Nijanse seksualnosti

U utorak, 6. svibnja 2014. godine s početkom u 17 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci (8. kat, soba 801 – Odsjek za kulturalne studije) bit će održana Femininum radionica – ‘Nijanse seksualnosti’

Na radionici će biti razgovara o nijansi seksualnosti opisanoj u knjizi E.L. James, ’50 nijansi sive’. 

O BDSM odnosima i pitanju moći govorit će profesorica Jasminka Juretić, čiji je profesionalni interes vezan za područje ljudske seksualnosti. Propitivat će se prihvatljivost muškaraca kao konzumenata pornografskog sadržaja naspram žena kao aktivnih korisnica istog. Pruža li taj sadržaj mogući subverzivni i/ili emancipacijski užitak? Ili je pak nemoguće prevladati diskriminirajuće patrijarhalne prakse? 

Na radionici će se voditi zajednička rasprava o predrasudama prema (alternativnom) seksualnom izražavanju.

Podsjećamo, Femininum radionice dio su projekta za razvoj studentskog standarda u domeni obrazovanja i poduzetništva Sveučilišta u Rijeci i otvorene su za sve zainteresirane.

Što se doista događa u Brazilu?

Manje je od dva mjeseca do Svjetskog nogometnog prvenstva 2014, a stvari bi mogle biti još gore.

Ismijavanje događaja sprejom ispisanom porukom na vlaku samo je početak brazilskih problema.

John Coates, potpredsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) nedavno je za pripreme u Rio de Janeiru za Olimpijske igre 2016 rekao da su najgore koje je ikada vidio.

“MOO je formirao posebnu radnu skupinu kako bi pokušali ubrzati pripreme”, rekao je u priopćenju. “No, situacija na terenu je kritična.”

Prema njegovom izvješću izgradnja mnogih mjesta ozbiljno kasni. MOO je zabrinut i zbog kvalitete radova. Uloženih 14 milijardi dolara u igre, u kombinaciji s pripremama za Svjetski kup, rezultirali su prisilnim deložacijama, groznim uvjetima rada i niskim plaćama za građevinare.

Zatim tu je i problem kriminala. Prema američkom State Departmentu stopa kriminala u Rio de Janeiru ocijenjena je kao ‘kritična’, a sigurnosni rizici za međunarodne posjetitelje potaknuli su masovno policijsko strože kažnjavanje. Gotovo 20.000 obitelji prisilno su premještene iz domova u blizini stadiona, s malo ili bez naknade, a prema nekim procjenama trenutno 9.000 policajaca zauzima 174 favele, gdje živi 600.000 ljudi.{slika}

Ipak, nasilje u gradu se samo povećalo. Česti su ‘smrtonosni sukobi’ između bande i policije, a zbog toga lokalno stanovništvo je u stalnom strahu, a mnogi od njih se boje šetati noću.

Cortes tvrdi da MOO sada mora poduzeti presudne korake.

U očajnoj situaciji građani prosvjeduju zbog rezova u javnoj službi, dok se s druge strane troše milijarde na Svjetsko nogometno prvenstvo i pripreme za Olimpijske igre.

Je li ekonomska dobit doista vrijedna ljudske patnje? Teško je u potpunosti odgovoriti na to pitanje, zbog euforije oko igara. Ovo i slična pitanja se zaobilaze.

No, na mnoga pitanja još treba dati odgovor, prije ili kasnije. Nadajmo se da Rio može spasiti stvar prije nego bude prekasno.

 

Diljem svijeta prosvjedi, u Hrvatskoj slavlje

Dok su danas u brojnim svjetskim gradovima, od Hong Konga, preko Istanbula, do Moskve i Atene,  prosvjedovali milijuni ljudi, kao znak sjećanja na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine, u Hrvatskoj se slavilo i/ili odmaralo.

Iako Hrvatska nikada nije bila u bjednijem položaju, uz veliku nezaposlenost , besperspektivnost mladih, konstantno dizanja poreza i nameta, rezanja plaća i radničkih prava, Hrvati radije odabiru odmor, a ne otpor.

Čak niti sindikalni čelnici nisu uspjeli okupiti značajniji broj ljudi, niti iskoristiti svoju moć organiziranja generalnog štrajka, već su uputili bijednu poruku vladajućima da raspišu prijevremene parlamentarne izbore. Kao da će zamjena političkih elita na državnom vrhu poboljšati položaj radnika.

Radnici su u 21. stoljeću pretvoreni u robove, brojke bez imena, životne priče i budućnost. Dok radnici i radnice ne shvate da bez njihovog mukotrpnog rada poslodavci ne bi zarađivali milijunske profite i lagodno živjeli na izmorenim radničkim leđima, dok radnička klasa ne shvati da je moć u njihovim rukama, dok radnici ne počnu percipirati stvarnost u kojoj kapitalizam treba više njih, nego oni njega, sve dotle će se situacija samo pogoršavati po pitanju radnih i socijalnih prava. 

Prvomajska prosvjedna povorka

Pet sindikalnih središnjica tradicionalno obilježavaju 1. svibnja prosvjednom povorkom. Program počinje snimanjem milenijske fotografije u 9,45 satu na Radničkoj cesti u Zagrebu (kružni tok, u blizini sjedišta HUP-a).

