Kakva je uloga žena u demografskoj obnovi?

Hrvatski sabor je na Međunarodni dan žena bio domaćin debate na temu “Uloga žena u demografskoj obnovi” koju su zajedno organizirale organizacija BaBe i Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, u suradnji s profesorima/cama Sveučilišta u Zagrebu.

Raspravu su uvodno otvorile organizatorice, nakon čega su riječ preuzeli “klubovi zastupnika/ica”, a potom je uslijedila sama debata na spomenutu temu. Na raspravi su sudjelovali/e studenti/ce Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, zajedno s prof. dr. sc. Brankom Galić, studenti/ce politologije Fakulteta političkih znanosti i dr. sc. Marjeta Šinko, studenti/ce Pravnog fakulteta i njihove doc. dr. sc. Antonija Petričušić, doc. dr. sc. Snježana Vasiljević i asistentica mag. soc. Mateja Čehulić, predstavnici/ce političkih pomladaka ORaH-a, SDP-a, HDZ-a, BM 365: Stranke rada i solidarnosti i Živog zida, a pridružio im se i bivši ministar rada i socijalne skrbi, Davorko Vidović, i to u ime Hrvatske gospodarske komore. Studenti/ce sa svakog fakulteta činili/e su jedan svojevrstan klub zastupnika/ica i za uvodnu su riječ imali/e deset minuta, dok su predstavnici pomladaka političkih stranaka zajedno podijelili to vrijeme.

U raspravi o ulozi žena u najavljenoj pronatalitetnoj demografskoj politici najviše su se isticale statistike koje upućuju na poražavajuće odnose među muškarcima i ženama u Republici Hrvatskoj te su se čuli apeli za donošenje politika kojima bi se takvi odnosi promijenili. Prisutni/e su upućivali/e na to da ukidanje prava na legalan pobačaj neće doprinijeti demografskoj obnovi, na to da postoji potreba za otvaranjem još vrtića kako bi se olakšao položaj žena u društvu, isticalo se da postoji razlika u plaćama za isti posao između muškaraca i žena, govorilo se o potrebi zaštite osoba s invaliditetom i njihovom pravu na obitelj, zagovaralo se omogućavanje medicinski potpomognute oplodnje i posvajanja za istospolne partnere/ice, govorilo se o diskriminaciji žena u različitim sferama društva, ubrzanju procesa razvoda braka i dobivanja alimentacije itd.

{slika}

U raspravu se uključio i prisutni saborski zastupnik, Ladislav Ilčić, i to je uzrokovao najveću buru reakcija među prisutnim studentima i studenticama. Ilčić je prvo napomenuo kako svi bespotrebno uzastopno ponavljaju kako ukidanje pobačaja neće pomoći demografskoj obnovi, a potom je ispitivao prisutne mlade ljude koliko djece planiraju imati. Jedna mu je studentica koju je prozvao odgovorila da mu na to ne mora odgovoriti, a jedan je student izjavio da sve ovisi o budućnosti zemlje i da, ukoliko bi ta njegova djeca bila neslobodna, radije neće uopće imati djece. Studentica s FPZG-a je na cjelokupan Ilčićev nastup i govor odvratila pitanjem šali li se gospodin Ilčić, dok mu je druga ironično odgovorila će sigurno imati petero djece kako bi bila prava Hrvatica. Budući da je Ilčić na početku izjavio da je spominjanje ukidanja pobačaja bespotrebno, naglasio sam kako se o važnosti legalnog pobačaja ne bi toliko govorilo da se isti neprestano ne dovodi u pitanje.

Unatoč tome što ga je moderatorica upozorila da je ostalo još malo vremena, a da se tim ispitivanjem rasprava razvodnila te da ima još podosta ljudi koji su se javili za raspravu, njega to nije previše zanimalo, navodeći kako želi jednako vrijeme za govor kao i ostali govornici/ce. Na kraju su se prisutnima ukratko obratile i Sanja Sarnavka iz udruge BaBe i Gordana Sobol, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova.

Za komentar o ovakvom načinu obilježavanja Međunarodnog dana žena smo upitali Dijanu Ljubanović, glavnu organizatoricu iz udruge BaBe: “Svi se sjete žena kada je praznik, no promašena je poanta obilježavanja Osmog marta. Sve je preraslo u kič i vulgarizaciju; organiziraju se domjenci, poklanja se cvijeće. Čitavu se priču svelo na banalnost. Ne mari se za to što su žene potplaćene, što postoji rodni jaz u plaćama žena i muškaraca. Osim toga, politička participacija žena je vrlo skromna, a mehanizmi moći i odlučivanja su u muškim rukama. Androcentristični pristup politici i dalje je veliki problem. Upravo iz tog razloga smo se odlučile temi o kojoj se mnogo govorilo u posljednje vrijeme, a pritom se zanemarila rodna perspektiva i uloga žena, dati drugu dimenziju.

