja aktivnosti planiranih za listopad, pozivamo vas da se uključite u prosvjednu akciju Mladi za radnička prava, koja će se održavati 17. studenog u Zagrebu s početkom u 18 sati na Trgu žrtava fašizma. Pozivamo sve građane i građanke koji/e vjeruju da radnička prava nisu stvar nekih prošlih vremena! 

Mladi za radnička prava ima tri cilja:
1. Poslati poruku hrvatskim političkim elitama da ne prihvaćamo tretiranje mladih kao pukog simbola u političkim govorima i predizbornim kampanjama. Podsjetit ćemo ih da mladi/e nisu samo budućnost, već sadašnjost!
2. Informirati mlade građane i građanke o njihovim radničkim pravima te ih upoznati kako se mogu zaštititi u slučaju njihova kršenja. Radnička prava su stvar svakog od nas, svakog dana! 
3. Otvaramo prostor zainteresiranima da se uključe u organizaciju aktivnosti. Ako vam je stalo do ove teme i želite volonterski doprinijeti akcijama, javite se na email: dani.akcije@gmail.com. Svaki angažman je koristan i dobrodošao!

Podsjećamo kako su mlade osobe u Hrvatskoj među najvećim žrtvama trenutne ekonomske situacije. Nezaposlenost i ugrožavanje radničkih prava dovele su skoro 20% mladih u rizik od siromaštva. Mi mladi/e od nove vlasti zahtijevamo da se osigura dostojanstvo mladih radnika i radnica!

Zahtijevamo:
– Kvalitetniju regulaciju studentskog i učeničkog rada. 
– Bolje radne uvjete i plaću za sezonski rad u ugostiteljstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. 
– Mjere poticanja zapošljavanja koje će nas stvarno osnaživati za buduća radna mjesta. 
– Zaštitu od diskriminacije na tržištu rada po rodnoj i drugim osnovama. 
– Osiguravanje prava na sindikalno organiziranje. 

Iako se to nekima ne sviđa, radnička prava su ideja čije vrijeme ponovno dolazi. Budite dio te priče!

Prosvjednoj akciji će od četvrtka 10.11. prethoditi manje prosvjedne i informativne akcije, o kojima ćemo vas više obavještavati preko ovog eventa, te popratni događaji naših suradnika/ca.

Pozivamo vas: 
1. Info-akcija o učeničkom i studentskom radu: četvrtak 10.11. od 11 do 16h ispred Studentskog centra – volonteri i volonterke iz udruga i sindikata te studenti/ice dijelit će informativne letke i pričati s učenicima/ama i studentima/icama o njihovim pravima u sklopu učeničkog i studentskog rada te odrađivanja prakse.
2. Interaktivna tribina “Mladi žele raditi u Hrvatskoj, a ne u Minhenu” u petak 11.11. u organizaciji CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Više: https://www.facebook.com/events/354887088178253/
3. “Filmske večeri u Močvari: Gazda” u srijedu 16.11. – prikazivanje filma i rasprava u organizaciji Klub Močvara i Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).

8. DESADU pjesme

Ove godine, u sklopu festivalskog popratnog programa, DESADU otvara platformu za promociju mladih pjesnikinja i pjesnika. Na natječaj se mogu prijaviti studenti/ce svih studija Akademije dramske umjetnosti, ali i studenti/ce drugih fakulteta, originalnim, objavljenim ili neobjavljenim pjesmama (maksimalno tri po autoru/ici) na temu ljudskih prava.

Pjesme i osnovni podaci o autoru/ici (ime i prezime, studij i godina studija, kontakt podaci) mogu se poslati najkasnije do ponoći 20. studenoga na e-mail adresu desadu@adu.hr.

Odabrane pjesme bit će izvedene u suradnji sa studentima/cama ADU.

Mjesec dana do početka Merlinka filmski festival

Od 8. do 14. decembra u Velikoj sali Doma omladine Beograda održaće se osmi filmski festival Merlinka. Za sedam dana trajanja festivala biće prikazano 56 filmova, a među njima selektovano je čak devet domaćih.

