Maja Raičević: ‘Centru za ženska prava probleme je prijavilo 98 žena’

Centru za ženska prava, tijekom prošle godine obratilo se 98 žena s problemima partnerskog i obiteljskog nasilja, priopćila izvršna direktorica te nevladine organizacije (NVO), Maja Raičević, javljaju crnogorski mediji.

Raičević je kazala kako se u skoro svim slučajevima radilo o kombinaciji fizičkog, emocionalnog i ekonomskog nasilja, navodeći da se nasilnici najčešće služe kontrolom, proganjanjem, prijetnjama oduzimanjem djece te izbacivanjem iz stana.

Također, Raičević smatra da bi postupci za ostvarivanje prava na alimentaciju trebali biti obuhvaćeni Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, jer se, kako je objasnila, radi o pravima djeteta.

“A znamo da je nedavanje izdržavanja jedan od uzroka sve većeg siromaštva djece i samohranih roditelja”, upozorila je Raičević.

Na pitanje kako ocjenjuje rad Tužilaštva u prošloj godini kada je u pitanju pravo na alimentaciju i primjećuje li poboljšanje u odnosu na 2013. godinu, Raičević je kazala da nema značajnijih promjena u radu te institucije.

“Ishod postupka najviše ovisi od ažurnosti sudova i mogućnosti žena da osiguraju stručno pravno zastupanje. Kako to često nisu u mogućnosti, mnogi postupci za nedavanje izdržavanja se nikad niti ne pokrenu”, objasnila je Raičević.

Raičević je istaknula i kako je nedavno pokrenut portal Stop nasilju, i to zahvaljujući financijskoj podršci UNDP-ovog ureda u Crnoj Gori, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Europske unije, kao dio kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”.

O portalu je rekla sljedeće: “Portal je vrlo dobro posjećen, a ideja nam je da javnost informiramo o aktivnostima organizacija koje se bave borbom protiv nasilja nad ženama, kao i svim događanjima i aktivnostima koje se odnose na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”.

Na portalu se, kako je precizirala, nalaze i informacije o dostupnim servisima podrške za osobe s iskustvom nasilja po općinama, osobama za kontakte te brojevima telefona.

“Osim toga, cilj portala je da kroz autorske tekstove, intervjue, multimedijalne sadržaje i članke iz područja umjetnosti i kulture promovira principe rodne ravnopravnosti i utječe na pozitivne promjene u društvu”, dodala je Raičević.

Pored portala Stop nasilju, kako je navela Raičević, Centar je napravio i video spot pod nazivom “Vrijeme je da mijenjamo scenario”, čiji je naslov bio poruka kampanje.

 

“Ona se odnosi na obavezu da mijenjamo društvo na bolje i poštujemo sve međunarodne standarde koje je Crna Gora usvojila i ratificirala, a koji daju jasne smjernice u kom pravcu i na koji način te promjene treba provoditi”, rekla je Raičević.

O aktivnostima za ovu godinu, Raičević je rekla da pored redovnih aktivnosti koje se odnose na pravno zastupanje, psihološko savjetovanje i druge vidove podrške žrtvama nasilja u obitelji, Centar za ženska prava ima čitav niz konkretnih aktivnosti za njihovo osnaživanje. Između ostalog, radi se o radionicama tečaja za šivanje, zatim aktivnosti koje se odnose na javno zastupanje, te suradnja i partnerstvo za lokalnim NVO-ima, kao i s organizacijama iz regije, kao i intenziviranje komunikacije s Europskom komisijom i Europskim parlamentom.

“U suradnji sa Sigurnom ženskom kućom, Centar planira i pokretanje inicijative za uspostavljanje državnog Alimentacijskog fonda kojim bi se u velikoj mjeri riješio problem naplate alimentacije i tu obavezu prenio na društvo”, objasnila je Raičević. 

El Salvador: Oslobođena žena osuđena na 30 godina zatvora zbog spontanog pobačaja

Aktivisti/kinje tvrde kako se upravo u ovom trenutku, dok je  tema potpune zabrane pobačaja aktualna, treba učiniti sve kako bi se dekriminalizirao.

Aktivisti i aktivistkinje za pravo na pobačaj slave odluku Kongresa El Salvadora da se ženi koja je osuđena na trideset godina zatvora radi ubojstva, odnosno komplikacije tijekom trudnoće koje su rezultirale spontanim pobačajem, kazna oprosti. 

