Uredništvo Zareza: ‘Gašenjem tiskanog izdanja gubi se važan prostor u kojem se kulturi pristupa kritički’

Časopis za kulturu i društvena zbivanja Zarez, odlukom Ministarstva kulture o uskrati sredstava tome dvotjedniku u 2016. godini, nakon više od 400 tiskanih izdanja objavljenih manje-više u kontinuitetu tijekom gotovo 18 godina postojanja, od sad će postojati samo u elektroničkome izdanju, čime Hrvatska gubi važan prostor u medijskom polju koji taj časopis zauzima, istaknuto je u četvrtak u Zagrebu na konferenciji za novinare.

“Time je nepovratno izgubljen prostor u kojemu se kulturi pristupa na kritički način, u kojemu se pristupa kulturi koja je suvremena, koja se ne temelji isključivo na baštini”, ocijenila je glavna urednica toga lista Marija Ćaćić na konferenciji za medije u Novinarskom domu.

Tu prazninu ništa neće moći popuniti, smatra Ćaćić, koja je naglasila da se časopis već neko vrijeme pripremao na nastavak djelovanja isključivo na webu, gdje će od sada biti jedino dostupan.

O teškoj situaciji kojoj se Zarez nalazio, gdje se najgore još samo nagoviještalo, razgovarale smo u prosincu sa Marijom Ćaćić, a intervju možete pročitati ovdje.

Ministarstvo kulture u srijedu je na svojim internetskim stranicama objavilo rezultate “Javnog poziva za dodjelu potpora za programe časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija”, kojim je za tekuću godinu odobrilo nešto više od 4,9 milijuna kuna za financiranje ukupno 106 programa u podprogramskoj djelatnosti časopisa.

Među 45 odbijenih projekata, međutim, odbijen je i projekt Druge strane d.o.o. za izdavanje kulturnog dvotjetnika Zarez, kojemu je prošle godine bilo odobreno 550 tisuća kuna.

Ministarstvo je svoju odluku obrazložilo tvrdnjom kako Zarez nije ispunio svoje obveze prema tome ministarstvu iz 2014. i 2015. – za 2014. nije na vrijeme dostavio privremeno izvješće, da bi nakon požurnice dostavio nepotpuno izvješće o utrošenim sredstvima, dok izvješćem za 2015. nisu opravdana isplaćena sredstva, pa je zatražena dopuna i povrat isplaćenih sredstava u državni proračun ukoliko to ne učini u zadanom roku.

Ćaćić je istaknula kako DORH sudskim sporom od Zareza potražuje povrat u visini čak 1,2 milijuna kuna sredstava, iako je riječ o iznosu koji je namjenski utrošen i o čijoj je dodjeli odluku donijelo stručno tijelo. No, taj je proces još u tijeku, a izvještaji o poslovanju časopisa za 2013. i 2014. su prihvaćeni, te su časopisu normalno isplaćena sredstva za te dvije godine, pa uredništvu zapravo nije jasno gdje je nastao problem zbog kojega je Zarezu ministarstvo uskratilo sredstva za 2016., ustvrdila je.

O svemu je uredništvo saznalo indirektno, putem medija, a slutimo da bi razlog u izvještaju za 2015. mogao biti iznos koji je ovršila tiskara Novi list, kazala je Ćaćić. Radi se o iznosu od 200 tisuća kuna, na ime duga starog više godina, a 75 posto toga duga već je prethodno podmireno, pa je tako Zarez ovršen i za iznos koji nije dugovao, zbog čega je pokrenuo sudski spor koji također još nije okončan, napomenula je.

Ćaćić je navela podatak da je Zarez prošle godine, unatoč velikim poteškoćama, uspio izdati 18 svezaka, koji u prosjeku imaju 50 stranica, na kojima je samo u 2015. objavljeno oko 720 tekstova, te istaknula kako je uredništvo već uložilo žalbu Ministarstvu kulture u kojoj traži “i obrazloženje odluke i promišljanje transparentnosti odlučivanja o javnim potporama, ne samo u kulturi”.

