Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava

U  tijeku je natječaj za mirovnu Nagradu i priznanja “Krunoslav Sukić” za 2014.g.!

Nominacije se primaju do 15. studenoga 2014. godine.

Obrasci za nominaciju i propozicije natječaja:

http://www.krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/prijava/

Nagrada i priznanja se dodjeljuju osobama, organizacijama i građanskim inicijativama za njihov doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda, jačanje  kulture nenasilja i izgradnji mira na području Republike Hrvatske (ne moraju nužno biti državljani RH).

Nagrada za promicanje mirotvorstva nenasilja i ljudskih prava  “Krunoslav Sukić” dodjeljuje se pojedincima/kama za njihov za osobit javni doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i temeljnih sloboda čovjeka i dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja u Republici Hrvatskoj. 

Priznanja “Krunoslav Sukić” dodjeljuju se osobama, organizacijama i građanskim inicijativama koje djeluju na području Republike Hrvatske:

  • Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u lokalnoj zajednici
  • Priznanje za nenasilnu akciju godine
  • Priznanje  za objavljenu knjigu iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja, ljudskih prava i civilnoga društva

Dobitnici/e Nagrade i priznanja će biti proglašeni na svečanosti u Osijeku, povodom  Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca.

Nominacijom pridonosite mirotvornom ozračju u svom okruženju i u Hrvatskoj!

 Pitanja, ako ih ima, molim uputiti na nagrada@centar-za-mir.hr ili na 092 135 0008

Katarina Kruhonja, Izvršni odbor Nagrade

Natječaj za dodjelu stipendija

Još samo deset dana traje natječaj za dodjelu nacionalnih stipendija “Za žene u znanosti” za 2015. godinu, kojim će L’Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO nagraditi četiri mlade znanstvenice vrijednim stipendijama u iznosu od 5.000 eura.Izborno povjerenstvo programa stipendiranja “Za žene u znanosti” dodijelit će stipendije najuspješnijim znanstvenicama, do 35 godina starosti, a koje su u završnoj fazi izrade doktorske disertacije iz područja prirodnih znanosti, medicine i zdravstva te biotehničkih znanosti, uključujući  i interdisciplinarna područja.

Nacionalni program stipendiranja “Za žene u znanosti” prisutan je u Hrvatskoj od 2006. godine, a djeluje u sklopu međunarodnog programa “For WomeninScience” pokrenutog 1998. godine.

U Hrvatskoj program se odvija kroz partnerstvo L’ORÉALA Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz potporu Rektorskog zbora Republike Hrvatske.

Tijekom proteklih osam godina, program je nagradio čak 30 talentiranih znanstvenica koje su posvetile život traganju za otkrićima i spoznajama koja poboljšavaju kvalitetu naših života.

Kandidatkinje svoje prijave za natječaj “Za žene u znanosti” mogu poslati Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO do najkasnije do 6. studenog 2014. na adresu Runjaninova 2a, Zagreb, s naznakom “Za žene u znanosti”.

Sve informacije dostupne su na i službenoj stranici Ministarstva kulture: http://www.min-kulture.hr/

Posebno priznanje ZFF-a ‘Hrabroj djevojci’

Prisiljavanje i otmica djece za brak zločin je protiv čovječnosti, zabranjen od strane brojnih međunarodnih konvencija. Ipak, takve otmice se u mnogim zemljama svijeta toleriraju kao tradicionalno i odobreno sredstva za muškarce koji tako osiguravaju svoje buduće supruge. Na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu prikazan je etiopski film ‘Hrabra djevojka’ redatelja Zeresenaya Berhanea Meharia na službenom jeziku Amharicu. Radi se o ekranizacija istinite priče o ukorijenjenom patrijarhatu koji žene tjera na neljudske uvjete života. Film započinje otmicom četrnaestogodišnje Hirut koju presreće skupina muškaraca na konjima na putu iz škole. U Etiopiji je jedan od najstarijih običaja da se djevojke njenih godina otima u svrhu ženidbe. Hirut, međutim, u pokušaju bijega nehotice upuca svog otmičara i zbog toga završava u zatvoru. Bez obzira na to što je silovana i ozlijeđena, lokalno pravosuđe traži smrtnu kaznu i pokapanje sa svojom žrtvom. Mlada odvjetnica Mezaza Ashenafi koju glumi Meron Getnez staje u Hirutinu obranu i hrabro započinje borbu između ljudskih prava i okrutnih običaja.