Program:

  • od 9,45 do 10,30 sati snimanje milenijske fotografije Šime Strikomana Tri osmice;
  • 10,30 do 11,00 obraćanja sindikalnih čelnika:

Mladen Novosel, predsjednik SSSH

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a

Damir Jakuš, predsjednik URSH

– Vilim Ribić, predsjednik MHS-a

  • 11,00 polazak povorke prema parku Maksimiru (Radnička cesta-Avenija Marina Držića-Šubićeva ulica-Maksimirska cesta) – povorka prolazi Radničkom cestom pored nekoliko bivših tvornica (Katran, Chromos boje i lakovi, ZIA, TLOS,  Pobjeda tekstil, Zora, Elektrode, ATM, Kožara) – u spomen na njih i bivše radnike palit će se lampaši uz rub ceste – zaustavljanje kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – dolazak pred park Maksimir se očekuje oko 12 sati – povorka ulazi u park – na ulazu u park Maksimir Sekcija mladih SSSH održat će performance s naglaskom na povijesnom značenju i važnosti Međunarodnog praznika rad;
  • podjelom karanfila i Prvosvibanjskog proglasa sindikalnih središnjica građanima ispred i u Maksimiru završavaju zajedničke aktivnosti sindikalnih središnjica.

Radničke zadruge – model za transformaciju poduzeća kojim upravljaju radnici

Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za radničke studije, Femfront i Mlade antifašistkinje Zagreba organiziraju tribinu o radničkim zadrugama, koja će se održati u srijedu, 30. travnja, u 18 sati u Savezu antifašističkih boraca i antifašista u Zagrebu (Pavla Hatza 16).

Uvodna izlaganja: Ilda Stanojević (Hrvatski savez zadruga), Teo Petričević (radnička zadruga Humana Nova) .

Zadruge, ESOP modeli i drugi modeli radničkog dioničarstva, kojima se vlasništvo i upravljanje nad proizvodnim procesom te rezultatima rada u većoj ili manjoj mjeri nalaze u ‘rukama’ radnika, važan su doprinos demokratizaciji ekonomske sfere.

Mnogo je primjera koji ukazuju da se svrsishodnost ovakvih modela ne iscrpljuje na razini zadovoljenja principa, već je često riječ o ekonomski uspješnom i društveno odgovornom poslovanju. Ujedno, primjeri poput ITAS-a iz Ivanca, te zagrebačkog Jedinstva ili RIZ-a, ukazuju na još jedan bitan moment – kako bi se uopće došlo u poziciju mogućnosti implementacije modela, često je potrebna višegodišnja borba, koja u navedenim slučajevima znači i borbu za očuvanje proizvodnje.

Model organiziranog radničkog dioničarstva (ESOP model) u Hrvatskoj je pravno reguliran Zakonom o radničkom dioničarstvu te je usprkos mnogobrojnim ograničenjima implementiran u 30-ak većih poduzeća premda su u vrlo malom broju tih poduzeća radnici većinski vlasnici i imaju upravljačka prava. S druge strane, o modelu zadrugarstva koje se temelji na demokratskim načelima upravljanja do sad se nije razgovaralo u okvirima transformacije pojedinih poduzeća. Institucija radničkih zadruga, uvrštena u posljednji Zakon o zadrugama, u perspektivi predstavlja model kojim bi dionička društva mogla biti transformirana u zadruge u kojima vlasnička i upravljačka prava pripadaju radnicima. Problem ovim alternativnim vlasničkim i upravljačkim modelima predstavlja nedostatak financijskih institucija koje bi stajale iza projekta, te adekvatne podrške kod osmišljavanja i razrade modela.

Postojeća legislativa, mogući organizacijski modeli te potpora financijskih institucija neke su od tema o kojima ćemo razgovarati na tribini u nadi zajedničkog osmišljavanja konkretnih rješenja.

E?! – Okolišni filmski festival

Prvi E?! – Okolišni filmski festival održat će se 7. i 8. svibnja u zagrebačkom Kinu Grič, priopćila je danas udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija.

E?! – festival koncipiran je kao dvodnevno prikazivanje dokumentarnih okolišnih filmova koji se bave prvenstveno odnosom čovjeka prema okolišu, prekomjernom proizvodnjom i konzumacijom te devastacijom koju zapadnjačka industrija čini nad prirodom.

Tim filmskim festivalom Zelena akcija pokušava širu publiku upoznati s problemima u zaštiti okoliša i održivom razvoju, kako bi svi postali svjesniji svoje pozicije u svijetu te osobne odgovornosti prema okolišu u kojem živimo.

U srijedu, 7. svibnja, u 19 sati bit će prikazan film Istina o mesu/Meat the Truth Karen Soeters, a u 21 sat Otrovna vatra/Poison Fire Larsa Johanssona koji dokumentira borbu aktivista i aktivistkinja nigerijske udruge Friends of the Earth protiv Shellova crpljenja nafte iz delte Nigera.

Bit će prikazan i film Glasovi katranskog pijeska/Blockadia Rising: Voices of the Tar Sands Garreta Grahama.

U četvrtak, 8. svibnja u 19 sati moći će se pogledati film Sjemenke suvereniteta/Seeds of Sovereignty Jessa Phillimorea te Projekt Source/The Source Project Jasona Taylora, a u 21 sat Više od meda/More Than Honey Markusa Imhoofa.

Okolišni film festival – E?! Zelena akcija organizira u suradnji s Dokukinom Zagreb, uz financijsku potporu zaklade Heinrich Böll te u sklopu programa Centri znanja za održivi razvoj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.