Građani i građanke protiv fašizma u Srbiji!

Više od 1500 građana i građanki sudjelovalo je na antifašističkom skupu koji je jučer održan u Novom Sadu zbog napada na objekte građana i građanki albanske nacionalnosti.

Okupljanje je organizirano zbog napada na objekte građana albanske nacionalnosti nakon nereda na nogometnoj utakmici između Srbije i Albanije.

“U posljednje vrijeme fašizam je prosipan sa stranica novina, iz glava raznih političara/ki, i onda se prelio na radnje naših komšija/nica. Zato ja danas nosim majicu s natpisom ‘Nemoj da diraš mog komšiju’, rekao je pred okupljenima Željko Stanetić, predstavnik Vojvođanskog građanskog centra, piše portal Novosti.

Marija Perković, aktivistkinja iz organizacije Žene u crnom, poručila je da je za napad na Albance/ke proteklih dana u Vojvodini kriv sistem, odnosno kapitalizam, koji proizvodi ‘ratove među ljudima, spolovima i protiv radničke klase’.

“Imamo li dovoljno smjelosti da kažemo da je fašizam dijete kapitalizma? Tko ne želi govoriti o kapitalizmu, mora šutjeti i o fašizmu”, poručila je.

Skup je organizirala koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina, a njime je obilježena i 70. godišnjica oslobođenja Novog Sada od fašizma.

Iranski prosvjedi zbog napada kiselinom na žene

Preko tisuću Iranaca i Iranki izašlo je u srijedu na ulice iranskog grada Isfahana nakon što su četiri žene zalivene kiselinom, navodno zato što nisu nosile veo.

Isfahan je turistička destinacija, 450 km južno od Teherana, a napadi koji su se dogodili prošlog tjedna, šokirali su čitavu zemlju.

“Isfahan je naš grad, sigurnost je naše pravo”, uzvikivali su prosvjednici i prosvjednice pred zgradom suda u Isfahanu, dok su drugi mahali transparentima na kojima je pisalo “Smrt ekstremistima”.

Prema islamskom zakonu, nakon revolucije 1979. godine, žene moraju nositi široku odjeću, poznatu kao hidžab, koja pokriva glavu i vrat te skriva kosu.

Mnoge žene danas nose samo maramu, a ne tradicionalnu odjeću koja pokriva od glave do pete.

S druge strane, nekoliko zastupnika je uputilo pismo predsjedniku Hassanu Rouhaniju sa zahtjevom da policija učini nešto više, kako bi se osiguralo poštivanje Zakona o hidžabu.

No, Rouhani je u srijedu pozvao sve građane da pažljivo razmotre ovo pitanje te da pri tome ne budu revni, te da razmisle i o lažima, korupciji, kleveti i mitu, kao lošim stvarima u društvu.

Prosvjedi u Isfahanu potaknuli su bijes online aktivista. Na Facebook stranici prosvjeda mogu se pročitati parole poput: “Dolje s vjerskim ekstremistima”.

Na prosvjed je došao i iranski ministar zdravlja Hassan Hashemi te je posjetio jednu od žrtava u gradskoj bolnici. Žena, pokrivena zavojima rekla je kako je izgubila vid na desno oko.

“Ja sam studirala, obrazovana sam, bila sam za upravljačem svog automobila, kada je napadač polio kiselinu po meni”, izjavila je žrtva te dodala: “Nikoga nije bilo da mi priskoči u pomoć. Hitnoj pomoći je trebalo 45 minuta da dođe”, rekla je ona.

Napadi kiselinom porasli su u nekoliko posljednjih godina u Pakistanu, Afganistanu i Indiji, a zlostavljači tvrde kako na ovaj način kažnjavaju žene koje su ‘okaljale čast’ svojih obitelji, kao i one koje se ‘nepristojno’ ponašaju.

No, incident u Isfahanu je prvi ovakve vrste u Iranu, nakon dugo godina.

 

VOX FEMINAE FESTIVAL

Osmo izdanje Vox Feminae Festivala, koji jedini u Hrvatskoj djeluje s misijom promocije kreativnih rodnih praksi, održava se od 10. do 14. studenog na više zagrebačkih lokacija. I ove godine javnost će moći uživati u filmskom, glazbenom i edukativnom programu čija je svrha poticanje dijaloga između građana i aktera umjetničke, aktivističke i akademske scene, a sve kroz svojevrsnu žensku prizmu.