Prvotno osuđena radi pobačaja, Carmen “Guadalupe” Vasquez je optužena i osuđena za teško ubojstvo 2007. godine. Prema aktivistima, Guadalupe je imala poteškoća još kod kuće i pobacila. Kasnije je odvedena u bolnicu, gdje su liječnici/e zvali policiju i optužili je da je namjerno probala prekinuti trudnoću. 

Oprost njezine kazne je olakšanje za aktiviste i aktivistkinje, koji/e navode kako zakon o pobačaju te zemlje krši ljudska prava. El Salvador je kriminalizirao pobačaj 1998. godine. Najmanje 129 žena je optuženo i suđeno pod tim zakonom izmedu 2000. i 2011. godine, dok je 26 žena optuženo za ubojstvo i zatvoreno. 

Mnogi/e su online slavili odluku donesenu u srijedu:

@DominesmosiasTIL: Čestitamo #Las17 i slavimo napredak u borbi za seksualna i reproduktivna prava žena 

{slika}

Guadalupe je jedna od 17 žena koje predstavljaju kampanju #Las17 koja traži oslobađanje žena koje su nepravedno optužene za pobačaj. One su već iskoristile sva pravna sredstva za izmjenu kazne. 

U izjavi Centra za reproduktivna prava oslobođenje od kazne je navedeno kao “važan korak prema pravdi”, ali se mora više toga učiniti. Ova izjava je mnogo puta ponovljena u on-line sferi:

@olgag1virginaSada moraju pustiti svih 16 u kolektivnom oprostu. Ako oslobode jednu, oslobode sve.

{slika} 

  Prevela i prilagodila Marinella Matejčić 

Odgovornost prema 1,24 milijuna glasova

Jedno od najvećih iznenađenja europskih izbora bio je španjolski Podemos. Podemos je osvojila pet mjesta u Europskom parlamentu i 1,24 milijuna glasova na posljednjim europskim izborima i to samo nakon četiri mjeseca postjanja. Íñigo Errejón, tridesetogodišnjak koji je doktorirao političke znanosti, stoji iza ove izborne kampanje Pabla Iglesiasa i stranke Podemos. Njihova je kampanja realizirana s malo financijskih sredstava, a polazišna ideja njihovog postojanja je da ako je politika uz ljude da će se u tom slučaju doći i do promjene. Smatraju kako je politička elita u Španjolskoj do sada koristila institucije i zakone za svoju korist te smatraju kako je bitno glasovati jer samo građansko sudjelovanje u politici može povratiti suverenitet koji je nestao zbog velikih ekonomski moćnih elita koje monopoliziraju politiku.

Stranka Podemos je nastala kao odgovor na krizu vladanja u Španjolskoj i rezove koje je država provodila kao odgovor na ekonomsku krizu.

Na pitanje kako se nose s napadima svojih suprotnika, Errejón odgovara da su oni proizvod zabrinutosti elita kojima se nastoji stvoriti strah i da kaste, kako naziva te političke i ekonomske elitne moćnike, zapravo nemaju adekvatan odgovor na situaciju u kojoj se država nalazi, prolaze kroz duboku krizu legitimiteta te da im je demokratka kultura.

Također, Errejón naglašava kako se birači i biračice ne ponašaju isto na europskim, općim, lokalnim ili regionalnim izborima, te da je teško predvidjeti rezultate na tim izborima. Smatra kako imaju odgovornost prema 1,24 milijuna glasova koje su dobili na posljednjim europskim izborima te će na predstojeće lokalne i regionalne izbore izaći.

Svoju stranku opisuje kao stranku koja se sastoji od ljudi različitih profila. Mediji ih opisuju kao skupinu mladih ljudi i kao skupinu za mlade ljude. Najviše glasova su dobili u gradovima i od ljudi u dobi od 35 do 45 god. Daljnji planovi Podemosa su pokušati pobijediti na općim španjolskim izborima krajem 2015. godine.

Dan u kojem Grci i Grkinje odlučuju i o europskoj budućnosti

Došao je dan grčkih parlamentarnih izbora oko kojih se posljednjih tjedana u mainstream medijima diže moralna panika. Naime, na današnjim izborima velika je šansa da će pobijediti stranka ljevice Syriza na čelu s Alexisom Tsiprasom. Liberalni mainstream mediji, ali i javni medij obavezno Syrizi dodaju epitete radikalne ili ekstremističke stranke i to samo zato što žele promijeniti paradigmu štednje koja je Grke i Grkinje posljednjih godina bacila na koljena.