Demografska obnova je moguća jedino ako se u nju aktivno uključe žensko stajalište, potrebe, znanja i ideje. Prisutni studenti/ce i članovi/ce političkih stranaka su temi pristupili studiozno, analitično i kritično i ponudili/e su rješenja koja su inovativna i održiva. Rekla bih čak da su kvalitetnije kreirali javnu politiku od donosioca odluka iz političkog života Hrvatske. Svaka je grupa u svojem izlaganju secirala trenutnu situaciju i dala primjere dobre prakse iz Europe, a u raspravi se debatiralo s uvažavanjem svih sudionika. Deliberativnom metodom demokracije smo uključile u demokratski proces građanstvo s posebnim naglaskom na prava žena koja su zanemarena u dosadašnjim raspravama na temu demografske obnove i samo ih se percipiralo kao rađalice i odgajateljice”.

Na pitanje što će se s ovom temom dogoditi nakon obilježavanja Dana žena, Ljubanović je poručila: “Ovih dana ćemo kreirati jedinstveni dokument s preporukama za saborske zastupnike/ice, ministarstva, fakultete koji se bave radnim pravima, socijalnim politikama, demografijom, obrazovanjem. Svi su izjavili da im se ovakav pristup sviđa i da žele nastaviti s ovakvim inicijativama. Smatramo da je ovo ispravan način obilježavanja Dana žena, u svakom slučaju mnogo bolji od darivanja i domjenaka”.

‘Poklanjamo ovaj dan nama, koje smo revolucionarke’

Rekonstrukcija Ženski fond, Mreža Žena u crnom Srbije, Mreža Žene protiv nasilja i Romska ženska mreža juče su sjajnim, emotivnim protestom i maršom, uz moćne zvuke bubnjeva u Beogradu obeležili 8. mart. Tema protesta prvenstveno je bila ukazivanje na neravnopravan položaj žena u oblasti rada u Srbiji i borba za ravnopravnost u domenu rada, ali i povik protiv patrijarhata, kapitalizma, nacionalizma, militarizma, rasizma, ksenofobije, homofobije, fašizma itd.{slika}

Aktivistkinje i aktivisti okupile/i su se u 14h na Trgu Republike, odakle su ulicom Kralja Milana u koloni išle/i ka Trgu Slavija, uzvikujući: Za radna prava žena! Za socijalnu pravdu! Zatim su se zaustavile/i kod spomenika Dimitriju Tucoviću, u znak protesta zbog najavljenog izmeštanja ovog socijaliste i antimilitariste sa trga i iz istorije, a onda nastavile/i ka Centru za kulturnu dekontaminaciju. Zoe Gudović je ispred organizacije Rekonstrukcija Ženski fond za Libelu govorila o značaju osmomartovskog protesta.{slika}

“Na to pitanje ne mogu da odgovorim iz feminističke perspektive, zato što je za nas uvek ‘sada’ i ticala se ona pre 60 ili narednih 60 godina, očekuje nas uvek borba koja zahteva kontinuitet u promišljanju i traženju ravnopravnih prava – radnih, socijalnih, političkih, društveno-kulturnih i sl. Za nas koncept poklona, davanja cveća i sl. nije tako dalek – mi poklanjamo ovaj dan nama, koje smo revolucionarke, ali sa vrlo jasnom porukom, a to je da želimo bolje uslove za rad, dostojanstven život, promene zakonskih regulativa i da kao društvo promišljamo o položaju građanki koje u ovom sistemu doprinose tako što rade, ili su nezaposlene ali rade kućne poslove koji nisu plaćeni i nemaju zdravstvenu zaštitu itd. Problem je danas što je obrazovanje unazađeno, u školski sistem ušla je i veronauka, a mi dobijamo poruke retradicionalizacije, kao što su: vratite se u svoja četiri zida, vratite se u kuhinju, vratite se tamo gde vam je mesto i sl. E pa, ne pripada nama samo to mesto, nama pripada i institucija, kao što je ulica, i svi ostali javni prostori u kojima se borimo da budemo i na pozicijama odlučivanja. Zbog toga je ovaj dan za nas poklon”.{slika}

Nije takva situacija samo u našem sistemu, ne razlikujemo se mi mnogo od opšte situacije – na globalnom nivou postoji nepoštovanje žena, seksizam, ogromno nasilje nad ženama, a to nasilje je dobar pokazatelj koliko smo ekonomski urušene, nismo na pozicijama odlučivanja.