Festival pod sloganom Reci osam otvoriće brazilski film Ne zovi me sine, nagrađivane rediteljke Anne Muylaert, koji je osvojio nagradu “Teddy” za najbolji igrani filma na ovogodišnjem Berlinalu. Kao i svake godine, biće organizovano i svečano otvaranje koje će biti inspirisano imidžom Olivera Mandića tokom 1980-ih godina, na kome će nastupati Tijana Dapčević, Dekadenca i Viva La Diva.

Iz bogatog programa Merlinka festivala izdvajamo svetku hit komediju Apsolutno fantastične koja prati fantastične avanture Edine i Petsi, koje smo zavoleli u istoimenoj britanskoj seriji, dokumentarac Zauzmi pozu o Madoninim igračima/icama koji/e su je pratili/e tokom kontroverzne turneje “Blond Ambition”, dokumentarac Čekajući Bijonse o avanturama grupe mladih koji mesec dana kampuju i čekaju da kupe karte za koncert Bijonse u Sao Paulu, francuski film Teo i Hugo koji je nagrađen na Berlinalu i Film Out festivalu u San Dijegu. U okviru festivala, u nedelju 11. decembra biće organizovan i maraton kratkog filma koji će trajati od 13 časova do ponoći.

Ove godine Merlinka festival dodeljuje godišnje Nagrade za najbolji igrani i dokumentarni film LGBT tematike koji su prikazani na festivalima u Srbiji i žiri čine: Dragan Jovićević, urednik kulture nedeljnik NIN, Zoran Janković, filmski kritičar, Đorđe Bajić, filmski kritičar i pisac, Jelena Vasiljević, aktivistkinja Labrisa i Lazara Marinković, novinarka. Pored ove, festival će dodeliti i Nagradu za najbolji kratki film prikazan na Merlinka festivalu i žiri čine: Boban Jevtić, direktor Filmskog centra Srbije, Milena Bogavac, spisateljica i dramaturškinja i Kristina Kastelec, aktivistkinja organizacije “Da se zna”.

Program festivala dostupan je na sajtu www.merlinka.com a ulaznice se mogu naći na prodajnim mestima Eventima.

Nova taktika: žele natjerati žene da sudjeluju u pogrebu fetusa nakon abortusa

Upoznajmo se s najnovijim kreativnim načinom kojim se pokušava spriječiti pristup pobačaju.
Iako je legalan i Ustavom zaštićen u Sjedinjenim Državama, to ne zaustavlja neke od država da pronalaze načine kako otežati pristup pobačaju. Jedni od najnovijih propisa, koji bi mogli naći zagovornike/ce među zakonodavcima, su zakoni koji zahtijevaju da se tkivo fetusa pokopa ili kremira. U Teksasu je donesena tiha odluka prema kojoj se od klinika za pobačaj, i žena, zahtijeva da sudjeluju u tradicionalnom ritualu oplakivanja.

Evo što trebate znati o zakonima o pokapanju/kremiranju fetusa te zašto su oni loši za reproduktivna prava u SAD-u:

Kakvi su zakoni?

“Otkad je klinika za pobačaje u Sjedinjenim Državama, postoje i protokoli kako postupati s produktom začeća, iliti fetusom”, za Huffington Post govori Elizabeth Nash, viša upraviteljica na Guttmacher Institutu, organizaciji koja se fokusira i bavi reproduktivnim pravima. Nash nastavlja: “Uobičajeno je da se fetalno tkivo tretira kao bilo koje tjelesno tkivo. Dakle, kao medicinski otpad”.

Naglašava kako postoje sitne razlike od države do države, ali već desetljećima klinike za pobačaj redovno potpisuju ugovore sa službama za tretiranje medicinskog otpada koji, prema tim ugovorima, spaljuju fetalna tkiva.

Međutim, posljednjih godina, nekoliko država, primjerice Indiana, dom čvrsto uvjerenog republikanskog potpredsjedničkog kandidata Mikea Pencea, koji ne podržava pravo na izbor, donose zakone prema kojima fetalno tkivo mora biti kremirano ili pokopano. Zakon u Indiani trenutno nije na snazi jer je zaustavljen od strane federalnog suca.