Otvaranje festivala zakazano je u ponedjeljak 10. studenog u podne u Kinu Europa, kada će se održati panel diskusija o načinima poboljšanja uvjeta rada u organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj gdje će udruga K-zona kao organizator festivala uz partnerske organizacije i donositelje odluka pokušati doći do konstruktivnih smjernica.

Prva tri dana festivala posvećena su filmskom programu koji u ponedjeljak tematizira širok spektar angažmana žena u suvremenom društvu, utorak je posvećen filmovima queer tematike dok će srijeda biti rezervirana za transrodne teme na velikom platnu uz skype gostovanje jedne od najvećih svjetskih teoretičarki roda Kate Bornstein.

Društvenim programom, koji će se održavati na dva kata u četvrtak i petak 13. i 14. studenog u trešnjevačkoj kući s adresom Kostelska 4, posjetitelji će moći steći nova znanja i vještine o primjerice pozitivnoj komunikaciji s psima, osnovama sitotiska, feminističkom čitanju Ivane Brlić Mažuranić. Različitim radionicama i diskusijama javnost će se moći upoznati s radom različitih domaćih i regionalnih kolektiva i organizacija koje svojim djelovanjem propituju norme današnjeg društva i ruše stereotipe.

Festival će u petak 14. studenog završiti u Pogonu Jedinstvo velikim koncertom britanske  glazbenice Planningrorock čiji zadnji album ‘All Love’s Legal’ predstavlja originalnu kombinaciju plesne glazbe i eksplicitnih političkih poruka koje tvore svojevrsni manifest transnacionalnoj rodnoj jednakosti.

Prostor rodne i medijske kulture K-zona već osmu godinu organizira Vox Feminae – festival kreativnih rodnih praksi koji financijski podržavaju Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb i Hrvatski audiovizualni centar.

Detalje  programa 8. Vox Feminae  festivala možete naći na www.voxfeminae.net/2014

Za vjernice svećenik, za nevjernice psiholog/inja

Kako smo već pisale, Dr. Ante Ćorušić, HDZ-ov šef Odbora za zdravstvo, ženama u Hrvatskoj čini se kroji novi i crni zakonski prijedlog.

Prošlog vikenda Ćorušić je izjavio kako će Hrvatska će biti jedina zemlja u Europi čiji će zakon koji regulira pobačaj izrijekom spominjati potrebu razgovora s duhovnikom prije prekida trudnoće, kako bi duhovnik – svećenik, muftija, rabin ili neki drugi – upozorio ženu na moralne aspekte njezine odluke na što su reagirale aktivistinje ženskih/feminističkih organizacija. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Ćorušić sada ima detaljnije objašnjenje.

“Naravno, ako žena nije vjernica ili je agnostik, neće morati na razgovor s duhovnikom. Ali će ići na obavezno savjetovanje s ostalim stručnjacima, osobito psihologom” pojašnjava ovaj desničarski vizionar.

Podsjetimo, dr. Ante Ćorušić rado brine o reproduktivnim pravima žene pa nas je u siječnju počastio i s još nekoliko zanimljivih izjava: “Ne bih dopustio ni da žene koje žive same mogu ići na umjetnu oplodnju jer to nije normalno. Zato što zdrava žena dijete treba pokušati začeti s muškarcem, a ne umjetnom oplodnjom. Za dijete je najbolje da ima majku i oca”, i tako zasluženo osvojio naš Stup srama.

10 stvari kojima studentice ne bi trebale biti izložene

Na početku nove akademske godine suočeni/e smo s (nažalost!) i previše poznatim dojavama o mizoginim ispadima. Moraju li žene za vrijeme studija doista podnositi takve stvari?

Brojni natpisi u medijima o mizoginom ponašanju postali su, nažalost, gotovo uobičajen znak da je započela nova akademska godina. Za mnoge studentice, spomenuti natpisi tek su vrh ledenjaka. Moraju li mlade žene u današnjem svijetu i dalje podnositi seksistička “dobacivanja” i “šale” za vrijeme studija?