“Bitno je da ne zaboravimo fokus borbe, prava i osvojenih sloboda, da ih nikada ne ispustimo već da se trudimo da nam bude još bolje”, naglasila je Gudović.{slika}

Upitana kako se boriti za ženska prava u zemlji u kojoj se, izgleda, prava sve više ograničavaju i u društvu koje postaje sve više mizogno, seksističko i fašističko, Gudović je odgovorila: “Fašizam je kod nas konstata, nije se nikada ni povlačio. Mi organizujemo proteste svake godine i iznova uložimo toliko energije, znanja i truda kako bismo menjale stvari, a mislim da je veoma važno, u jednom fašističkom sistemu, sistemu koji te stalno vraća unazad, ka tradicionalnom shvatanju postupanja žena i njene uloge, gde i crkva igra veliku ulogu u tome, da je dakle, veoma važno da ti protesti nikada ne smeju da prestanu, da glas žena mora uvek da se čuje, da žene budu vidljive”.{slika}

“Živimo u zemlji u kojoj vlada ogromna cenzura, nasilje nad novinarkama i novinarima, privatizacija je do te mere izgrizla svaki zdrav deo društva koji bi mogao da se razvije i vrati bar nekakav, malo bolji život, industrija, poljoprivreda – sve je uništeno; sad zamislimo šta je tek onda sa pravima žena i koliko nas uvek unazađuju. Primer toga je – ranije smo u Ustavu imali abortus kao pravo, a sada je premešten u neke članove zakona, dakle ne postoji više kao naše Ustavno pravo, što može da dovede do situacije u kojoj bismo ponovo morale da se borimo za nešto za šta smo mislile da smo se već izborile! Crkvi je data snaga (oni naravno raspolažu velikim novcem, a gde je novac tu je i moć), policijska represija se pojačava, postajemo policijska država i mi sami u takvoj situaciji postajemo konfuzni, ne znajući šta su naša prava. Zbog toga mislim da su naši glasovi kao feministkinja jako bitni, jer pružamo kritičku svest o onome što nam se dešava i nećemo dozvoliti da se nama upravlja, već kažemo: ja imam prava i ja imam svoj glas kojim ću da progovorim protiv nečega, ili, bolje rečeno  – ne toliko protiv, koliko za naše pravo”, zaključila je. {slika}

Princess Century & Le Chocolat Noir u AKC Attacku

Maya Postepski, kanadska DJ-ica i producentica, ponovno dolazi u Zagreb! Maya je nekima otprije poznata kao članica benda Austra te bivša suradnica Roberta Alfonsa u Trustu. Ovog puta dolazi predstaviti svoj solo projekt: Princess Century, glazbeno na tragu već spomenutih bendova, ali od njih puno eksperimentalniji i slobodniji. Kao solo izvođačica gravitira između žanrova i prepušta se vlastitim idejama stvarajući poliritmičan, mračan kozmički electro, obogaćen zvukovima hipnotičkih perkusija i toplih syntheva. Reference koje se vežu uz njezin zvuk kreću od kultnog njemačkog benda Tangerine Dream ili pak minimalističkih poliritmičkih eksperimenata Stevea Reicha pa sve do ledenih zvukova nordijskog disca i prvog vala detroitskog techna. Maya će u prvom live dijelu večeri predstaviti materijale sa svog EP-a Lossy te albuma Progress i Lossless. U drugom dijelu najavljuje DJ-set koji će trajati dok god je publika voljna plesati.

{slika}

U večer će nas uvesti Jasmin poznatiji kao Le Chocolat Noir, electro/synth entuzijast mračne provenijencije, odnedavno s adresom u Rijeci. Osim kao Le Chocolat Noir, Jasmin nastupa i kao Honored Matres. Ako dodamo još i suradnju sa Zarkoffom u Florence Foster Fan Club projektu, dobivamo poprilično bujan i intrigantan korpus na planu cold/noir electronice. Najbolje zagrijavanje za koncert može biti njegov Disco Panonia program na Intergalactic FM Channel One.

Dođite u AKC Attack 17. ožujka od 21 sat! Ulaznice su 35 kn.