{slika}

Jedini tiskani časopis koji gradi analitičku platformu za njegovanje kulture dijaloga

Zamjenica glavne urednice Nataša Govedić istaknula je kako je riječ o jedinom tiskanom časopisu za kulturu u Hrvatskoj koji gradi analitičku platformu za njegovanje kulture dijaloga, koji od svojeg nastanka 1999. programatski podržava sve civilne udruge i gradi žarišta javnog, kritičkog mišljenja o socijalnim, političkim i kulturnim problemima današnjice.

“Zarez objavljuje poeziju, prozu, kolumne, kritičke prikaze, političke analize, prijevodnu literaturu, satiričke sadržaje, intervjue, putopise, umjetničke manifeste i autorski sučeljene stavove. Sustavno surađuje s brojnim filozofskim, sociološkim, kulturološkim, antropološkim, komparatističkim i filološkim katedrama u zemlji i inozemstvu”, kazala je Govedić, ocijenivši kako je Zarez “sinonim za otvorena vrata svakoj tolerantnoj javnoj argumentaciji”.

Istaknula je također da su sva financijska izvješća o poslovanju Zareza javno dostupna “jer mi ne želimo biti časopis koji na bilo koji način manipulira javnim novcem”, a “tko god razumije koliko je teško izgraditi kontinuitete nijansiranog pisanja i mišljenja, ne uništava financijsku podršku autorskim projektima kao što je Zarez”. 

“To što radi aktualno ministarstvo kulture nije ni politika centra ni politika desnog centra, to je jednostavno eklatantna politika cenzure“, poručila je Govedić. 

Ni objavljivanje na internetu nije moguće bez financiranja

No, taj se medij ipak ne gasi u potpunosti, već prenosi svoje djelovanje na web stranicu koja je pogodna i za obljavljivanje tekstova i za njihovo čitanje, istaknuo je izvršni urednik Luka Ostojić.

Određeni će problem možda predstavljati to što je ipak internetski medij drukčiji od tiskanoga – ritam rada je drukčiji pa će se još trebati konsolidirati unutar redakcije, napomenuo je.

Upozorio je kako ni takav oblik objavljivanja nije besplatan, pa će Zarez da bi se dugoročno zadržao morati ponovno naći neke javne izvore financiranja, te izrazio optimizam za budućnost Zareza jer “već postoji uhodana redakcija i dobra volja za nastavkom rada”. 

Naglasio je također kako je Zarez posljednjih desetak godina bez obzira na političku orijentaciju aktualnih vlada dobivao otprilike istu razinu sredstava koliko i časopis Vijenac, a ovo je prva godina da se to nije dogodilo. Istaknuo je da je prošle godine Zarezu dodijeljeno 550 tisuća kuna sredstava, no ni ta sredstva mu nisu isplaćena u cijelosti, jer se dio isplaćuje odmah a dio tek nakon podnijetog izvješća o poslovanju, koje je časopis podnio, ali isplata nije uslijedila, niti je Zarezu upućena odbijenica.

Napomenuo je kako Zarez određena sredstva dobiva i od Grada Zagreba, no i ta se sredstva posljednjih godina progresivno smanjuju, pa je tako časopis ove godine od Grada dobio 40 tisuća kuna, dok je taj iznos u 2013. bio 200 tisuća kuna, 2014. se smanjio na 140 tisuća kuna, te 2015. na 95 tisuća kuna.

Turskim novinarima dvije godine zatvora zbog prenošenja karikature iz Charlie Hebdoa

Dvojica turskih novinara osuđena su na dvije godine zatvora zbog toga što su u svom listu prenijeli karikaturu proroka Muhameda iz francuskog satiričkog časopisa Charlie Hebdo.

Novinari rade za Cumhuriyet, ljevičarski list kritičan prema vladi. Karikaturu su objavili nakon što su militanti iz Al-Kaide u siječnju prošle godine napali redakciju Charliea Hebdoa i ubili jedanaest ljudi.

