Nećemo natrag na ilegalan pobačaj!

Danas je pred Vladom, u organizaciji Ženske mreže Hrvatske, održan prosvjed pod nazivom “Nećemo natrag na ilegalan pobačaj!”

Kao razlog održavanja prosvjednog skupa na svojim stranicama, Ženska mreža Hrvatske, navela je odbijanje obavljanja prekida trudnoće u javnim bolnicama, koje ginekolozi i ginekologinje pravdaju prigovorom savjesti. 

Kršenje zakona u bolnicama prolazi nesankcionirano, ginekolozi primaju pune plaće, a žene u velikom broju gradova u Hrvatskoj, koje uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje i dopunsko zdravstveno osiguranje, ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo na siguran, legalan i dostupan prekid trudnoće, navele su.

Prosvjed se održao pred Vladom, budući da upravo ona najodgovorija za kršenje ljudskih prava žena.

Za Index.hr,  Bojana Genov, jedna od prosvjednica i članica Ženske mreže izjavila je sljedeće: “Nevjerojatno je da se tako drastično smanjio broj pobačaja na zahtjev, a istovremeno enormno povećao broj spontanih pobačaja. Smatramo kako mnoge bolnice lažiraju istinitu brojku. Imamo informacije da žene koje u bolnicu dođu na pobačaj daju novce liječniku koji im potom piše da je došlo do spontanog pobačaja i još dodatno novac dobije tako da se naplati od HZZO-a pod dijagnozom spontanog pobačaja.”

“Žene su i ekonomski kažnjene jer plaćaju velike iznose za pobačaje u svakom dijelu Hrvatske različito što pokazuje da to nije standardizirana usluga i žene su na taj način kažnjavane zbog nečeg što čine. Vrijeme je da se Vlada prestane ulizivati Crkvi i crkvenim krugovima i da im omogući ono što omogućuje zakon”, dodala je Bojana Genov.

Finska danas slavi bračnu jednakost

Finski parlament izglasao je danas bračnu jednakost sa 105 glasova za i 95 glasova protiv. 

Inicijativa za ostvarenje bračne jednakosti pokrenuta je lani 19. ožujka na finski Dan jednakosti, inicijativu je potpisalo više od 160 tisuća ljudi, a ovaj zakon čini ju prvom uspješnom građanskom inicijativom za promjenu zakonske regulative u Finskoj, piše finski YLE.

Prije izglasavanja zakona finski premijer Alexandar Stubb u svojem otvorenom pismu rekao je: “Finska treba stremiti ka tome da postane društvo bez diskriminacije, gdje se ljudska prava poštuju, a dvije osobe se mogu vjenčati neovisno o svojem spolu.”

Finska je danas postala dvanaesta europska država koja omogućuje bračnu jednakost, a ujedno i posljednja od skandinavskih zemalja. Iako je Finska još od 2002. pružala neki oblik regulacije istospolnih partnerstva, potpuna jednakost za lezbijske i gej parove te njihove obitelji kreće od danas.

Na ‘crnoj listi’ poslodavaca zakoni kojima se želi osiguravati rodna jednakost u upravama poduzeća

BusinessEurope, Europski savez udruga poslodavaca, u čijem je članstvu i HUP, od Europske komisije je zatražio zaustavljanje pet zakona koje smatra ‘štetnima za konkurentnost europskih poduzeća’. Na ‘crnoj listi’ poslodavaca su zakoni kojima se želi osiguravati rodna jednakost u upravama poduzeća, zaštita majčinstva putem produženja rodiljnog dopusta, smanjenje onečišćenja zraka, porez na financijske transakcije te novi paket cirkularne ekonomije.

Tim povodom oglasili su se Ženska fronta za radna i socijalna prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Grupa 22, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju te Zelena akcija. Kako tvrde ove udruge civilnog društva, riječ je o ogromnom koraku unazad kojim se krše stečena ženska socijalna, radna i rodiljna prava te o opasnom lobiranju za implementaciju političko-ekonomske strategije koja se bazira na  gomilanju profita u rukama pojedinaca i korporacija nauštrb radne, društvene i ekološke stabilnosti i sigurnosti.

S jedne strane je EU koja od 2012. godine, preko Parlamenta i Komisije, na društvenu nejednakost žena odgovara prijedlogom mjera koje se kreću prema poboljšanju ženskih reproduktivnih i političkih prava, kao i rodnih kvota na mjestima gdje se donose odluke, a mnoge zemlje predlažu da se slični postupci provedu i unutar nacionalnih okvira. S druge strane, aktivno lobiranje vodećeg europskog poduzetničkog kluba protiv jednakosti muškaraca i žena nalazimo ne samo problematičnim, nego i izrazito opasnim. Poznato je da tijela odlučivanja EU rado surađuju s ‘BusinessEurope’ i koriste njihovu ‘ekspertizu’ kada je riječ o stvaranju poduzetničke klime i provođenju mjera štednje. Napominjemo da je ‘BusinessEurop’e 2005. godine, zajedno s ETUC-om, UEAPME-om i CEEP-om, potpisao ‘Okvir akcija za rodnu jednakost’ s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti na tržištu rada i na radnome mjestu te je lobiranje ‘BusinessEurope’ u suprotnosti s  potpisanim. Evidentno je riječ o korištenju krize za ‘stezanje remena’ i deregulaciju tržišta napadom na najranjivije – ženska radna i politička prava, kao i na stabilnost atmosferske klime.

