Hod za život – Zašto od svjetskih trendova najviše pratimo one koji promoviraju mržnju?

Upitamo li prosječnog stanovnika/cu (Zapadnog) Balkana da li kaskamo za Zapadnim zemljama, nedvojbeno ćemo dobiti potvrdan odgovor. Iako mnogi problemi koji se nama čine kao karakteristično i ekskluzivno “balkanski”, treba napomenuti da su korupcija, nepotizam i ostali fenomeni bez kojih ne možemo zamisliti domaću političku i društvenu scenu itekako prisutni i van granica ove naše bajne geografske iliti zemljopisne odrednice.

Istini za volju, Zapad ne bi bio Zapad da ga ne krase oni aspekti društvenog uređenja koji se nama čine skoro pa nedostižnim. Dokaz ovoj vrsti percepcije pozitivnih vrijednosti su činjenični podaci o odlasku mladih ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije u posljednjih nekoliko godina. Taj fenomen “odliva mozgova”, kako ga volimo nazvati, je pokazatelj da mi nemamo vjeru u to da se te iste vrijednosti koje krase Zapad i za kojima težimo mogu ostvariti i na Balkanu. Kao da smo odustali od pokušaja importiranja pozitivnih iskustava, jedini način da u njima uživamo vidimo u odlasku na geografske dužine i širine gdje one već cvjetaju.

Međutim, kada je riječ o negativnim trendovima i vrijednostima, mi na Balkanu uopće ne kaskamo ni za kim. Štaviše, prvaci smo u usvajanju retorike svjetskih pobornika uskraćivanja ljudskih prava ženama, LGBTQ osobama, nacionalnim manjinama (da ne nabrajam dalje). Naprosto me iznenađuje u kojoj mjeri je recimo jedna Željka Markić, aktivistica protiv gej brakova i prava na abortus, spremna pratiti svjetske trendove kada je riječ o uskraćivanju prava svima koji ne dijele njenu tačku gledišta. Tako, slušajući nju, zapravo ne osjetim bitnu razliku nego kada slušam Donalda Trumpa ili Teda Cruza (obojica republikanski kandidati za izbor američkog predsjednika) kako na predizbornim govorima udovoljavaju svojom retorikom vjerskim fanaticima i konzervativcima u SAD-u.

Ko god je u posljednjih godinu dana pratio javnu debatu o Planned Parenthoodu u Americi, zna tačno do kakvih katastrofalnih posljedica takva retorika mržnje može dovesti. Planned Parenthood je neprofitna organizacija koja u SAD-u ženama pruža usluge za reproduktivno zdravlje, u koje, između ostalog, spadaju i abortusi. Ovo je izuzetno važna organizacija za one žene koje sebi jednostavno ne mogu priuštiti zahvate ove vrste.

To konzervativci u Americi naravno ne mogu dopustiti, pa je stvoren narativ koji osuđuje sve one koji su za pružanje prava ženama u tom pogledu. Ranije spomenuti Donald Trump i Ted Cruz su naravno zagovarali pravo države da se miješa u tijela žena. A zašto i ne bi, mogli bismo cinično konstatovati, njima ni iz džepa ni u džep. Njima se niko ne miješa u način na koji oni ophode svojim tijelima, naravno da će podržati onaj narativ koji će im kod konzervativnih narodnih masa ubrati više poena na predstojećim izborima.

S druge strane, imamo Carly Fiorinu, koja je u jednom trenutku bila također u utrci za republikanskog kandidata/nju za predsjednika/cu SAD-a. S obzirom da je bila jedina žena u utrci kod republikanaca, bilo je izuzetno važno i njeno mišljenje o pitanju prava na abortus i organizacije Planned Parenthood. A mišljenje joj je itekako odjeknulo Amerikom. U duhu prave konzervativke, bila je naravno opredjeljenja da država ima apsolutno pravo da donosi odluku o tome šta ko smije činiti sa svojim tijelom (tj. dokle god je taj “neko” ženskog roda). Išla je čak korak dalje i optužila Planned Parenthood za prodaju “dijelova abortiranih beba”. Navela je čak i video snimke na kojima je zabilježen jedan od niza takvih slučajeva. Taj video, međutim, nije mogla da pronađe kako bi potkrijepila te svoje tvrdnje.

