sdadmin

Tanzanija: Donesen zakon koji brani dječje brakove

Posted on by sdadmin

Dječji brakovi ovog su tjedna konačno postali i zakonom zabranjeni u Tanzaniji.

Tanzanijskim zakonom o braku iz 1971. godine određena je minimalna dob za sklapanje braka za djevojčice sa 15 godina uz pristanak roditelja i 18 za dječake. Navedeni zakon omogućuje i brak 14-godišnje djece kada sud utvrdi da postoje posebne, iako neodređene, okolnosti.

U značajnoj odluci iz 2016., tanzanijski visoki sud proglasio je te odredbe neustavnima i naložio vladi da poveća zakonsku dob za brak na 18 godina i za djevojčice i za dječake. Ova presuda uslijedila je nakon intervencije Msichana Initiative, organizacije koja se zalaže za pravo djevojčica na obrazovanje u Tanzaniji. Njihova je peticija tvrdila da Zakon o braku krši osnovna prava djevojčica na jednakost, dostojanstvo i pristup obrazovanju i protivan je Tanzanijskom Zakonu o djetetu.

Vlada Tanzanije uložila je žalbu na odluku, ali je ovaj tjedan ipak potvrđena presuda Visokog suda iz 2016. godine.

Tri od 10 djevojčica u Tanzaniji udaju se prije 18. rođendana, prema procjeni Ujedinjenih naroda. Human Rights Watch dokumentirao je pogubne cjeloživotne posljedice za djevojčice žrtve dječjeg braka, uključujući utjecaje na zdravlje djevojčica koje ostaju trudne prerano, povećani rizik od nasilja u obitelji, uključujući silovanje u braku, te prekid školovanja uzrokovan brakom. U Tanzaniji je školskim službenicima dopušteno protjerivati ​​udane djevojčice, a većina djevojčica ima ograničene mogućnosti za povratak u formalno školovanje nakon što jednom odustanu.

Tanzanijska vlada ima zakonske obveze zabraniti dječji brak i okončati štetu koju trpe djevojčice. Dobro polazište je kvalitetan zakon koji predviđa standardnu ​​minimalnu dob za brak za dječake i djevojčice.

Obrazovanje je ključna mjera zaštite od maloljetničkih brakova, a Tanzanija bi također trebala prekinuti dugogodišnju diskriminaciju djevojčica u obrazovanju, uključujući i osiguravanjem da djevojčice koje ostanu trudne mogu nastaviti školovanje i bavljenjem rasprostranjenim nasiljem u školama. Također je važno educirati zajednicu o važnosti školovanja djevojčica, a ne udavanja istih još u djetinjstvu.

Uz ove korake, djevojčice u Tanzaniji mogu imati budućnost kakvu zaslužuju i biti djevojčice, a ne supruge.

Women Defend Rojava poziva na formiranje internacionalne platforme

Posted on by sdadmin

Sudionice kampanje Women Defend Rojava povodom turske invazije na sjever Sirije izdale su priopćenje kojim pozivaju sve žene da putem organiziranja u vlastitim zemljama pruže podršku kampanji i stanu u obranu dosega ženske revolucije u Rojavi.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

 

“Od 9. listopada 2019. godine turska država i njezini džihadistički militanti napadaju stanovništvo samoupravnog područja Sjeverne i Istočne Sirije (Rojava). Ovaj nelegitimni agresijski rat druge najveće NATO vojske ima za cilj uništiti demokratski konfederalni projekt na sjeveru i istoku Sirije. Napadi su posebno usmjereni na progresivne i emancipatorske projekte koji su nastali u posljednjih sedam godina ženske revolucije. Dok je Erdoganova vlada otvoreno najavila ovaj rat i planove za okupaciju regije, posljednjih smo tjedana vidjeli da je međunarodna zajednica – uključujući i tijela UN-a – samo samo na riječima osudila ovaj rat. Čini se da je i međunarodna zajednica profitirala od ovog rata. Sporazum o izbjeglicama s EU-om pomaže u sufinanciranju Erdoganovog okupacijskog rata.

