Kćeri očeva koji obavljaju kućanske poslove su ambicioznije

Možda ste rekli svojoj kćeri da kada odraste može biti inženjerka  ili predsjednica uprave ili direktorica, ako ona to želi, ali ona to ne može stvarno vjerovati ako njezin tata ne kuha i ne čisti,  sugerira nova studija.

Grupa psihologa sa Sveučilišta British Columbia otkrila je da kada otac obavlja veći dio tradicionalno kućanskih poslova kao što su kuhanje, čišćenje i briga o djeci, biti će manje vjerojatno da će njegova kći (školske dobi) nastaviti stereotipnu žensku karijeru poput njegovateljice, učiteljice ili kućanice, i veća je vjerojatnost da će težiti više rodno neutralnoj (a često i bolje plaćenoj) karijeri, kao što je posao liječnice ili odvjetnice.

Cijelu studiju možete pronaći ovdje.

Dječaci su skloniji birati rodno stereotipne karijere bez obzira na ulogu svog oca kod kuće.

“Kada djevojke vide svoje roditelje kod kuće da imaju tradicionalnu podjelu rada, to može biti ograničavajuće za njihovu karijeru”, rekla je Alyssa Croft, glavna autorica studije u intervjuu za CBC News. 

“Dakle, ako mi ograničavamo sebe, djeca to gledaju, prate i pamte ono što mi govorimo”.

Croft je priznala da znanstvenici ne znaju kakve će težnje za karijerom djeca imati i kako će se ponašati kada odrastu. Međutim, rekla je kako je ovo dobar pokazatelj kako djeca vide sebe u kontekstu rodnih uloga.

Djela govore više od riječi

Croft je istaknula kako se učinci vide u studiji od 326-ero djece u dobi od sedam do 13 godina i da su njihovi roditelji imali ‘svakako vrlo značajne učinke’.

Ona savjetuje roditeljima da budu svjesni toga da trebaju dijeliti poslove kod kuće, a neki od njih i sami kažu kako vjeruju u ravnopravnost spolova.

Nadalje, Croft je rekla, da se odlučila za ovu studiju, jer većina prethodnih studija o dječjim rodnim stereotipima se svodila uglavnom na njihov pogled na ulogu njihovih roditelja na radnim mjestima. Međutim, ona je razmišljala o tome što roditelji rade kod kuće i kako to može biti važnije, jer to djeca češće gledaju.

U video intervjuu za produkciju UBC, Croft je rekla kako smatra da su rezultati istraživanja važni jer ‘unatoč svim našim nastojanjima da se stvaraju rodno egalitarna radna mjesta, žene su još uvijek podzastupljene u vodstvu i na rukovodećim pozicijama.” Dodala je da studija sugerira jednakost kod kuće koja može potaknuti djevojke da nastave karijeru iz koje će biti isključen tradicionalizam.

Ne zaboravimo da žene još uvijek provode daleko više vremena u kućanskim poslovima, u skrbi za djecu, kao i volonterskim aktivnostima. Razlika je osobito velika u skrbi za djecu, gdje žene provode daleko više vremena s djecom, bez obzira na dob djeteta. 

Diskriminacija je ženska svakodnevica

Statistike pokazuju da je trend sklapanja ugovora na određeno vrijeme u posljednjih pet godina porastao s 87 posto na 94 posto, te da skoro 30 posto žena zbog trudnoće izgubi radno mjesto.

Žene su plaćene i do 20 posto manje od muškaraca za rad na istom radnom mjestu, a kako niske plaće vode do niskih mirovina, žene u Hrvatskoj godišnje primaju tri mirovine manje od muškaraca. Navedene statistike samo su dio godišnjeg izvješća rada pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić koja se u svom intervjuu, koji je dala  Fade In-u,  i kritički osvrnula i na prijedlog novog Zakona o radu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH – integrirani intervju from FADE IN on Vimeo.