To, doduše, nije bilo ni potrebno. Njene riječi su na plamen konzervativne mržnje prema Planned Parenthoodu dolile ulje, pa je sve buknulo nekoliko sedmica poslije kako je i bilo za očekivati. Robert Lewis Dear (57) je, izrevoltiran onim što je čuo o toj organizaciji, uletio naoružan u jedno od njihovih klinika u Coloradu i ubio troje, a ranio devetoro osoba. Kada ga je policija uhapsila, ponavljao je riječi “nema više dijelova beba”, aludirajući na ono što je čuo u medijima o prirodi te organizacije i abortusa kao “čina ubijanja djece”.

Naravno, Fiorina i ostala republikanska garnitura se ogradila od bilo kakve povezanosti motiva tog “vuka samotnjaka” koji je napao kliniku i usmrtio troje ljudi i narativa koji (i dalje) promoviraju u svojim predizbornim kampanjama. Ta njihova ograđivanja su u najmanju ruku krajnji domet američkog PR-a, te predstavljaju prestižne floskule za opravdavanje uskraćivanja prava ženama na abortus.

Retorika ugnjetavanja tuđih ljudskih prava koja je u Americi dosegla jednu skoro pa karikaturalnu dimenziju može se opisati riječima “pravo na uskraćivanje nečijih prava”. S druge strane, ova vrsta autoviktimizacije nije inovativna ideja. Vjerski fanatici i drugi konzervativci sebe uvijek vide u ulozi žrtve kojoj je, tobože, uskraćeno pravo da nekome nešto zabranjuju i naređuju. Shodno tome, nedavni “Hod za život”, protest protiv prava na abortus koji je održan u Zagrebu, je zamišljen kao “hrabri” poduhvat napaćenih ugnjetavača da ukažu na to kako bi im moglo biti uskraćeno pravo da nekome uskraćuju pravo.

Kao što vidimo, ovdje se radi o čistoj prepisci konzervativnog narativa sa Zapada; narativa koji je već uzeo svoje prve žrtve. Nažalost, to nije spriječilo domaće aktiviste/inje kao što su Željka Markić i ostali koji stoje iza “Hoda za život” da isti taj narativ preuzmu i nadgrade ovdašnjim, autohtonim, već postojećim raskolima ideologija. Za nadati je se da taj hibrid mržnje ne dovede do sličnih tragedija kao onoj u Coloradu. Međutim, prema svemu sudeći, ukoliko tim “hrabrim muškarcima” u toj svojevrsnoj paradi ponosa dvije antiprosvjednice zadaju toliki strah da moraju fizički da ih odstrane, ne želim da zamislim na šta bi bili spremni da im se neko s pozicije moći suprotstavi.

Ernad Osmić je pisac i prevoditelj iz Brčkog, BiH. Tekst je objavljen u izvornom obliku. 

Ministar Šustar nije reagirao, radna skupina podnijela ostavku

Voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić na današnjoj je konferenciji za medije, nakon zahvale svima koji su sudjelovali u izradi kurikularne reforme, objavio da ekspertna skupina daje ostavku.

Na početku svojega pozdravnog govora Boris Jokić iznio je cijeli niz zahvala svima koji su sudjelovali ili surađivali sa njegovim timom. Iznio je i temeljne vrijednosti koji su u svojemu radu zastupali, a koje su su iznevjerene.

“Naša vizija obrazovanja je bila – sustav odgoja i obrazovana treba podržati mlade osobe da razviju svoje potencijale, da su nakon 12 ili 18 godina spremni za rad i cjeloživotno učenje. U pozadini vizije nalaze se vrijednosti – znanje nasuprot neznanju, odgovornost, identitet da osoba zna da je iz Hrvatske, ali da je i dio Euope i svijeta, da su mlade osobe solidarne, da poštuju sebe i druge, te konačno – poduzetnost kao prepoznavanje prilika i preuzimanje razumnog rizika”, rekao je Jokić.

Tražimo razrješenje ove radne skupine od ministra Šustara

“Uvijek smo bili spremni i htjeli proširiti ovu skupinu, no ne možemo pristati na političke utjecaje – s lijeva, desna ili centra. Struka mora uvijek biti ispred politike. Ljudi moraju uvijek biti ispred dokumenata. Slijedom toga zahtjevamo razrješenje s mjesta voditelja i članova stručne radne skupine od strane ministra Šustara, i molimo ga da to prihvati. Nadamo se da će ovo društvo nastaviti proces i spremni smo pomoći.”, prenosi N1.