Zatvorene granice na balkanskoj ruti

Balkanska migrantska ruta preko, koje je proteklih mjeseci u Europu ušlo više od milijun migranata/kinja te izbjeglica, zatvara se nakon što su zemlje na njoj u utorak objavile jačanje mjera u obrani svojih granica.

Slovenija je ponovno pooštrila svoje mjere protiv ilegalnih migranata/kinja od ponoći, što znači da će u zemlju moći ući samo migranti/kinja s važećim putovnicama i vizama ili oni koji će zatražiti azil.

Srbija je u međuvremenu objavila da uvodi slične mjere na granici s Makedonijom i Bugarskom.

Slovenska agencija STA je izvijestila da Slovenija od ponoći ponovno u potpunosti primjenjuje schengenski sporazum na granici s Hrvatskom u skladu s dogovorom o zatvaranju balkanske migrantske rute, koji je postignut u ponedjeljak na summitu EU-Turska.

Slovenski premijer Miro Cerar poručio je nakon summita u Bruxellesu da balkanske migrantske rute više nema i da će Slovenija ubuduće u zemlju puštati samo one koji imaju valjane dokumente za ulazak u zonu Schengena.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izjavio je u utorak navečer za RTL Direkt da i Hrvatska počinje primjenjivati nova pravila ulaska migranata prema kojima će granicu moći prijeći samo oni koji posjeduju važeće putne isprave.

“Mijenja se režim, došlo je do promjene. Očito je Europa odlučila krenuti u novu fazu rješavanja migrantske krize. Došlo je do zaključka da će granice u schengenskom prostoru primijeniti schengenska pravila”, kazao je Orepić.

Po njegovim riječima, u posljednja dva dana nije bilo dolazaka migranata u Hrvatsku, a prije toga je prosječno ulazilo 400 do 500 ljudi.

“Granica Europe će biti na makedonsko-grčkoj granici i mi ćemo poštivati odluke koje su donesene”, kazao je on.

U zadnjih 14 mjeseci u Europu je ušlo 1,13 milijuna migranata bježeći od rata, stradanja i siromaštvom na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, većinom ulazeći u Grčku iz Turske, izazivajući najgoru migrantsku krizu na kontinentu od Drugog svjetskog rata. Turska trenutno udomljuje 2,7 milijuna sirijskih izbjeglica.
Austrija je prošli mjesec ograničila broj azilanata koje će primiti izazivajući domino efekt graničnih blokada na balkanskoj ruti zbog kojih su na granici između Grčke i Makedonije zapele desetine tisuća migranata.

Čelnici Europske unije dogovorili su u ponedjeljak u Bruxellesu s Turskom zaustavljanje neregularnog tok migranata duž zapadnobalkanske rute.

Poznate hollywoodske glumice osnovale produkciju kuću kako bi se suprotstavile rodnom jazu na filmu

Neke od utjecajnih hollywoodskih glumica – uključujući Jessicu Chastain, Queen Latifah i Catherine Hardwicke, udružile su se i osnovale neprofitnu produkcijsku kuću We Do It Together (WDIT). Kolektiv prigodnog imena osnovan je kako bi se financirali i producirali filmovi, dokumentarci, televizijski i ostali medijski sadržaji čiji je cilj osnaživanje žena.

U izjavi za novinare/ke su naglasile: “Kuća će u suradnji s međunarodno priznatim redateljima i redateljicama, glumcima i glumicama, producentima i producenticama koji/e s nama dijele istu viziju i vrijednosti, raditi na nizu rodno inspirativnih filmova i osigurati budućnost ispunjenu prilikama za one već poznate, ali i za one čiji se glasovi u industriji tek probijaju”.

Među članicama nadzornog odbora WDIT-a, izuzev Chastain, Latifah i Hardwicke, su i glumice Freida Pinto (Planet majmuna: Postanak, Milijunaš s ulice) i Ziyi Zhang (Kuća letećih bodeža), te spisateljice i redateljice Amma Asante (Belle), Marielle Heller (The Diary of a Teenage Girl) i Haifaa Al-Mansour (Wadjda).

Produkcijska kuća namjerava svoj prvi filmski projekt prikazati na Cannesu 2016., a potreban novac će prikupiti putem donacija, vladinim sufinanciranjem i uz pomoć korporativnih sponzora i privatnih donacija. U izjavi za novinare objašnjavaju da će zarada od filma biti “reinvestirana kako bi se stvorila samoodrživa organizacija sposobna financirati još filmova”. Uz to će se “otvoriti podružnice kako bi se utjecalo na regionalnoj razini, ali i omogućilo izlazak američkim filmašicama na međunarodnu scenu”.