Rad samo ponekad oslobađa

Često smatra kako su žena proces emancipacija završile u nekim prošlim desetljećima, no statistike pokazuju da se  trend diskriminacije žena na tržištu rada rapidno pogoršava.

O zabrinjavajućoj situaciji detaljnije govore  anonimna svjedočanstva hrvatskih radnica objavljena na portalu Radnica.org udruge CESI, ali i statistički podaci u godišnjem izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolove. Da je to sam vrh ledenog brijega tvrdi i Ženska fronta za radna i socijalna prava. Ono što Žensku frontu zabrinjava čak više i od ekonomske krize je novi Zakon o radu. Njegovim stupanjem na snagu će se, tvrde predstavnice Fronte, ne samo dati legitimitet diskriminatornim praksama, već i dodatno ugroziti prava svih radnika.

Više o ovoj temi pogledajte u reportaži Fade In-a nastaloj u sklopu projekta Rad samo ponekad oslobađa.

Diskriminacija na radnom mjestu from FADE IN on Vimeo.

Udruge razvijaju solidarnost, povjerenje i podršku

Gotovo 400 udruga širom Hrvatske otvorit će od 5. do 7. lipnja svoja vrata građanima kako bi im približili svoje programe i aktivnosti. Među njima biti će i CESI koji će 6. lipnja održati dvije informativne radionice na temu kako se može volontirati za Libelu!

U okolnostima teških poplava koje su pogodile Hrvatsku i susjedne zemlje, ovogodišnji Dani otvorenih vrata udruga prilika su da se dodatno osnaži solidarnost i povjerenje u lokalnim zajednicama i podsjeti na važnu ulogu koju udruge imaju u povezivanju građana u rješavanju problema i stvaranju mreža uzajamne podrške.

Na Danima otvorenih vrata građani će, uz niz aktivnosti povezanih s prikupljanjem pomoći ugroženim područjima, moći sudjelovati u brojnim kreativnim radionicama, predavanjima, predstavama, akcijama te upoznavanju s različitim društveno korisnim projektima i programima, ali i mogućnostima volontiranja u udrugama.

Svi građani koji posjete udruge tijekom Dana otvorenih vrata moći će preuzeti i ispuniti prigodnu “putovnicu” te osvojiti nagrade. Program aktivnosti udruga širom Hrvatske dostupan je na www.daniudruga.hr

Građani su zadnjih dana svjedočili silnom potencijalu koji leži u organiziranom radu volontera Crvenog križa, Gorske službe spašavanja, Saveza izviđača Hrvatske, Mreže volonterskih centara, dobrovoljnih vatrogasnih društva i čitavog niza udruga koje svakodnevno daju svoj doprinos jačanju društvenog kapitala.

Iako stvarni broj organiziranih, ali i samoinicijativnih volonterskih aktivnosti nije moguće u potpunosti mjeriti, podatak o 25 tisuća volontera i više od milijun i pol volonterskih sati koje su udruge evidentirale u 2013. godini pokazuje nam da smo društvo koje prepoznaje istinske ljudske vrijednosti i da smo spremni dati svoj doprinos izgradnji zajednice jednakih mogućnosti za sve.

Svijest o vrijednosti društveno korisnih programa koje udruge provode stalno raste, što pokazuje i podatak da su u 2013. godini građani udrugama donirali gotovo 50 milijuna kuna, a donacije poslovnog sektora udrugama u prošloj su godini narasle na skoro 263 milijuna kuna.

Udruge sve više postaju i važan ekonomski čimbenik u Hrvatskoj. Sve veći broj mladih, stručnih kadrova prepoznaje udruge i kao poželjnu karijernu opciju. Samo u 2013. godini udruge su zapošljavale oko 10.000 osoba, a prošlogodišnji prihodi udruga iznosili su 4,4 milijarde kuna. Udio članarina u tim prihodima iznosi skoro 460 milijuna kuna što ukazuje na iznimno veliki broj građana, ali i pravnih osoba, koje svojim članstvom daju doprinos održivosti rada udruga.