Objasnio je i od kuda dolaze politički pritisci.

“Radi se o određenim zastupnicima u Saboru i pojedinim strankama kojima ove promjene ne odgovaraju. Mnogima smeta što su neke od njih iznjedrili djelatnici škole. To kao takvo izaziva određene otpore, a po nama je najveća vrijednost ove reforme. HRAST je jedna od tih političkih opcija“, rekao je Jokić.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar nije, naime, odbacio zaključke saborskog Odbora za znanost, među kojima i da skupinu treba proširiti s desetoro novih članova s različitih područja, što je Jokić ranije najavio kao uvjet nastavka rada ekspertne skupine.

“Ovoj zemlji nisu potrebne nadskupine, cenzorske skupine, skupine koje bi nas vratile u neka tamna, daleka vremena i ovakvi elementi ukazuju na ostavštinu bivšeg komunističkog sustava u nekom obliku odlučivanja, i na to jednostavno ne možemo pristati. Na dijalog smo više nego spremni, a na političke pritiske i politikanstvo jednostavno ne možemo pristati”, poručio je Jokić na konferenciji za medije u ponedjeljak.

Organizacije civilnog društva okupljene u GOOD inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja također su tražile od Šustara da se odupre političkim pritiscima i donese povijesnu odluku, te podrži rad 340 učiteljica i učitelja kroz konkretne mjere za sustavnu provedbu Cjelovite kurikularne reforme. To se, međutim, nije dogodilo.

Prijavite studentske radove na temu ženske i rodne problematike!

Centar za ženske studije i ove godine objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade za studentski rad na temu ženske i rodne problematike.

Natječaj je otvoren od 15. svibnja do 1. listopada 2016. godine i namijenjen je svim studenticama i studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija sveučilišta u Republici Hrvatskoj, svih znanstvenih i umjetničkih područja. Rad koji se prijavljuje za Nagradu treba se tematski baviti ženskom i/ili rodnom problematikom. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa, a dodjeljuju se tri nagrade.

Na Natječaj za Nagradu studentice i studenti prijavljuju se u svoje ime, a prijavnu dokumentaciju čine:

1. ispunjen prijavni obrazac

2. potvrda mentora-ice rada koji se prijavljuje na Natječaj

3. tri primjerka tiskanog rada te rad u elektroničkom obliku za pisane radove, odnosno tri primjerka CD-a za radove u izvedbenom obliku (snimka, fotografije, makete i ostala prikladna dokumentacija, uz obavezan pisani osvrt na 5 kartica).

Pisani radovi u elektroničkom obliku šalju se na adresu nagrada@zenstud.hr

Cjelovitu prijavnu dokumentaciju treba donijeti osobno ili poslati na adresu: Centar za ženske studije, Dolac 8, 10 000 Zagreb, s naznakom “Za Natječaj” najkasnije do 1. 10. 2016. godine.

Više informacija i potrebne obrasce možete pronaći ovdje!

Svjetski intelektualci/ke traže smjenu ministra Hasanbegovića

Francuski list Liberation objavio je otvoreno pismo koje je ujedno početak peticije kojom se poziva na smjenu hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

U pismu, objavljenom u ponedjeljak, ministra Hasanbegovića opisuje se kao povijesnog revizionista i simpatizera ustaškog režima i ističe da se Hrvatska time ne pridržava temeljnih vrijednosti Europske unije.

“Zlatko Hasanbegović iskorištava poslijeratno totalitarno nasilje kako bi diskreditirao borbu protiv fašizma koji podmuklo miješa sa zločinima komunizma, što je izvrtanje istine. U svojim govorima i publikacijama u pitanje dovodi povijesne istine i osnovne vrijednosti naše političke unije. On nije izabran zbog svojih kompetencija u području kulture, već kako bi promovirao ideologiju koju zastupa”, navodi se u pismu.

U pismu se detaljno navodi njegove brojne kontroverzne izjave i poteze, i prije nego je postao ministar, kao i nakon toga.

Navodi se tako da je jedan od njegovih prvih poteza bio ukidanje Povjerenstva za neprofitne medije nakon čega se riješio njemu nenaklonjenih novinara na HRT-u, dok je članove Vijeća za elektroničke medije izložio rastućem pritisku zanemarujući zabrinutost brojnih organizacija, među kojima i OESS-a.