“Dijelimo zgražanje Europske konfederacije sindikata (čiji su hrvatski članovi SSSH i NHS) nad izjavom ‘BusinessEuropea’ da će ženska kvota naštetiti konkurentnosti europskih poduzeća – primjer Norveške, koja je 2007. godine bila prva zemlja u svijetu koja je uvela kvote od 40 posto žena u upravama poduzeća (a to su zatim slijedile Belgija, Island, Italija, Nizozemska i Španjolska), zasigurno demantira takav stav poslodavaca. Potpuno nam je neprihvatljivo uporno odbijanje reguliranja financijskog tržišta i oporezivanja financijskih transakcija, s argumentom da će to naštetiti financijskoj stabilnosti: na razini EU imamo 25 milijuna nezaposlenih kao posljedicu krize do koje je došlo upravo zbog financijskih tržišta koja su se otela kontroli! Europi je nužan porez na financijske transakcije kako bi se ograničilo prekomjerno i opasno špekulativno trgovanje”, stoji u priopćenju.

Umjesto, primjerice, mjera za unapređenje kvalitete zraka u gradovima, ‘BusinessEurope’ traži da se nacionalni ciljevi za kvalitetu zraka skinu s dnevnog reda Komisije kako bi zagađivači i dalje nesmetano ostvarivali profit na račun zdravlja europskih građana. Isto tako, traže da se uklone nacionalne mete učinkovitosti resursa u okviru paketa mjera ‘cirkularne ekonomije’ iako bi iste u okviru gospodarenja otpadom dovele do smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje uz povećanu zaposlenost, a smanjile pritisak na ekstraktivizam i hipereksploataciju ljudi i prirode koja se odvija u zemljama globalnog Juga radi sirovina za EU.

“S obzirom da je medijima u cijelosti promaklo reagirati na ovaj konkretan prijedlog mjera najvećeg europskog poduzetničkog lobija, upozoravamo hrvatske građane i građanke na pojavu vrlo opasnog poduzetničkog trenda koji promiče utjecajni ‘BusinessEurope’. Njihovo lobiranje se otvoreno zalaže za bolju ‘poduzetničku klimu’, ‘stezanje remena’ i deregulaciju tržišta nauštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša”, pojašnjavaju.

“Najavljujemo da će Ženska fronta za radna i socijalna prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Grupa 22, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelena akcija aktivno pratiti i obavještavati javnost o slijedu daljih postupaka u okviru prijedloga i ‘crne liste’ ‘BusinessEurope’, kao i reakciju EU-a na njihove zahtjeve, a članice europskih sindikalnih i drugih asocijacija aktivno će se suprotstaviti ovim pokušajima  i na razini Europske unije”, zaključuje se u priopćenju.

“Neka Ustavni sud privremeno zabrani monetizaciju”

Inicijativa “Ne damo naše autoceste” predala je zahtjev Ustavnom sudu od kojega traže da do objave rezultata referenduma zabrani Vladi i Ministarstvu prometa poduzimanje daljnjih koraka u postupku monetizacije. Također, Inicijativa je objavila i financijski izvještaj o troškovima i izvorima sredstava za akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o davanju autocesta u koncesiju, koje su na Markovom trgu novinarima/kama uoči predavanja zahtjeva Ustavnom sudu podijelili predstavnici Inicijative Mijat Stanić i Teodor Celakoski, piše Gong.

“U svijetu vlada demokratska praksa da se kad građani/ke od Vlade zatraže određenu izmjenu zakona u javnom interesu, ne poduzimaju daljnji postupci. No naša Vlada ignorira volju i potpise 530.853 građana i dalje čini trošak te na određeni način stvara pritisak na javnost. Vidimo i da je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić kroz posljednje istupe u javnosti pokazao vrlo visok stupanj tolerancije pljačke i korupcije rekavši da pljačka nije najveći problema HAC-a. A znamo da je HAC sinonim za pljačku!”, upozorio je Mijat Stanić, jedan od predstavnika Inicijative i predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.

Prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv koncesije autocesta koštalo je točno 624.610,26 kuna, a sva sredstva osigurali su u rad Inicijative uključeni sindikati (iz članarina) te udruge (iz projekata prethodno odobrenih na javnim natječajima nekoliko donatora), stoji u financijskom izvještaju Inicijative, koji je predstavio Teodor Celakoski iz Prava na grad, istaknuvši pritom: “Iako zakonodavni okvir ne obavezuje organizatore/ice prikupljanja potpisa na transparentno izvještavanje o vlastitim prihodima i rashodima, inicijativa “Ne damo naše autoceste!”­ želi podići demokratske standarde u Hrvatskoj”. 