Rojava je dokaz kako društvene vrijednosti, oslobođenje žene, samoodređenje i ekološko, oslobođeno društvo mogu izgledati. To je jasna alternativa državi, patrijarhatu i kapitalizmu. Regija koja je trenutačno napadnuta izgradila je društveni model u kojem mogu postojati svi narodi i vjerske zajednice i u kojem žene i muškarci uživaju ravnopravnost u sustavu koji provodi načelo kopredsjedavanja zajedno s autonomnim ženskim organizacijama. S novim obrazovnim sustavom, u kojem posebno Jineologija (znanost o ženama) igra važnu ulogu, stvara se nova svijest koja prenosi znanje neovisno o patrijarhalnoj povijesti kolonizacije i moći. Stvoreno je žensko selo po imenu Jinwar, u kojem žene i djeca različitog porijekla žive zajedno u ekološki održivoj ekonomiji u kojoj su žene izgradile vlastite zdravstvene i obrazovne ustanove. Ženska revolucija jednako je višeslojna i višedimenzionalna kao i ljudi koji je razvijaju.

Projekti koje su stvorile žene u Rojavi dali su nam nadu i snagu da se snažnije organiziramo u Europi. Još jednom smo vidjeli koliko su naše borbe međusobno povezane. Uništenje izazvano ovim ratom shvaćamo kao ciljani napad na žensku revoluciju i svih nas. Kroz raznolike i kreativne akcije zauzele smo jasan stav protiv ovog brutalnog rata. Stotine tisuća ljudi izašli su na ulice. Međutim, rat i dalje bjesni. Naše aktivnosti još nisu dovoljne da zaustave ovaj oštri rat. Zbog toga želimo biti još jasnije u našoj borbi protiv ove koalicije patrijarha – Trumpa, Erdogana, ISIS-a, Putina, Assada, Rouhanija, Merkel, Macrona i Seehofera. Želimo se suprotstaviti njima kroz jasno feminističku, ekološku i antifašističku organizaciju!

Stvaranjem platforme Women Defend Rojava širom svijeta želimo braniti vrijednosti stvorene ženskom revolucijom i također ih izraziti ovdje u Europi. Tražimo trenutno povlačenje Turske sa okupiranih teritorija i uspostavljanje zone zabrane leta! Znamo da ćemo se morati suočiti s mnogo više prizora masakra i ratova protiv čovječanstva ako ne podignemo svoj glas ovdje i sada. Znamo da imamo moć zaustaviti ovaj rat i promijeniti svijet kroz našu borbu za dostojanstvo. Vjerujmo zajedno u našu snagu i ideju svjetskog demokratskog konfederalizma. Učinimo zajedno sve što je u našoj moći da se branimo i stanemo sa ženskom revolucijom u Rojavi. Širimo nadu koju su nam dali prijatelji I prijateljice u Rojavi širom svijeta. Obranimo svoje prijateljice, koje se bore za sve žene na svijetu i koje su nas herojski zaštitile od masakra ISIS-a, kroz organiziranu borbu svugdje u svijetu! Organizirajte autonomne ženske sastanke i LGBTI + sastanke, stvorite lokalni odbor WOMEN DEFEND ROJAVA i sudjelujte u WOMEN DEFEND ROJAVA europskoj platformi koja svake srijede poziva na akcije.”

 

Žene, koje se bore, su žene, koje žive!

Jin Jiyan Azadî! “

 

Twitter: @starrcongress

Instagram: WomenDefend

Facebook: Kongra Star Dimplomacy

Sjeverna Irska: Pobačaj i istospolni brakovi napokon legalni

Posted on by sdadmin

Sjeverna Irska je dekriminalizirala pobačaj te legalizirala istospolne brakove. Izmjene zakona stupile su na snagu u ponedjeljak u ponoć. Regija je dosad bila jedini dio Ujedinjenog Kraljevstva u kojem su istospolni brakovi zabranjeni, kao i pobačaj, osim kada je život majke ugrožen.

Ranije ovog mjeseca, Visoki sud u Belfastu presudio je da su zakoni o pobačaju Sjeverne Irske kršili obveze Velike Britanije u pogledu ljudskih prava.

Sada su zakoni iz 19. stoljeća koji kriminaliziraju pobačaj stvar prošlosti, a vlada Velike Britanije preuzela je odgovornost za uvođenje novih propisa koji će omogućiti veći pristup pobačaju na zahtjev u regiji do idućeg travnja.

Ured Sjeverne Irske savjetovat će se o obliku i djelovanju novih dostupnih usluga. U međuvremenu će se ženama ponuditi besplatan prijevoz za pristup uslugama pobačaja u Engleskoj.

Prema zakonu, vlada je također obvezna do 13. siječnja donijeti propise o uvođenju istospolnih brakova u Sjevernu Irsku.