Premijer Ahmet Davutoglu nazvao je karikaturu, na kojoj je prikazan uplakani prorok Muhamed, provokacijom i rekao da se vrijeđanje religije ne može podvesti pod slobodu medija.

Cumhuriyet je u višestrukom sukobu s vladom islamističko-konzervativne Stranke pravde i razvoja. Glavnom uredniku Canu Dundaru i novinaru Erdemu Gulu sudi se iza zatvorenih vrata za objavu članka o isporuci turskog naoružanja pobunjenicima u Siriji. Predsjednik Tayyip Erdogan obećao je da će oni zbog toga platiti “visoku cijenu”.

Reporteri bez granica svrstali su Tursku na 161. od 180 mjesta na najnovijoj listi slobode medija u svijetu, dva mjesta niže u odnosu na 2015. Prema istom izvještaju Republika Hrvatska pala je na ljestvici za pet mjesta te se nalazi na 63.

Podsjećamo, jučer je u Zagrebu tijekom gostovanja turskog predsjednika Erdogana održan prosvjed.

{slika}

Na prosvjedu su aktivisti i aktivistkinje, između ostaloga, poručili i kako je Turska zemlja u kojoj se aktiviste, akademske i medijske radnike svakodnevno verbalno maltretira, uhićuje zbog podržavanja i objavljivanja sadržaja koji ne ide na ruku službenoj Ankari, kažnjava enormnim novčanim kaznama pod izlikom da iznose klevete vladajućoj stranci i drži ih se u šaci kroz podmićivanje urednika i vlasnika medija što uzrokuje autocenzuru, a neki od slučajeva ubojstava novinara još uvijek nisu istraženi.

Više o prosvjedu u Zagrebu pročitajte ovdje.

Prosvjedna šetnja Sloboda novinarstvu

Kao odgovor na desant na medije u režiji aktualne vlasti i Ministarstva kulture, na Dan slobode medija 3. svibnja u 9 i 45 sati organizira se okupljanje ispred Novinarskog doma te prosvjedna šetnja preko Savske i Vodnikove do Ministarstva kulture.

“Kao izraz podrške novinarstvu kao javnom dobru, Ministarstvo kulture upozorit ćemo na Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Ustav Republike Hrvatske. Ponesite olovke za kojima više nećete žaliti, trebat će nam”, poručuju organizatori/ce. 

U sklopu obilježavanja Dana slobode medija HND organizira i 

2.5. (10-16): Međunarodnu konferenciju o slobodi medija

3.5. (od 11-12.30): Dodjelu novinarskih nagrada

3.5. (13.30-15.00): Video konferenciju o slobodi medija. Sudjeluje 16 zemalja. Uz SAD Hrvatska je glavni punkt . Bit će prisutna veleposlanica SAD-a, drugi veleposlanici, novinari/ke, studenti/ce novinarstva, predstavnici/e civilnog društva a bit će pozvani i predstavnici/e vlasti. 

Solidarno za Subversive – sudjeluj u crowdfunding kampanji!

Subversive Festival okupit će od 1. do 16. svibnja u Zagrebu više od sto intelektualaca, znanstvenika, umjetnika, filmaša i aktivista oko teme “Politike prijateljstva” te prikazati pedesetak filmova, no zbog smanjenja sredstava za svoje deveto izdanje pokrenuo je crowdfunding kampanju.

 “Subversive festival nema sponzore i realizacija mu ovisi o sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture koja su ove godine uslijed promjene političke paradigme drastično srezana, što znači da nam je u pitanje dovedena vidljivost, održivost i kontinuitet“, ističu organizatori festivala.

Kako bi “mogli nastaviti s tom platformom koja okuplja i potiče različitost, aktivizam i kritičko mišljenje” festival poziva sve pojedince, udruge, zadruge, inicijative, političke i aktivističke organizacije da im pomognu u prikupljanju novčanih sredstava, putem crowdfunding kampanje, koju su pokrenuli 25. travnja. Kampanju podržite ovdje.