Produkcijska kuća WDIT je s temom “Odbljesak budućnosti: razgovori s muškarcima (i ženama) u Hollywoodu” u veljači sudjelovala na međunarodnom samitu Power of Collaboration, koji jednom godišnje organiziraju Ujedinjeni narodi. Članica odbora i osnivačica Chiara Tilesi nudi više detalja o modelu neprofitne produkcijske kuće kakva je WDIT, i govori o namjeri kuće da inzistira na filmovima koje rade žene o ženama i u kojima se propituju rodni stereotipi:

“Nadamo se da u budućnosti neće biti potrebe za posebnom nišom posvećenom financiranju filmova koje rade žene i čije su teme o ženama”, kaže Tilesi. “Svima nama koje radimo u We Do It Together, jasno je koliko je značajna uloga medija i zabavne industrije i u oblikovanju, i u propitivanju društvenih normi. Film oduvijek ima moć da se suprotstavi konvencijama i mijenja duše i umove, i ta moć i potencijal moraju biti usmjereni na osporavanje trenutnih zastarjelih normi vezanih uz žene u zabavnoj industriji. Mi vjerujemo da to može postati stvarnost ako se ženama u cijelom svijetu pruži konkretan način da se izraze, i ako im se osigura stabilna struktura uz pomoć koje će te priče biti financirane i distribuirane”.

Prevela i prilagodila Petra Kos 

Preko 500 ljudi na Noćnom maršu dokazuje da je osmi mart dan otpora!

“Feministička borba za prava žena ne dopušta predah, pogotovo ne sad kad su ponovno na meti sve otvorenijih napada seksualna i reproduktivna, radnička prava žena, a nasilje nad ženama i dalje je sveprisutno, prešutno odobravano te u porastu”, poručile su organizatorice Noćnog marša – 8. mart, prosvjednog marša koji je večeras u Zagrebu okupio preko 500 feministkinja i njihovih podržavateljica i podržavatelja u borbi za prava žena. Marširalo se od Parka kralja Petra Krešimira IV do Zrinjevca s nekoliko zaustavljanja i upozoravanja na katastrofalno stanje i ugrožavanje svih aspekata prava žena u Hrvatskoj.

“Borimo se svakog dana, cijele godine, a ne samo osmog marta. Borimo se da nam ne oduzmu stečena prava, borimo se da ostvarimo i ona prava koja nam pripadaju, a koja nam se svakodnevno uskraćuju. Borimo se za sebe, borimo se za sve one koje se želi zatočiti na marginama ovog društva”, objasnile su organizatorice u proglasu.

{slika}

Na maršu je poručeno kako je večernji termin odabran namjerno i sa svrhom privlačenja na prosvjed i onih koji u ranijim terminima ne mogu doći jer rade. “Drugo, smatramo kako žene imaju pravo na svaki javni prostor i u svako doba dana ili noći bez da strahuju za svoju sigurnost. Želimo pokazati da se ne bojimo, ali da razumijemo strah onih žena koje ga osjećaju zbog upornog marginaliziranja njihovih problema, zbog upornog institucionalnog ignoriranja i prešutnog društvenog opravdavanja nasilja koje na tim ulicama, no najčešće u svojim domovima, među prijateljima i poznanicima, doživljavaju svakodnevno”, poručile su organizatorice.

Prosvjednu akciju Noćni marš – 8. mart organizirao je cijeli niz inicijativa i relevantnih organizacija civilnog društva: Inicijativa Preuzmite odgovornost za ubojstva žena, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, HollaBack! Hrvatska, Ženska soba – Centar za seksualna prava, a akciju podržavaju:  Centar za mirovne studije, BRID – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, MAZ – Mreža antifašistkinja Zagreba, LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’, Centar za ženske studije, K-zona, Mreža mladih Hrvatske, Zelena akcija, Trans Aid, SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, B.a.B.e., Direktna demokracija u školi, Zagreb Pride, [BLOK],  Udruga za zaštitu prava zrelih žena, GONG, Udruga žena Romkinja Hrvatske ‘Bolja budućnost’, Centar za građanske inicijative Poreč, Autonomni kulturni centar Attack, Inicijativa za podršku izbjeglicama “Dobrodošli”, Inicijativa Are You Syrious?