Uzimajući u obzir obavezu prethodne najave koja mora biti podnesena u zadanom roku prije vjenčanja, što parovi moraju poštivati, prva vjenčanja očekuju se oko Valentinova u veljači.

Mnogi/e građani/ke izmjene zakona proslavili/e su na ulicama Sjeverne Irske i na društvenim mrežama uz hashtag #TheNorthIsNow.

Ne stane na Stup srama, pa ćemo ovako

Posted on by sdadmin

Za sve one koji/e su propustili/e ovotjedno izdanje Nedjeljom u 2 evo što o seksualnom nasilju kaže Aleksandar Stanković. Koliko se informirao o temi prije emitiranja, ostavit ćemo vam na prosudbu. (izvor: Nedjeljom u 2 s Jelenom Veljačom, 20.10.2019.):

“Malo miješamo nasilje nad ženama s ovim zbog čega ste vi prosvjedovali.” kaže Stanković koji ili ne vidi poveznicu ili smatra da silovanje ne spada u oblik nasilja.

——————

Nakon Veljačinog govora o ekonomskom nasilju kao podzastupljenom u kontekstu govora o nasilju te potrebi za osiguravanjem veće ekonomske samostalnosti žena između ostalog putem neoporezivanja nekretnina što bi ženama olakšalo odlazak od nasilnika, Stanković se pita: “Je li to diskriminacija muškaraca?”

————-

Nastojeći se ograditi tvrdnjom da njemu ‘osobno ne smeta’, Stanković se osvrće na komentare s društvenih mreža, i pita: Treba li onaj tko se bori protiv nasilja nad ženama pokazivati guzu na Instagramu?

Ovdje se slažemo s Veljačinom replikom: Instagram i služi tome da se komentiraju slike, ali ne u Nedjeljom u 2. (…) Ako je netko iz slike s ljetovanja s djetetom u Indoneziji prvo vidio ‘guzu’, to više govori o njemu, nego osobi koja je to slikala.

——————-

Zašto si je bogata, priznata i afirmirana glumica dozvolila da ju zlostavlja jedan producent, da o tome šuti 14 godina I da na kraju krajeva glumi u tom filmu? Meni to ne zvuči uvjerljivo konstatira Stanković nakon Veljačinog navođenja slučaja Salme Hayek kao žrtve Harveya Weinsteina u kontekstu #metoo pokreta.

“‘Meni to ne zvuči uvjerljivo’, izjava je koja se često čuje kad se govori o seksualnom nasilju. Vi sekundarno viktimizirate Salmu Hayek”, odgovara Veljača.

No Stanković i dalje tvrdi: “Neka mi kažu što god hoće, ja pokušavam zdravorazumski razmišljati. Da mene netko zlostavlja, ja bih iz tog zlostavljanja pokušao izaći.”

“Vi ste bijeli, heteroseksualni muškarac na poziciji moći. Vi ne razumijete da žena i muškarac na istoj poziciji moći i dalje nisu ravnopravni. To je ono što feminizam pokušava već jako dugo reći.” (…) “Ne postoji idealna žrtva. Seksualno nasilje se ne događa u diskursu koji mi poznajemo. Ono nije logično.”, navodi Veljača budući da se Stanković očito nije potrudio pretjerano se informirati ni o temi ni o feminizmu prije emisije.

——————-

“Za moćne žene nema opravdanja [da ne prijavljuju nasilje]” tvrdi uporno Stanković.

“Žene žrtve silovanja imaju pravo prijaviti nasilje kad god one to žele i ni minute ni sekunde prije. Žene koje krenu u taj process prije nego što budu spremne mogu završiti fatalno.” odgovara Veljača.

——————-

Ima li jasne razlike između seksualnog udvaranja i uznemiravanja? pita se Stanković.

Ovim putem molimo sve muškarce koji tu razliku ne znaju ocijeniti da se suzdrže od daljnjih pokušaja udvaranja dok isto ne nauče.

 

Budući da je teško sve problematične trenutke izdvojiti i u potpunosti dočarati neprimjerenu atmosferu emisije, uključujemo i link na čitavu EPIZODU.