Novo doba za Vjesnik

Portal ugašenog dnevnog lista dodijeljen je antifašistima/kinjama iza SABA RH, koji najavljuju angažman kvalitetnih novinara/ki, prenosi portal Novosti. 

Savez antifašističkih boraca/kinja i antifašista/kinja RH (SABA) je s Ministarstvom kulture dogovorio da se portal ugašenog dnevnog lista ‘Vjesnik’ vrati, dodijeli i pokloni SABA-u, na adresi vjesnik.hr. ‘Vjesnik’ se tako vraća onome tko ga je i stvorio, a to su boric/kinje, partizani/ke i antifašisti/kinje, jer je list ‘Vjesnik’ formiran na Petrovoj gori, početkom Drugog svjetskog rata.

Portal će biti vrlo koristan jer će biti svojevrsni prozor koji će antifašisti/kinje otvoriti prema hrvatskom društvu i progovoriti o antifašizmu.

Okupljaju se novinarski kadrovi i sastavlja se ekipa, dogovaraju se angažmani s najkvalitetnijim novinarima/kama koji drže do antifašizma i koji bi bili suradnici portala. Informacije o svim svojim aktivnostima, proslavama godišnjica brigada i jedinica do komemoracija će dostavljati i sve antifašističke organizacije, od općine, grada do županije i države.

 

‘Aktivizam je borba u kojoj ne smijemo zaboraviti sebe’

Fondacija CURE u suradnji sa Zvučnom etnografijom održala je radionicu Integrisanih sigurnosti za braniteljice ženskih ljudskih prava u Beogradu od 21 do 23. studenog. Ovu radionicu,  internacionalnog karaktera, financijski je podržala Kvinna till Kvinna. Prisustvovalo je 12 aktivistkinja iz Srbije i BiH. Kroz dvodnevne radionice sudionice su upoznate s konceptom integrirane sigurnosti i njenim značajem. Također, ovo je bila jedinstvena prilika da se sudionice povežu i razmijene iskustva kao aktivistkinje i feministkinje.

Radionica je osmišljena sa ciljem povezivanja aktivistkinja koje su kroz feministički način rada i učile kako brinuti o sebi i kako postići blagostanje unutar sebe i van sebe. Aktivistkinje koje se u svakodnevnom radu susreću s brojnim rizičnim situacijama i prijetnjama, zaboravljaju da brinuti se o sebi doprinosi brizi o drugima. Stoga je ova radionica pored umrežavanja, prijateljstva i novih spoznaja iznjedrila i važnost nas samih kroz aktivizam i aktivističko djelovanje. Aktivizam je borba u kojoj ne smijemo zaboraviti sebe, kako ne bi smo sagorile u procesu aktivističkog rada.

Rad u fenomenalnom okruženju, uz svijeće i pogled na vodu, doprinijeo je još jačem otvaranju i nesebičnoj razmjeni savjeta i iskustava.

Prostori i vrijeme u kojem osnažujemo sebe da bi smo osnaživale žene iz svih dijelova svijeta, važan je okidač za potisnute emocije, spoznaje, saznanja, preživjavalja, buđenja, sve te nabijene emocije su žene imale priliku da razmjene u ambijentu koje su same kreirale. Dugi razgovori i druženja do sitnih sati pokazala su da aktivizam uzima, troši, sagorjeva, ali istovremeno – ispunjava. Nedostatak sigurnosti, materijalne i duhovne, kretnje, vrijeme u kojem se zaboravljamo su samo nekih od posljedica aktivizma, ali ipak smo se složile da je aktivizam beskonačno življenje u kojem ne želiš da nestaneš nego samo da postojiš i mijenjaš sve kako bi svaka žena bila slobodna i svoja.

S ovom radionicom se startalo i započela globalna kampanja 16. dana aktivizma. Fondacija CURE je po povratku iz Beograda organizovala performans Krug anonimnih s ciljem da žene prenesu glas i ispovijesti žena koje su preživjele ili još žive nasilje. Osnovni fokus kampanje je Ljubomora nije ljubav. A naredni dan, aktivistički se pružila podrška Regionalnoj mreži mladih feministkinja koja je začeta u Nišu na ArtFemine festivalu koje je takođe upamćeno kao mjesto povezivanja, umrežavanja i dubokih prijateljstava koje se još uvijek njeguju.

Ovom akcijom pod sloganom Moje tijelo je moj izbor i moja sloboda želi se prenijeti poruka zaustavljanja seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama.

Fondacija CURE će u narednom periodu nastaviti kroz različite aktivnosti da ukazuje na svakodnevno nasilje sa kojima se žene suočavaju u sklopu 16. d ana aktivizma. Vrlo važno je istaći da žene imaju pravo da kažu ‘NE’ i da ženinio ‘NE’ treba biti ozbiljno shvaćeno i prihvaćeno, kao i da svako djelovanje iza izrečenog ženinog ‘NE’ predstavlja nasilnički čin koji treba osuditi i sankcionisati na različite načine. Ove godine prenesimo glas da nasilje nije lični problem nego problem sviju nas.