1. Studentice se otvoreno tretira kao seksualni plijen

Brucošice koje ovaj mjesec započinju studij na Emmanuel College-u (Cambridge) dočekala je depresivna dobrodošlica. Studentski list “The Tab” objavio je članak o e-mailu koji kruži među članovima jednog muškog društva za opijanje, pozivajući ih da “razbiju” djevojke. Studentica s jednog drugog sveučilišta na stranicama projekta Everyday Sexism napisala je da je u hodniku studentskog doma slučajno čula studentskog predstavnika kako jednoj od brucošica govori sljedeće: “Postupat ću s tobom kao s delfinom: odvojit ću te od skupine sve dok mi se ne predaš”. S drugih sveučilišta stižu dojave o “sustavu dodjeljivanja bodova” u igrama kao što su “pojebi brucošicu”, “seal clubbing“, ili “sharking” u kojima stariji studenti skupljaju bodove spavajući s brucošicama (u određenim slučajevima, dodatni bodovi dodjeljuju se ako “igrač” djevojci oduzme djevičanstvo ili zadrži njeno donje rublje kao trofej). U velikom broju slučajeva, studenti koji sudjeluju u ovim i sličnim igrama nalaze se na pozicijama odgovornosti (npr. studentski predstavnici) i zapravo bi trebali biti osobe od povjerenja koje pomažu brucošicama da se priviknu na studentski život.

2. Seksizam u sportskim klubovima

Semestar je tek počeo, a ragbijska momčad londonskog Ekonomskog fakulteta već je ukinuta jer su njeni članovi distribuirali homofobne i mizogine letke u kojima se djevojke naziva “gaborima”, “droljama” i “fuksama”, a sportašice opisuje kao “zvijeri”. Ovo se dogodilo nakon što je u javnost procurila vijest o igri opijanja “Nije silovanje ako…” ragbijske momčadi Sveučilišta u Durhamu i nakon što su igrači kriketa sa Sveučilišta Aberystwyth odjenuli majice sa sloganima kao što je “ležerno silovanje”.

3. Mizogine pjesmice

Na Sveučilištu u Nottinghamu pojavila se video snimka koja pokazuje skupinu brucoša koji pjevaju pjesmu sljedećeg sadržaja:

These are the girls that I love best, 
Many times I’ve sucked their breasts
Fuck her standing, fuck her lying, 
If she had wings I’d fuck her flying
Now she’s dead, but not forgotten, 
Dig her up and fuck her rotten

(Otprilike: Ovo su cure koje najviše volim,/Mnogo sam im puta cuclao sise,/Jebi ju stojećki, jebi ju ležećki,/Da ima krila jebao bih je u letu,/Sad je mrtva, ali ne i zaboravljena,/Iskopaj je i pojebi). Ovo podsjeća na prošlogodišnju snimku studenata Sveučilišta Sterling koji su u autobusu pjevali o seksualnom napadu i pobačaju.

Da ne bi bilo zabune, ovo nije samo britanski problem: prisjetimo se samo prošlogodišnjeg “hita” kanadskog Sveučilišta St Mary, koji je uključivao sljedeće stihove: “Y is for your sister/ O is for oh so tight/ U is for underage/ N is for no consent/ G is for grab that ass” (slova na početku stihova tvore riječ “young”, mlada; sadržaj se odnosi na silovanje maloljetnica). Bratovština Sveučilišta Yale, o čijem su maršu popraćenom uzvicima: “Ne znači da! Da znači analni seks!” nedavno pisale i novine, ove se godine planira proširiti i na sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.

4. Seksizam u tjednu brucoš(ic)a

Studentica Sveučilišta u Nottinghamu za Guardian je izjavila: “Bila sam ljuta, bila je to prva noć mog studentskog života koji sam dugo nestrpljivo iščekivala. Jako sam se uzrujala jer sam se već te prve noći susrela s mizoginijom”. Da seksistički incidenti kulminiraju u tjednu brucoš(ic)a nije neobična pojava: prošle godine, događaj održan u sklopu tjedna brucoš(ic)a na Sveučilištu Cardiff Metropolitan reklamiran je uz pomoć plakata na kojem se nalazio sljedeći natpis: “Prošle sam noći silovao ženu i ona je plakala”.

5. Seksistički obredi inicijacije

Studentice koje se žele uključiti u rad kakvog društva ili pridružiti nekom klubu, često se prisiljava na vrlo seksualizirane i nerijetko ponižavajuće obrede inicijacije, od simuliranja oralnog seksa, do plesa u krilu ili razodijevanja.