Filmska komuna Rožava – Oblici slobode

Posted on by sdadmin

U četvrtak 24. listopada u 20 sati u Galeriji Nova otvara se izložba Oblici slobode grčke kustosice iLiane Fokianaki i Filmske komune Rožava, kolektiva osnovanog 2015. godine koji djeluje u autonomnoj regiji Rožava čije ime znači “zapad” a odnosi se na zapadni dio Kurdistana (današnja sjeverna Sirija). Otvorenju će prethoditi predavanje i promocija knjige Jonasa Staala Umjetnost propaganda u 21. stoljeću, u 18.30 sati, a kustosko vođenje izložbom zakazano je za 20:30 sati istoga dana. U petak, 25. listopada, u 19 sati, u Galeriji Nova će se održati seminar Umjetnost kao kontra-hegemonija na kojem će sudjelovati umjetnici Jonas Staal, Milica Tomić i Marina Vishmid, a moderirat će ga iLiana Fokianaki. Popratni program izložbe Oblici slobode zaključit će se u utorak 12. studenog u 19 sati s Bitkom za Rožavu – diskusijom Jerka Bakotina i Nikole Kuprešanina te projekcijom epizode njihovog dokumentarnog serijala Kurdi posvećene kurdskom revolucionarnom pokretu u Siriji. Izložba će biti otvorena do 30. studenog.

Izložba Oblici slobode bavi se Filmskom komunom Rožava, a učenje procesa i jedinstvenih vrijednosti Rožavske revolucije ključno je za razumijevanje uvjeta rada kolektiva. Ovo demokratsko društvo bez države temelji se na ženskim pravima, ekologiji i jednakosti u svim sferama života. Politički projekt Rožave dovodi u pitanje patrijarhalni sustav, osnažuje etničke i vjerske manjine te nadahnjuje otvaranje lokalnih demokratskih prostora. Sve odluke o društvenim pitanjima, od infrastrukture i energije do obrazovanja i nasilja u obitelji, raspravljaju se na javnim sastancima gdje se provodi kolektivno odlučivanje. Rožava se upravo ovih dana suočava s najokrutnijim prijetnjama i bori se za opstanak.

Posredujući iskustva dnevne borbe u građanskom ratu u Siriji te kolektivni napor Rožave da izgradi novo društvo, izložba Oblici slobode bavi se vrijednostima i idealima Rožavske revolucije. Filmska komuna Rožava potiče lokalnu filmsku kulturu proizvodnjom novih filmova, obrazovanjem novih generacija filmaša te organiziranjem filmskih projekcija i razgovora o ulozi filma u suvremenom društvu. Iz bogatog arhiva kolektivno proizvedenih filmova izložba predstavlja dio filmova koji su odabrani na temelju razgovora između kustosice iLiane Fokianaki i članova Komune, s ciljem predstavljanja metodologija, procesa mišljenja i radikalnih zamisli kolektiva.

Razvijajući gerilske strategije povezivanja šire publike gradova u Rožavi s filmskom produkcijom, Komuna koristi filmove lokalne produkcije ali i one zapadnog kanona, poput filmova Charlieja Chaplina i Bustera Keatona, naročito Svjetla velegrada (1931.), Mališan (1921.) i General (1926.) koje je Komuna prikazala u brojnim gradovima u regiji. Odabir ovih filmova je pragmatičan: oni prevazilaze jezičnu barijeru prikazivanjem nijemih filmova kako bi prenijeli poruku otpora. Izložba također uključuje neke od klasika Chaplina i Keatona koji u rožavskom kontekstu označavaju pobjedu potlačenih naglašavajući klasnu borbu i ulogu radničke klase.

Nakon Atene, izložba u Galeriji Nova u Zagrebu druga je iteracija izložbe Oblici slobode koja će iduće godine biti predstavljena u nizu uglednih svjetskih galerija i umjetničkih prostora: e-flux, New York; Vera List Centre, New York; Van Abbemuseum, Eindhoven i Art Centre, New Zealand. Ova izložba nastavak je suradnje iLiane Fokianaki i kustoskog kolektiva WHW koji je u svibnju ove godine u galeriji State of Concept Athens predstavio svoju izložbu Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru koja tematizira figuru partizanki i ulogu žena borkinja i aktivistica u različitim povijesnim i suvremenim borbama. Izložba će u prosincu biti predstavljena i u Galeriji Nova.

iLiana Fokianaki je kustosica i spisateljica, koja živi i radi u Ateni i Rotterdamu. U Ateni je 2013. osnovala neprofitnu galeriju State of Concept Athens, a 2016. s Antonijom Alampi osnovala je Future Climates, platformu za održivu budućnost malih organizacija suvremene umjetnosti i kulture. Predavala je teoriju fotografije i umjetnosti na različitim grčkim institucijama i inozemstvu, kustosica je brojnih izložbi u različitim međunarodnim muzejima i galerijama. Recentno je u State of Concept Athens bila kustosica izložbe FORENSIC ARCHITECTURE: Violence, Fast and Slow.