{slika}

Film orginalnog naziva ‘Difret’ što u prijevodu ima dva značenja “hrabrost” i ” biti silovan/a” producentski potpisuje Angelina Jolie. Tema propituje mogućnost slamanja stoljetnih tradicija i sustava vjerovanja koji grubo narušavaju prava žena i djevojčica u Etiopiji. U travnju 2014. godine, Afrička unija donijela je deklaraciju o okončavanju prisilnih dječjih brakovaa Etiopija zauzima visoko peto mjesto među prvih deset zemalja u kojima su dječji brakovi najrašireniji. Njihov režim najavio je iskorijenje i kaznenu praksu za prisilne brakova u roku od deset godina. Siromaštvo je jedan od glavnih uzroka dječjih dogovorenih brakova, a djevojke i djevojčice najčešće ulaze u brak s puno starijim muškarcima. Radi se o milijunima djevojčica u dobi od 10-17 godina, koje zbog nižeg statusa u društvu kao rezultata društvene i kulturne tradicije, te ekonomskog tereta svojim obiteljima, ostaju bez svojih ljudskih prava.

Film ‘Hrabra djevojka’ osvojio  je nagrade na ovogodišnjem Sundanceu i Berlinaleu, a na Zagreb Film Festivalu dobio je posebno priznanje od strane žirija. Dirljiva priča o hrabrosti etiopske tinejdžerke koja brani svoje dostojanstvo po cijenu života, ali i mladog redatelja koji filmom o Hirut pokušava educirati svijet o stanju u Africi, poziv je na glasne medijske i aktivističke akcije i promjenu zakona koji će kažnjavati prisilne i dogovorene brakove za djevojčice diljem svijeta. 

Vjeruje se u pola milijuna potpisa!

Noćas u ponoć završilo je prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta. Organizatori/ice vjeruju kako su skupili pola milijuna potpisa.

Podsjetimo, riječ je o izjašnjavanju birača/ica o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju. Predstavnici/ice inicijative “Ne damo naše autoceste” smatraju da je Vlada glavni krivac za stanje u kojem se danas nalaze Hrvatske autoceste unatoč pljačkama u prethodnom razdoblju jer je dodatno urušila sustav, ne provodi restrukturiranje, ne nabavljaju se potrebni strojevi, a ceste se zapuštaju. 

Iako ne postoji zakonska obaveza objave Organizacijski odbor objavio je prve izvještaje financiranja inicijative za raspisivanje referenduma. Ukratko, sredstva za kampanju osiguravaju sami organizatori, s time da u najvećoj mjeri sudjeluju Nezavisni cestarski sindikat (134,849.67 kn) i Pravo na grad (130,294.19 kn), ali i Sindikat radnika Hrvatskih cesta i autocesta (12.500,00 kn), Zelena akcija (17.105,85 kn), Matica hrvatskih sindikata (16.037,97 kn), Nezavisni hrvatski sindikati (9.715,63 kn), Zelena Istra (5.480,00 kn) i Udruga Kinookus (11.875,00 kn).

Nakon prikupljanja potpisa slijedi obrada potpisa i referendum, a potom Vlada treba pripremiti druge načine rješavanja duga, nastalog zbog uzimanja kredita za izgradnju autocesta, koje tvrtke HAC i ARZ ne mogu vratiti, poručuju iz inicijative. 

Prestanite me pretvarati u loše podatke

Opet se dogodilo. Neki glupan s algoritmom je odlučio da pripadam određenoj demografskoj zajednici i hrani me s ‘bitnim’ informacijama. Ali ništa od toga nije ‘bitno’. I sada sam bijesna iz razloga koji nikada nećete pogoditi jer se ne uklapa u vaše proklete proročanske modele.

Postoji nekolicina rudimentarnih načina na koji Internet razgovara sa mnom, od kojih ovdje navodim dva prikazana u svojoj srži:

1. Volite znanost i tehnologiju. Volite akcijske filmove. Vi ste muško i interesiraju vas auti i sport. Želite li kupiti ovu bocu ruma?

2. Žena ste. Svidjet će vam se ovi ljubičasti i ružičasti ruksaci. Zainteresirat će vas ova slika bebe. Želite li upoznati najatraktivnija mjesta za vaše vjenčanje?

Ponekad prevarim algoritam s nekim nasumičnim osobnim podatkom, samo da vidim što će se desiti. Rekla sam Facebooku da sam rođena 1923. Sada mi se stalno pojavljuju reklame za police mirovinskog osiguranja, mirovinske fondove i razne knjige.

Poanta priče, koju vjerojatno svi već dobro znate, jest da mnoge usluge koje koristimo na mreži svaki dan prikupljaju informacije o nama i šopaju nas onim povratnim informacijama za koje pretpostave da će nam se svidjeti na temelju demografskih detalja poput roda, dobi, mjesta gdje živimo, i dr. (algoritmi mi još nisu rekli da me sigurno moraju zanimati ručno izrađeni bicikli i dokumentarci jer sam bjelkinja, ali sam sigurna da je i to na putu).