“Većina Grka i Grkinja željela je ove izbore i vjeruju da su oni jedan od najvažnijih događaja u grčkoj povijesti. Nadaju se da će ih nova vlada spasiti financijske krize i riješiti probleme. Čak ih i nije toliko briga tko će voditi vladu, ali žele promjenu i traže svog heroja” za Libelu kaže Korina Branioti, novinarka na grčkoj Radio Alphi. Oči mnogih Europljana i Europljanki ovih su dana uperene u Grčku i Syrizu jer ako Grčka uz lijevu Vladu uspije pronaći drugačiji put od sumanute politike štednje, uništavanja javnih usluga i ponižavanja vlastitih građana i građanki, onda je to moguće i u ostatku Europe koja će potražiti svoje heroje i heroine. “Mnogi će ljudi glasovati za Syrizu, čak i oni koji nisu nužno ljevičari/ke jer ona im je posljednja nada, sve drugo smo već probali”, zaključuje Korina Branioti.

Današnji grčki parlamentarni izbori definitivno nisu samo grčki izbori. Današnji dan u Grčkoj mogao bi odrediti cijelu europsku budućnost.

Više o tome što Syriza nudi Grcima i Grkinjama, a time i cijeloj Europi pročitajte u intervjuu Giorgosa Karatsioubanisa, člana Odjela za europsku politiku Syrize na Forum.tm.

Imate za kapitaliste, a nemate za radnike i radnice?

Inicijativa Radnička fronta prosvjedom se u središtu Zagreba suprotstavila privatizaciji Imunološkog zavoda ocjenjujući da bi se njome uništilo tvrtku od javnog interesa, a za interes privatnoga kapitala, donosi Forum.tm.

“Imunološki zavod važan je za zdravlje cijele nacije, a posebno zbog proizvodnje cjepiva za djecu i odrasle u svrhu sprečavanja epidemija. Proizvodnju tako važnih pripravaka treba zadržati u državnome vlasništvu jer se privatnik neće rukovoditi kvalitetom i dostupnosti krvnih pripravaka i cjepiva širem sloju ljudi, već maksimizacijom profita”, upozorio je član Radničke Fronte Marko Milošević ispred zgrade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Margaretskoj ulici, gdje se okupilo oko 80 aktivista Radničke fronte i protivnika privatizacije Imunološkog zavoda. 

Vladajuće elite prozvao je da imaju novca za slanje hrvatskih vojnika u, kako je rekao, “takozvane međunarodne misije kako bi se dodvorili međunarodnoj eliti” i imaju 120 milijuna kuna za poticaje Agrokoru, ali nemaju 100 milijuna kuna za spas Imunološkog zavoda. 

“Zdravlje svih nas je važnije od spašavanja prezaduženih tajkunskih firmi, plaćanja iz proračuna vojnih misija u dalekim zemljama, mobitela i luksuznih automobila vladajućih elita. Ne dopustimo im to”, poručio je naglasivši da zdravlje i život nisu roba koja se kupuje i prodaje. 

Više o prosvjedu pročitajte na Forum.tm.

Emma Watson u Davosu: ‘Žene trebaju biti ravnopravne sudionice’

Britanska glumica i UN-ova ambasadorica dobre volje, Emma Watson, održala je govor u petak na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu, gdje je pomogla pokrenuti sljedeću fazu kampanje za poticanje muškaraca da se pridruže u borbi za jednaka prava.

Za kampanju HeForShe, započetu u rujnu, Watson je rekla kako je prepravljena porukama podrške. Video kampanja HeForShe pregledana je više od 11 milijuna puta te je potaknula razgovore o kampanji na gotovo svim društvenim mrežama.

U sklopu navedene kampanje, u petak je pokrenula novu inicijativu pod nazivom IMPACT 10x10x10. Ovo je jednogodišnji pilot projekt kojim se traže konkretne obaveze vlada, korporacija i sveučilišta za rješavanje nedostataka u pogledu osnaživanja žena i jačanja ravnopravnosti spolova.

Svoj govor u Davosu, Watson je završila riječima: “Moje uvjerenje je da je danas daleko bolje razumijevanje nego ikada da žene trebaju biti ravnopravne sudionice u našim domovima, u našim društvima, u našim vladama i na našim radnim mjestima”.