RASPORED:
četvrtak 24/10/2019.
18.30 Jonas Staal, Umjetnost propaganda u 21. stoljeću, predavanje i promocija knjige
20.00 otvorenje izložbe Filmska komuna Rožava Oblici slobode
20.30 iLiana Fokianaki, vodstvo kroz izložbu

petak 25/10/2019.
19.00 seminar Umjetnost kao kontra-hegemonija
sudionici: Jonas Staal, Milica Tomić i Marina Vishmid
koncept i moderacija: iLiana Fokianaki

utorak 12/11/2019.
19.00 Jerko Bakotin i Nikola Kuprešanin: Bitka za Rožavu – diskusija i projekcija epizode dokumentarnog serijala Kurdi posvećene kurdskom revolucionarnom pokretu u Siriji

Izložba je otvorena do 30/11/2019, radno vrijeme Galerije Nova: utorak – petak 12.00 do 20.00, subota 11.00 do 14.00 sati.

Program podržavaju: Foundation for Arts Initiatives, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, HAVC, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova

Rijeka: Tražimo pravdu za djevojčice, ali i za sve nas

Posted on by sdadmin

Revoltirani/e odlukom sramotnom odlukom Ivana Markovića, suca Županijskog suda u Zadru koji je pustio na slobodu petoro osumnjičenika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice u trajanju od preko godinu dana, mnoštvo građana/ki s okupilo se na riječkom Kontu, zatraživši pravdu.

Mračna i kišna atmosfera koja je obilježila današnji dan u Rijeci, čini se gotovo kao odraz jednako tako mračne atmosfere koja vlada u hrvatskom društvu – društvu koje opetovano pokazuje da ne štiti žene, nasilnike apsolvira krivnje, a žrtvu dodatno stigmatizira i istoj ne pruža ni pomoć ni suosjećanje.

Kao svojevrsni pokušaj vraćanja u društvo nadasve potrebnog suosjećanja, jedna od organizatorica prosvjeda pročitala je i dirljivo anonimno Pismo djevojčici koje odašilje prijeko potrebnu poruku: “Vjerujem ti, i želim da vjeruješ i ti meni: nisi kriva.”

“Prestanimo preispitivati žrtve, prestanimo ih dodatno traumatizirati. Ne možemo smišljati opravdanja za seksualno nasilje. Nasilje nema opravdanja!” poručila je jedna od organizatorica.

Evidentno je da i sustav i cjelokupno društvo kao takvo i dalje na sve načine nastoje krivnju za silovanje prebaciti na žrtvu, ne vjeruju u iskaze žena, ne primjenjuju adekvatne sankcije nad onima istinski odgovornima te na taj način perpetuiraju i legitimiziraju seksualno nasilje. Stoga, organizatorice prosvjeda s riječkog su Konta jasno izrekle svoje zahtjeve:

  1. Hitno premještanje sudskog procesa iz Zadra da se osiguraju uvjeti za pravično suđenje.
  2. Sveobuhvatan i na znanstvenim činjenicama utemeljen odgoj za ravnopravnost spolova koji će ovo društvo učiniti društvom jednakih mogućnosti za sve. Odgajajmo dječake da poštuju žene. Odgajajmo djevojčice da poštuju sebe.
  3. Javno financiran i cjelovit sustav podrške žrtvama nasilja te dostatno financiranje svih savjetovališta i mjera zaštite.
  4. Hitno upućivanje izmjena kaznenog zakona u saborsku proceduru i njegovo usvajanje kako bi se postrožile kazne i konačno ukinula kategorija spolnog odnosa bez pristanka. Silovanje je uvijek silovanje, a silovanje je zločin.
  5. Sustav koji podržava i poštuje žrtve nasilja, a sankcionira nasilnike.

“Tražimo pravdu za djevojčice, ali i za svih nas!” konstatiraju organizatorice.

U sklopu prosvjednog okupljanja, nad spomen pločom žrtvama nasilja “Hrabrost je odabrati nenasilje” postavljenom na riječkom Kontu, zapaljene su svijeće u znak odavanja počasti svim žrtvama kojima je pomoć bila prijeko potrebna, ali im na nesreću ona nije na vrijeme pružena.

{slika}

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org