 “Nikad se nećemo predati jer duboko vjerujemo u moć slobode i kreativnosti u iznenadno događanje istine iz ispunjenja Badiouovih generičkih uvjeta, a to su matem, poem, politička invencija i ljubav. Njihovo zajedničko pojavljivanje obvezuje na još jedan korak, na još jednu riječ, na još jednu gestu sve do kraja sebe sama, do kraja neoliberalnog barbarizma, do kraja fašizacije društva, do kraja političkog katolicizma, do kraja nesreće. Stvarajmo slobodu zajedno!”, poručuju s festivala.

Program će, napominju, ipak zadržati standardnu strukturu, uz pomoć i suradnju, među ostalim, Centra za mirovne studije (CMS), Instituta za političku ekologiju (IPE), Centra za ženske studije (CŽS), Friedrich Ebert Stiftunga (FES), Združene levica iz Slovenije, francuskog i talijanskog instituta za kulturu te drugih.

Filmski i teorijski dio o gorućim pitanjima današnjice

U fokusu festivala bit će, najavljeno je, novi ekonomski modeli, antifašističke borbe, budućnost ljevice, sindikalne politike i prostori političke borbe, problemi energetskog siromaštva i hrane, zelena ekonomija i problemi dekarbonizacije gradova u 21. stoljeću, Stop TTIP-u, CETA-i i TISA-i, odnosi države i Crkve, rađanje globalnog svijeta.

Tradicionalno, festival je podijeljen u filmski i teorijski dio, a filmski, konferencijski i forumski program odvijat će se u kinima Europa i Tuškanac te MM centru.

Teorijski dio počinje 1. svibnja u kinu Europa, a sastoji se od Međunarodne konferencije, Subversive Foruma, Mediteranskog foruma i Škole suvremene humanistike. Ulaz na ta događanja je besplatan.

{slika}

Među ostalim, propitivat će se odnos ideologije znanstveno-tehničkog napretka, ekonomije ljudskog kapitala i etike milosrđa naspram biopolitičkog stanja “ljudi bez svojstava”, tj. pitanje može li teret izbjeglica i migranata iz Afrike, Afganistana i Bliskog istoka, uz rastući međunarodni islamski terorizam, dekonstruirati jedinstvo EU-a ili će proizvesti suprotni efekt, smanjiti razlike u stajalištima i pretvoriti EU u kozmopolitski prostor slobode i demokracije unatoč idejama nacionalne države, socijalne države i “kršćanskim temeljima europskih vrijednosti”.

Bivša glasnogovornica Haaškog suda Florence Hartmann gošća festivala

U razgovorima će sudjelovati, među ostalima, nekadašnja glasnogovornica Haaškog suda Florence Hartmann, njemački ekonomist Heiner Flassbeck, profesor s Centra za bliskoistočne studije Sveučilišta Lund Spyros Sofos, europarlamentarka Ska Keller, uz domaće i regionalne “intelektualne i aktivističke snage” poput Dragana Markovine, slovenskog sociologa i političkog aktivista Rastka Močnika, političkog filozofa Gala Kirna, povjesničarke Dubravke Stojanović, Budimira Lončara. 

Filmski festival, koji će se održati od 8. do 16. svibnja u kinima Europa i Tuškanac, donosi više od 50 filmova, među kojima će najbolji dobiti nagradu “Wild Dreamer” za najbolja postignuća u konkurenciji igranih, dokumentarnih i kratkometražnih filmova.

Program otvara najnoviji film izraelskog sineasta i borca za ljudska prava Avija Mograbija “Između ograda” o Teatru potlačenih, sastavljenom od imigranata i tražitelja azila putem kojeg Mograbi pokušava pronaći estetsko sredstvo političke i socijalne promjene.

Uz natjecateljski, pripremljen je opsežan popratni program, među ostalim, u suradnji s Centrom za mirovne studije organizira se program “Razotkrivanje” o ulozi zviždačkog neposluha u jačanju demokracije. Održat će se i nekoliko informativnih tribina, a jedna od gošća bit će i nekadašnja glasnogovornica Haaškog suda i autorica knjige “Zviždači” Florence Hartmann.