Problem ovakvog pristupa je pretvaranje ovakvih pretpostavki u samoispunjujuća proročanstva. Ako žene vide jedino ružičaste ruksake na prodaji, na kraju će i one žene koje pate za tamnim, prugastim ruksakom kupiti ružičasti, samo zato što im je taj bio pri ruci.

Drugi problem se pojavljuje kada tvrtke stvaraju mišljenja i pretpostavke o nama na temelju toga što na mreži gledamo i što kupujemo. U prvom primjeru sam spomenula da mnogi pretpostavljaju da sam muško jer me zanima znanost. Ili jer pišem o znanstvenoj fantastici – zato što su njihovi algoritmi i ostali sistemi programirani od strane lijenih ljudskih bića.

U ljudskom svijetu, upravo je ovakav lijeni način razmišljanja kriv za pretpostavke produkcijskih kuća da su filmska publika i čitatelji znanstvenih knjiga i časopisa uglavnom muškarci. Potom, nakon što se sjure niz padinu površnosti i predrasuda, odluče da je bespotrebno imati snažne ženske likove ili priče koje se temelje na međuljudskim odnosima. Jer, kao što svi dobro znamo, muškarci nikako ne mogu razumjeti odnose koji idu dalje od pucnjava laserima i mahanja mačevima. A žene su previše zauzete gledanjem slika vjenčanja i ružičastih torbica da bi ih takvo što zanimalo. Ovakvo razmišljanje je jednostavno uvredljivo za sve.

Ovdje se ne radi o tome da ja želim da se Internet oglasi i prodaja bolje prilagode mojim željama i potrebama. Nemam potrebu hraniti Facebook ili Google svojim osobnim podacima, pa da umjesto da pripadam demografskoj skupini, pripadam određenom online psihološkom profilu. Sve što zapravo želim je raditi i igrati se na Internetu koji me neće šopati oportunističkim oglasima na temelju površnih programa programiranih od strane površnih ljudi koji su odlučili da sam žena (ili muškarac), pa zato znaju baš sve o meni.

Osjećam se kao da je cijeli moj medijski svijet postao jedna ogromna petlja modifikacije ljudskog ponašanja putem krivih informacija i stereotipiziranja. Ako muškarce zanima znanost, onda je ovaj članak namijenjen njima. Oglašavat ćemo ga samo muškarcima koji će na njega kliknuti i dokazati da samo muškarce zanima znanost. To otprilike tako funkcionira. Sada oglašavam jednu lijepu ružičastu torbicu za vas, dame. Ne, za vas su samo ružičaste torbice. Kupite li je, dokazat ćete da smo bili u pravu. Ne kupite li je, nećete imati torbicu, jer drugog izbora za vas nema.

Dobrodošli/e u svijetlu budućnost u kojoj nam katastrofalno programirani algoritmi dopuštaju da se pretvaramo kao da su to kulturni i društveni stereotipi temeljeni na objektivnim činjenicama prikupljenima iz predrasuda o ljudima diljem svijeta.

Preveo i prilagodio Ivan Bauernfreund

Hillary, 2016.

Počinju pripreme za izbore  2016., a Hillary Clinton se pojavljuje kao velika i važna kandidatkinja. To znači da je vrijeme da se, jednako kao i 2008., pripremimo za ozbiljan društveni i politički seksizam, jer čini se da se ova država i dalje ne može nositi sa ženom kandidatkinjom s određenom dozom poštovanja i odgovornosti. I dok Clinton ima stvarne mogućnosti da postane predsjednicom, morat će usput stoički podnijeti mnogo udaraca, a puno govori činjenica da iako se još službeno nije kandidirala, većina nas priprema za neizbježno.

Čini se očitim da se deklarirala: ranije ove godine objavljeni su njezini memoari u kojima ističe svoje politički kredibilitet i iskustvo, te je puno aktivnija u javnosti i na političkoj sceni, a prilično je povučena o tome hoće li se kandidirati. Njezina knjiga je niz isječaka o tome koliko je naučila u State Departmentu i važnosti javne službe s neprestanim podsjetnicima na njezine političke i društvene veze, uključujući i svjetske.  Ona i njezin pisac u sjeni dobro su znali da je u vremenu ozbiljnih pitanja u vanjskoj politici, stavljanje njezinog iskustva u State Departmentu u prvi plan dobra odluka, i upravo su to i učinili.