“Zbog svega ovoga pozivamo na zajedničku akciju jer u Europi i Hrvatskoj nema mjesta ideologiji utemeljenoj na revizionizmu koju on zastupa. Ovdje nije riječ o mišljenju ili političkom senzibilitetu, već o izrazu naše privrženosti osnovnim vrijednostima koje su temelj europskog projekta”, navodi se u pismu.

Pismo su među brojnim intelektualcima potpisali i talijanski marksistički teroretičar Antonio Negri, bosanskohercegovački oskarovac Danis Tanović, profesorica na kalifornijskom Berkeleyju Judith Butler, konzervativni francuski filozof Alain Finkielkraut i talijanski književni nobelovac Dario Fo.

Potpisali su ga i bivša premijerka Kanade Kim Campbell, bivši španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos, poznati europski intelektualci kao što su Etienne Balibar i Chantal Mouffe te poznati francuski aktivisti i lovci na naciste Beate i Serge Klarsfeld.

Među potpisnicima iz Hrvatske ističu se glumica Urša Raukar i aktivist za ljudska prava Mario Mažić.

GOOD Inicijativa: Spriječite neprijateljsko preuzimanje ili dajte ostavke!

Priopćenje GOOD inicijative prenosimo u cijelosti. 

Nasuprot političkom preuzimanju stručnog tijela zaduženog za Cjelovitu kurikularnu reformu, jedina nada za njen spas svodi se na prethodna obećanja nadležnog ministra Šustara, kao i premijera Oreškovića koji je još u travnju tvrdio da “bez nove kurikularne reforme nema budućnosti”. Ukoliko oni ne spriječe pokušaj neprijateljskog preuzimanja Ekspertne radne skupine, na čijih sedam članova bi saborski Odbor za znanost, obrazovanje i sport želio dodati svojih netransparentno izabranih 10 izaslanika, bit će to posljedica Vladinog vrhunskog nemara prema djeci i nebrige prema budućnosti Hrvatske.

Apsurd je da se pod krinkom navodnog povećanja kvalitete i dijaloga u provedbu reforme najznačajnijeg sektora uključuju ljudi prema političkoj liniji i političkim direktivama nasuprot 350 učiteljica i učitelja, stručnjakinja i stručnjaka koji su izabrani na temelju javnoga poziva. I stručna rasprava je također pokazala kako su se neki stručnjaci stavili u funkciju politike kroz sustavno i neargumentirano napadanje, brojanje krvnih zrnaca članica i članova radnih skupina te političko miješanje što je još jedan dokaz kronične antiintelektualne i antistručne klime u društvu. K tome, posljednje politički intonirane izjave relativizirale su dosadašnji rad na kurikularnim dokumentima čime se jednom pokazuje nespremnost i bahatost političke elite da ne vjeruje stručnjacima kako mogu odraditi posao od nacionalnog interesa za budućnost Hrvatske.

Organizacije civilnog društva okupljene u GOOD inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja stoga traže od ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara da se odupre političkim pritiscima i donese povijesnu odluku, te podrži rad 340 učiteljica i učitelja kroz konkretne mjere za sustavnu provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Konkretno, očekujemo da se uspostavi kvalitetna operativna podrška daljnjem procesu, da se ispune zahtjevi i obaveze prema svima onima koji su radili na dokumentima te da se napokon, u skladu s Nacionalnim planom reformi za 2016. godinu, osmisli proces i objavi poziva za izbora škola koje će u školskoj godini 2016./2017. ući u eksperimentalnu provedbu novih kurikuluma.

Od Odbora za znanost, obrazovanje i sport Hrvatskog sabora, GOOD inicijativa očekuje da povuče svoj zaključak te ne opstruira reformu koja je ionako oblikovana kao otvoren i transparentan proces. 

Ciklus filmova Margarethe von Trotta

Po mnogima najvažnija žena njemačkoga novoga vala, redateljica Margarethe von Trotta, gošća je Filozofskog teatra HNK i kina Tuškanac gdje će u subotu 28. svibnja predstaviti svoj film Rosa Luxemburg. Dan kasnije na velikoj pozornici nacionalnog teatra s redateljicom će razgovarati Srećko Horvat. U idućih nekoliko dana na velikom tuškanačkom platnu bit će prikazana još tri redateljičina filma.

Raspored filmova možete vidjeti ovdje