Prikazat će se i dokumentarni filmovi Piera Paola Pasolinija, te programi Švicarski aktivistički film i Hommage, koja će podsjetiti na tri filmaša koji su umrli ove godine – na najradikalnijeg predstavnika francuskog novog vala Jacquesa Rivettea, talijanskog majstora gorke komedije Ettorea Scole i poljskog redatelja Andrzeja Żulawskog, čijim će se nagrađenim oproštajnim djelom “Kozmos” zatvoriti ovogodišnji festival.

U popratnom programu održat će se i masterclass jednog od najvažnijih predstavnika jugoslavenskog crnog vala, Karpa Godine.

Više o kampanji pronađite ovdje.

Subversive Festivalu drastično srezana sredstva, pokrenuta crowdfunding kampanja!

Subversive Festival okupit će od 1. do 16. svibnja u Zagrebu više od sto intelektualaca, znanstvenica, umjetnika, filmašica i aktivistkinja oko teme “Politike prijateljstva” te prikazati pedesetak filmova, no zbog smanjenja sredstava za svoje deveto izdanje pokrenuo je crowdfunding kampanju.

“Subversive festival nema sponzore i realizacija mu ovisi o sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture koja su ove godine uslijed promjene političke paradigme drastično srezana, što znači da nam je u pitanje dovedena vidljivost, održivost i kontinuitet”, ističu organizatori/ce festivala.

Kako bi “mogli nastaviti s tom platformom koja okuplja i potiče različitost, aktivizam i kritičko mišljenje” festival poziva sve pojedince, udruge, zadruge, inicijative, političke i aktivističke organizacije da im pomognu u prikupljanju novčanih sredstava, putem crowdfunding kampanje, koju su pokrenuli 25. travnja.

“Nikad se nećemo predati jer duboko vjerujemo u moć slobode i kreativnosti u iznenadno događanje istine iz ispunjenja Badiouovih generičkih uvjeta, a to su matem, poem, politička invencija i ljubav. Njihovo zajedničko pojavljivanje obvezuje na još jedan korak, na još jednu riječ, na još jednu gestu sve do kraja sebe sama, do kraja neoliberalnog barbarizma, do kraja fašizacije društva, do kraja političkog katolicizma, do kraja nesreće. Stvarajmo slobodu zajedno!“, poručuju s festivala.

Program će, napominju, ipak zadržati standardnu strukturu, uz pomoć i suradnju, među ostalim, Centra za mirovne studije (CMS), Instituta za političku ekologiju (IPE), Centra za ženske studije (CŽS), Friedrich Ebert Stiftunga (FES), Združene levica iz Slovenije, francuskog i talijanskog instituta za kulturu te drugih.

Filmski i teorijski dio o gorućim pitanjima današnjice

U fokusu festivala bit će, najavljeno je, novi ekonomski modeli, antifašističke borbe, budućnost ljevice, sindikalne politike i prostori političke borbe, problemi energetskog siromaštva i hrane, zelena ekonomija i problemi dekarbonizacije gradova u 21. stoljeću, Stop TTIP-u, CETA-i i TISA-i, odnosi države i Crkve, rađanje globalnog svijeta.

Tradicionalno, festival je podijeljen u filmski i teorijski dio, a filmski, konferencijski i forumski program odvijat će se u kinima Europa i Tuškanac te MM centru.

Teorijski dio počinje 1. svibnja u kinu Europa, a sastoji se od Međunarodne konferencije, Subversive Foruma, Mediteranskog foruma i Škole suvremene humanistike. Ulaz na ta događanja je besplatan.

Među ostalim, propitivat će se odnos ideologije znanstveno-tehničkog napretka, ekonomije ljudskog kapitala i etike milosrđa naspram biopolitičkog stanja “ljudi bez svojstava”, tj. pitanje može li teret izbjeglica i migranata iz Afrike, Afganistana i Bliskog istoka, uz rastući međunarodni islamski terorizam, dekonstruirati jedinstvo EU-a ili će proizvesti suprotni efekt, smanjiti razlike u stajalištima i pretvoriti EU u kozmopolitski prostor slobode i demokracije unatoč idejama nacionalne države, socijalne države i “kršćanskim temeljima europskih vrijednosti”.