Hard Choices (Teške odluke) govori o načinima na koje je Clinton rasla i razvijala se tokom godina. Na prvim stranicama knjige govori o tome koliko je ojačala tokom svoje kampanje za predsjednicu, naučila je kako se ne obazirati na uvredljive komentare, seksizam i bezobrazluk kako bi se mogla koncentrirati na to da odradi dobar posao. Bila je veoma oprezna kod balansiranja svojih komentara: “Dobra strana poraza je što sam naučila da više ne marim toliko o tome što kritičari govore o meni. Naučila sam da kritike shvatim ozbiljno, ali ne i osobno te me kampanja sigurno u tome testirala”.

Ovo su riječi žene koja se definitivno sprema kandidirati za predsjednicu, bez obzira što u zadnjem poglavlju knjige govori kako je još uvijek neodlučna. Clintoni su politička dinastija i privlači ju javna sfera, nakon što je iskusila političku moć i uspjeh, nastavit će se boriti da je opet stekne.  A zašto ne? Inteligentna je i moćna žena koja ima puno pametnih ideja, a o mnogima govori i u svojoj knjizi. Iako se ne slažem u potpunosti sa svim Clintoninim nazorima, nju brine globalno zatopljivanje, obrazovanje, rasna nejednakost,  i drugi problemi koji muče SAD i svijet, a nudi inovativna rješenja. Pokazala je i želju da razmišlja izvan zadanih okvira i da ustraje, kao na primjer u State Departmentu kada je inzistirala na boljem razumijevanju digitalne diplomacije iako i sama nije pretjerano upućena u nove tehnologije.

Iako će Clinton biti ozbiljna i jaka kandidatkinja, to ne znači da neće biti napadnuta zbog svog roda. Tokom nekoliko sljedećih godina možemo očekivati da ćemo biti prisiljeni gledati i slušati komentare o njezinoj kosi, njezinoj kozmetici, odjeći, cipelama. Način na koji se kreće u javnosti, kako razgovara s ljudima, kako se drži. Nadzirat će je u svemu, dok će muškarci biti izuzeti od toga, najvjerojatnije kako bi napomenuli da nešto radi krivo. Poput, da  ne izgleda dovoljno državnički niti predsjednički, ili će se implicirati da izgleda slabo i nedovoljno pripremljeno za tako veliku ulogu u vladi SAD-a.

Doći će i do, duboko sam uvjerena, onih najčešćih seksističkih komentara, o tome kako je luda kada se njezina retorika i izjave neće sviđati pojedinim kritičarima. Ljudi s ljevice i desnice sretno dobacuju komentare o psihičkim bolestima kada im se ne sviđaju kandidatkinje, a nisu svi s ljevice zaljubljeni u Hillary. (Definitivno nisam glasala za nju 2008.) Usprkos činjenici da je izjava “ona je luda”  smiješan politički argument i i zapravo ne pruža nikakvu dublju spoznaju o tome zašto ta kandidatkinja nije primjerena za tu poziciju, mnogo ljudi će se vratiti na tu izjavu i misliti da to znači da ne trebaju više objašnjavati svoje gledište – ona je luda, što drugo imamo za raspravljati?

Hillary će biti “luda” zbog prijedloga o određenim političkim pitanjima. Bit će preosjećajna kada, pa znate, pokaže osjećaje u kampanji, bez obzira radilo se o srdžbi, tuzi, iscrpljenosti ili bilo čemu drugome. Bit će “histerična” ako podigne glas ili ako se posebno zauzme za određeno pitanje (naravno, kada ne vrišti) i bit će preslaba i preplaha ako govori tiho – iako ima promuklu, dublju intonaciju radi kampanje i dugih govora. Svi će tražiti razloge kako bi je proglasili nesposobnom da bude predsjednica, ali ne zbog toga kakvu politiku će propagirati i kakvu državu želi stvoriti, nego na temelju njezinog roda jer seksizam je ponekad prilično očit, ali ponekad se nalazi i u podsvjesti.

Ljudi možda uopće neće shvatiti da je razlog zašto se toliko protive Hillary upravo njezin rod, ali rod će igrati ulogu u tome kako će doživjeti, pričati o njoj i poistovijetiti se s njom kao s kandidatkinjom. To ne znači da Hillary ne treba kritizirati, ili da ne bismo smijeli pričati o njoj i pozivati je na odgovornost, ali znači da trebamo ozbiljno razmisliti o implikacijama o čemu govorimo kada govorimo o njoj – i razmislimo o okvirima izjava koje ćemo reći o njoj i njezinim političkim mogućnostima.

Prevela i prilagodila Marija Sabolić