6. Studentice se fotografira bez njihova pristanka

Nakon nedavnog procvata “ispovjednih” web stranica za pojedina sveučilišta, studentice se često nalaze u situacijama da ih se (dok su, primjerice, u knjižnici ili negdje drugdje na kampusu) fotografira bez njihova znanja; fotografije se potom objavljuju na Webu, komentiraju i ocjenjuju. Studentice koje se ne fotografira mogle bi se susresti s komentarima tipa: “Sexy curi koja sjedi nasuprot mene na 3. katu: da li bi ti smetalo da drkam dok te gledam?”, “Sexy brineti na 4. katu: hoćeš li mi biti djevoja? Nisam dodao K jer to ćeš dobiti kasnije”, “Debeloj trebi koja stoji kraj printera na 1. katu: ne želim te ševiti, ali dobro bi mi došao zagrljaj”.

7. Studenticama se govori da se “vrate u kuhinju” i muškarcu “naprave sendvič”

Žalosno ali istinito: posljednje godine bilježe povratak retro seksizma, naročito u školama i na sveučilištima. Za vrijeme moje turneje po sveučilištima širom Ujedinjenog Kraljevstva, brojne studentice požalile su mi se na seksističke komentare “stare škole” poput ovih u naslovu, i to ne samo u društvenim kontekstima, već i u slučajevima kada su pokušale sudjelovati u raspravama na seminarima ili predavanjima. Velik broj njih prijavio je i šale o silovanju.

{slika}

8. Seksualni napadi

Nedavno istraživanje Nacionalnog studentskog sindikata otkriva da je 37% studentica bilo izloženo “neprimjerenim dodirima ili pipanju”, koje britanski zakon definira kao seksualni napad. No ti su postupci u tolikoj mjeri društveno prihvaćeni da bi malo kojoj studentici palo na pamet da ih prijavi; štoviše, većina ih opisuje kao normu.

9. Seksizam u akademskim redovima

Seksizam nije rezerviran samo za večeri provedene u disko klubu ili obrede inicijacije: studentice se s njime susreću i u učionicama. Prošle su godine dvije članice jednog debatnog tima bile izložene seksističkom zlostavljanju zbog svog izgleda, i to za vrijeme natjecanja na Sveučilištu u Glasgowu. Još jedno nedavno istraživanje Nacionalnog studentskog sindikata otkriva da su studentice seksizmu izložene širom kampusa, čak i u predavaonicama i sportskim dvoranama.

10. Dobacivanja, šale i pošalice

Ono što je možda najgore od svega, jest činjenica da kada se studentice pokušaju suprotstaviti mizoginiji u njenim raznim oblicima, nailaze na obrambeni stav koji cijelu stvar odbacuje kao “obično” dobacivanje, puku “ironičnu” šalu. Da, rangirati žene na ljestvici od 1 do 10, zbijati šale o tome kako ćete ih silovati i objavljivati anonimne komentare na račun njihovog izgleda zaista je urnebesno smiješno – jer, hej!, nitko time ne misli ništa loše! Ovo je nevjerojatno učinkovita metoda ušutkivanja jer svakoga tko se pokuša požaliti otpisuje kao uštogljenu osobu bez imalo smisla za humor. No tužna istina je ta da u 2014. godini ne bi smjelo biti moguće sastaviti popis 10 oblika zlostavljanja s kojima se studentice svakodnevno suočavaju. To nije nimalo smiješno. 

Prevela i prilagodila Nada Kujundžić 

Humanizam za djecu

Pozivamo vas na predstavljanje knjige “Humanizam za djecu” koja će se održati 28. listopada 2014. godine u Dnevnom boravku DC-a Rojc u Puli u 19 sati.

Radi se o prvoj ireligioznoj i humanističkoj knjizi za djecu u Hrvatskoj i regiji, autorice Nade Topić Peratović. Humanizam za djecu upoznaje djecu sa svijetom humanističke misli koji je upotpunjen feminističkim i ljudskopravaškim vrijednostima.

Zahvaljujući brojnim novčanim prilozima preko Kickstarterove stranice knjiga Humanizam za djecu tiskana je u lipnju, kolovozu i rujnu 2014. godine u nakladi Centra za građansku hrabrost iz Hrvatske i Zentrum für Zivilcourage iz Švicarske.

Na predstavljanju knjige će govoriti autorica Nada Topić Peratović, prof. dr. sc. Milan Polić i predsjednik udruge Korak Patrik Lazić.

Više!