Dodatnom jačanju povjerenja građana u djelovanje ovog najbrojnijeg oblika organiziranog civilnog društva svakako će pridonijeti i očekivano skoro usvajanje novog Zakona o udrugama, ali i Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, nakon čega će šira javnost imati uvid u financijska izvješća o radu svih udruga.

Ovo su najgore zemlje na svijetu za radništvo!

Na Trećem svjetskom kongresu Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), koji se od 18. do 23. svibnja održavao u Berlinu, prezentiran je indeks radničkih prava u 139 zemalja svijeta. Zemlje su rangirane prema 97 indikatora – od zakonske zaštite do prakse.

Prema podacima za razdoblje od travnja 2013. do ožujka 2014. godine, Srednjoafrička Republika, Libija, Palestina, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija i Ukrajina su zemlje u kojima su radnici praktički bez ikakvih prava.

Zemlje u kojima su povrede radničkih prava iznimke jesu Njemačka, Francuska i Norveška, ali i na opće iznenađenje – Slovačka i Crna Gora.

Hrvatska je smještena u grupu u kojoj vlade i/ili poslodavci opetovano krše radnička prava te potkopavaju borbu za bolje radne uvjete. U istoj skupini s Hrvatskom nalaze se Srbija, Makedonija, Češka, Španjolska i Novi Zeland.

U izvješću ITUC globalni indeks prava: Za radnike najgore zemlje u svijetu 2014. naglašeno je kako su u zadnju godinu dana vlade više od 35 zemalja joristile metodu uhićenja radnika kao taktiku otpora zahtjevima za pošteno zarađene plaće, dostojanstvene i sigurne uvjete na radu. U najmanje devet zemalja kao metoda zastrašivanja koristila su se i ubojstva radnika. Zabrinjavajuće je da se čak u 87 zemalja radnicima onemogućava pravo na štrajk. U najmanje 53 zemlje radnicima je odbijen pokušaj za pregovore o boljim uvjetima rada.

Prijavite kršenje novinarskih sloboda!

Britansko udruženje Indeks cenzure i međunarodna organizacija Osservatorio Balcani e Caucaso osmislili su i kreirali mapu s kršenjem medijskih sloboda u državama članicama EU i onima koje su u statusu kandidata. Riječ je projektu koji ima za cilj detektirati sve vrste povreda novinarskih sloboda, bilo da je riječ o fizičkim prijetnjama, cenzuri i drugim kršenjima novinarskih prava s kojima se u Europi suočavaju novinari/ke, blogeri/ce ili građani/ke uključeni/e u potonje projekte, prenosi H-Alter.

Nevladine organizacije pozivaju sve koji/e su bili/e suočeni/e s opisanim nezakonitostima i pritiscima da to prijave na ovu stranicu, nakon čega će samo verificirani slučajevi završiti na virtualnoj karti Europe. Tamo je dosad osvanulo dvadesetak takvih slučajeva, a organizatori/ce su najavili/e da će uskoro postaviti i cjelokupni izbornik na drugim jezicima osim engleskog.

Indeks cenzure vjeruje da je slobodno izražavanje temelj slobodnog društva, a ova će internetska stranica omogućiti novinarima i novinarkama da prijave povrede njihovih prava čim se one dogode. Mapirajući ova izvješća na internetu, cjelokupni sistem ćemo pretvoriti u mehanizam za zaštitu i zalaganje za novinarske slobode, naglašavajući pritom povrede istih koje se i dalje događaju u Europi”, kazala je Melody Patry, djelatnica Indeksa medijske centure.

Osservatorio Balcani e Caucaso (OBC) će u sljedećih godinu dana u 11 balkanskih zemalja, koje, među ostalim, uključuju Rumunjsku, Grčku i Srbiju, pratiti i dokumentirati povrede novinarskih sloboda kroz četiri projekta što se financiraju sredstvima iz Europske komisije. H-Alter je hrvatski partner u projektu Sigurnosna mreža za europske novinare.