Bivša glasnogovornica Haaškog suda Florence Hartmann gošća festivala

U razgovorima će sudjelovati, među ostalima, nekadašnja glasnogovornica Haaškog suda Florence Hartmann, njemački ekonomist Heiner Flassbeck, profesor s Centra za bliskoistočne studije Sveučilišta Lund Spyros Sofos, europarlamentarka Ska Keller, uz domaće i regionalne “intelektualne i aktivističke snage” poput Dragana Markovine, slovenskog sociologa i političkog aktivista Rastka Močnika, političkog filozofa Gala Kirna, povjesničarke Dubravke Stojanović, Budimira Lončara. 

Filmski festival, koji će se održati od 8. do 16. svibnja u kinima Europa i Tuškanac, donosi više od 50 filmova, među kojima će najbolji dobiti nagradu “Wild Dreamer” za najbolja postignuća u konkurenciji igranih, dokumentarnih i kratkometražnih filmova.

Program otvara najnoviji film izraelskog sineasta i borca za ljudska prava Avija Mograbija “Između ograda” o Teatru potlačenih, sastavljenom od imigranata i tražitelja azila putem kojeg Mograbi pokušava pronaći estetsko sredstvo političke i socijalne promjene.

Uz natjecateljski, pripremljen je opsežan popratni program, među ostalim, u suradnji s Centrom za mirovne studije organizira se program “Razotkrivanje” o ulozi zviždačkog neposluha u jačanju demokracije. Održat će se i nekoliko informativnih tribina, a jedna od gošća bit će i nekadašnja glasnogovornica Haaškog suda i autorica knjige “Zviždači” Florence Hartmann.

Prikazat će se i dokumentarni filmovi Piera Paola Pasolinija, te programi Švicarski aktivistički film i Hommage, koja će podsjetiti na tri filmaša koji su umrli ove godine – na najradikalnijeg predstavnika francuskog novog vala Jacquesa Rivettea, talijanskog majstora gorke komedije Ettorea Scole i poljskog redatelja Andrzeja Żulawskog, čijim će se nagrađenim oproštajnim djelom “Kozmos” zatvoriti ovogodišnji festival.

U popratnom programu održat će se i masterclass jednog od najvažnijih predstavnika jugoslavenskog crnog vala, Karpa Godine.

Kina usvojila strogi zakon o stranim nevladinim udrugama

Kineski parlament usvojio je u četvrtak kontroverzni zakon kojim se strane nevladine udruge stavljaju pod izravni nadzor sigurnosnih vlasti.

Odluka o usvajanju zakona o upravljanju stranim nevladinim udrugama donesena je na sastanku parlamentarnog odbora u Pekingu, izvijestila je Xinhua.

Ministarstvo javne sigurnosti bit će odgovorno za nadgledanje stranih nevladinih udruga u Kini, a udruge će morati redovito podnositi detaljne planove rada ministarstvu na odobrenje.

Skupine za ljudska prava kritizirale su odredbe zakona kojim se dopušta policiji da zatvori djelatnike stranih nevladinih udruga bez službene optužnice u trajanju do 15 dana te da zaplijeni opremu i materijale zbog inspekcije.

Xinhua objašnjava da se taj zakon odnosi na organizacije financirane iz inozemstva, dok će se suradnja sa stranim školama, bolnicama, istraživačkim centrima i akademskim organizacijama odvijati u skladu s postojećim zakonima.

Oko tisuću stranih nevladinih udruga djeluje u Kini, ali taj će se broj vjerojatno smanjiti sada kada je ovaj zakon usvojen, rekli su stručnjaci za njemačku agenciju dpa.

Nevladine udruge uključene u ilegalne aktivnosti kao što su “subverzija i podjela države” dobit će zabranu djelovanja u Kini, navodi Xinhua.