Prema izvještaju The Atlantica, još neke države, kao što su Južna Karolina i Mississippi, od nedavno uzimaju u obzir donošenje sličnih zakona. Štoviše, teksaški Zdravstveni odjel u rujnu je neprimjetno donio izmijenjeni set prijedloga o pokapanju/kremiranju fetusa. Zakonodavni savjetnik i zagovornik prava na izbor, Blake Rocap za Huffington Post govori kako su u razdoblju otvorenom za komentare ti prijedlozi lako mogli postati i zakoni već u tjednu nakon što su iznešeni.

Važno je naglasiti kako su tužbe od strane organizacija kao što su Planed Parenthood i Američki savez za građanska prava (ACLU) zaslužne za to što zakoni još nisu na snazi i Rocap kaže kako je isti razvoj događaja predviđao i za Teksas, ali i to da takve prepreke neće zaustaviti neke od država da nađu druge načine da prijedloge pretvore u zakone.

Kako utječu na žene?

Nezgodno je sažeti i nabrojati sve načine na koje bi donošenje ovakvih zakona moglo štetiti ženama jednostavno zato što je upitno kako bi ti zakoni funkcionirali.

Teksaško udruženje doktora/ica i Teksaško bolničko udruženje u nedavnom su upitu teksaškom Zdravstvenom odjelu tražili odgovore na pitanja je li kremiranje nakon kojeg slijedi sprovod zaista prikladan način za odlaganje fetalnog tkiva te hoće li i smrtni list biti potreban i/ili javan, hoće li pogrebnik biti prisutan te što žene trebaju činiti u slučaju spontanog pobačaja. Još je jedno bitno pitanje, a to je tko sve to plaća? U upitu Odjelu stoji kako se u prijedlozima ne spominje na kome je financijska odgovornost te kako se cijene kremiranja kreću do 4 tisuće dolara, a pokopa čak do 10 tisuća. Teksaški Pogrebni savez također traži od države odgovor o plaćanju troškova i kritizira prijedloge koji ograničavaju ženino pravo na izbor.

“Svi ti prijedlozi i zakoni imaju isti cilj, a taj je zakomplicirati uobičajenu liječničku praksu i otežati ženama pristup pobačaju stvarajući nepotrebne zahtjeve”, kaže Rocap iz teksaškog NARAL-a, koji podržava pravo na izbor, te nastavlja: “Ako u tome uspiju, učinit će pobačaj pretjerano skupim, puno skupljim nego što bi trebao biti”.

Što donosi budućnost?

Unatoč činjenici da kremiranje fetusa i zakoni o pokapanju fetusa imaju mane te da su osporeni u nekoliko država, Nash govori kako se u posljednje dvije godine diže prašina oko njih, posebice nakon izrazito preinačenih i diskreditiranih videa Planed Parenthooda, koji su doveli do kongresnih istraga.

“U samo nekoliko godina ovo je pitanje došlo od ideje do prilično tegobnih zakona i odredbi i izgleda da će postati jedna od bitnijih stavki na zakonodavnom planu sljedeće godine”, pojašnjava Nash.

Nash kaže da obveza kremiranja i pokapanja fetusa ne ograničava ženino pravo na pobačaj samo time što je financijski opterećujuće i što mijenja politiku poslovanja klinika za pobačaj nego je to i pokušaj ideološke promjene te prisiljavanje društva na to da prihvati novi stav o tome što jest, a što nije fetalno tkivo.

“Ovo je zanimljiv odmak od ženskog zdravlja kao razloga“, zaključuje Nash.

“Godinama su protivnici/e pobačaja pokušavali/e dokazati kako su ograničavanja potrebna zbog zdravlja žene, a ovo je zaista odmak od toga. Ovdje se više ne radi o zdravlju žene. Ovdje se pokušava promijeniti stav i pogled na fetus i produkt začeća kako bi se krenulo iz temelja, a to znači promjenu zakona o pobačaju“, zaključuje. 

Prevela i prilagodila Sonja Novoselić