sdadmin

Djevojčice mogu biti što god požele – sve dok se ne počnu igrati s Barbikama

Posted on by sdadmin

Jeste li ikada upitali sedmogodišnjakinju što želi biti kad odraste? Ako se vaša ‘ispitanica’ igra s Barbikama, znanstvenica vjerojatno neće biti njezin prvi izbor zanimanja.

Nedavno smo zamolile 37 djevojčica u Sjedinjenim Državama u dobi od četiri do sedam godina da provedu neko vrijeme igrajući se s jednom igračkom i potom odgovore na dva pitanja: Koliko bi od 10 ponuđenih zanimanja mogla obavljati kad odrasteš? Koliko od tih zanimanja bi dječak mogao obavljati kad odraste?

Naša studija među prvima pokazuje na koji način ikonična, plastična, plava seks-bomba utječe na to kako mlade djevojčice vide svoje mjesto u svijetu. Rezultati su otrežnjujući i jasno svjedoče o uskim idealima koje nudimo svojim kćerkama. Nakon svega pet minuta igranja s Barbikama, djevojčice koje su sudjelovale u našem istraživanju rekle su da bi dječaci mogli obavljati više poslova od njih. Nasuprot tome, djevojčice koje su se igrale s Gđom Krumpiroglavom rekle su da bi jednoga dana mogle obavljati jednak broj poslova kao i dječaci.

Lutka Barbie već desetljećima uživa golemu popularnost, no odnedavno je ponovo u središtu pozornosti, i to iz nekoliko razloga: od odluke Mattela i časopisa Sports Illustrated da udruže snage i na naslovnicu posebnog broja posvećenog kupaćim kostimima stave Barbie, preko javnog poziva Kampanje za djetinjstvo bez reklama da udruga Girl Scouts of the USA (Izviđačice SAD-a) raskine nedavno oformljeno partnerstvo s Mattelom, do lansiranja kolektivno financiranog projekta za stvaranje alternative Barbiki koja bi imala realistične tjelesne proporcije. Barbie je ikona američke kulture, no vrijeme je da preispitamo utjecaj koji ona (i igračke općenito) ima na živote i identitete dječaka i djevojčica koji se njome igraju.

Danas znamo da djeca neprestano uče: od prvih sati života, od svakog iskustva i svakog susreta. Čak i djeca koja se ‘igraju’ i dalje aktivno usvajaju informacije i uče o svijetu oko sebe. Što mogu naučiti igrajući se s lutkama kao što je Barbie?

Poruka koju prenosi Barbie uska je i ograničena. Tvrtka Mattel nije oformila suradnju niti s jednom od brojnih inicijativa za poticanje djevojčica i žena da ostvare karijeru u znanosti, kao što su For Girls in Science (Za cure u znanosti) ili inicijativa Bijele kuće za povećanje broja žena koje se bave znanošću, tehnologijom, injženeringom i matematikom (Women in STEM). Umjesto toga, odlučili su istaknuti Barbikin seksepil osiguravajući joj mjesto na naslovnici časopisa Sports Illustrated. Ovakav razvoj događaja zapravo je u potpunosti u skladu s činjenicom da okolina u kojoj odrastaju i žive djevojčice i žene postaje sve više seksualizirana. Posebna skupina Američke psihijatrijske udruge (skrać. APA) za istraživanje seksualizacije djevojčica zabilježila je da društveni pritisci koji naglašavaju važnost fizičkog izgleda (poglavito mršavog i sexy izgleda) za posljedicu mogu imati depresiju, nisko samopouzdanje i poremećaje u prehrani, što pak može imati daljnje negativne posljedice na djevojčice i ograničiti im mogućnosti u budućnosti. A televizija, filmovi, časopisi, reklame, glazbeni spotovi, video igre i odjeća promiču (između ostalog) istu poruku: da se žene i djevojčice vrednuju prema tome kako izgledaju, ne prema tome što čine.

Spomenuti pritisci ne postoje samo u teoriji: rezultati brojnih istraživanja jasno pokazuju vezu između pojačane izloženosti seksualiziranim medijima i depresije, nezadovoljstva vlastitim tijelom, te samo-seksualizacije, što ukazuje na to da djevojčice s vremenom i kroz opetovanu izloženost internaliziraju objektivizirajuće poruke. Samo-seksualizacija dovodi do opsjednutosti vlastitim tijelom i izgledom, što može rezultirati slabijim kognitivnim sposobnostima kod žena. Još uvijek nismo u potpunosti upoznati s time kako seksualizacije utječe na dobrobit djevojčica, no zasada nemamo dokaze koji bi upućivali na to da bi utjecaj mogao biti pozitivan.

U našem smo se istraživanju usredotočile na djevojčice, no sužena rodna socijalizacija utječe i na dječake. Ušetajte u bilo koju trgovinu igračkama i opazit ćete oštre granice: s jedne strane ružičaste i ljubičaste igračke i lutke, s druge tamno plava i smeđa, odnosno kamioni i oružje. Rodna socijalizacija djeluje ograničavajuće i po djevojčice i po dječake. Kod dječaka, strah od toga da ih se nazove ‘mlakonjom’ može dovesti do agresije, rizičnog ponašanja i homofobije. Bombardirani seksualiziranim prikazima žena u medijima, dječaci odrastaju učeći da žene treba tretirati kao objekte, što (između ostaloga) za posljedicu ima nezadovoljstvo u odraslim romantičnim vezama.

Roditelji moraju obratiti više pažnje na eksplicitne (kao i na skrivene) poruke koje prenose igračke njihove djece, te na utjecaj koji te iste poruke mogu imati na njihovo odrastanje. Vrijeme je da proširimo obzore znanja naše djece i pokažemo im da doista mogu biti što god požele. Možda je čak vrijeme da prihvatimo poruku koju promiče ‘Lammily‘, jedna od kolektivno financiranih alternativa Barbiki: prosječno može biti lijepo – a potomusmjerimo pogled i onkraj prosječnog.

Prevela i prilagodila Nada Kujundžić

Najvažnija presuda Ustavnoga suda RH za statusna pitanja trans osoba u RH

Posted on by sdadmin

Povodom presude Ustavnog suda o kojoj smo izvještavale, TransAid izdao je priopćenje kojeg prenosimo u cjelosti.

“Prošlog mjeseca  donesena je prva presuda u Republici Hrvatskoj od strane Ustavnog suda, po kojem su institucije RH dužne pravno priznati status spola transrodne osobe u skladu s rodnim identitetom te osobe. To je veoma važna presuda za sve nas trans osobe u Republici Hrvatskoj jer nam se ovim činom po prvi puta priznaje pravo da slobodno živimo i izražavamo svoj identitet.

Zabrana diskriminacije temeljem rodnog identiteta i (rodnog) izražavanja u Republici Hrvatskoj prepoznata je Zakonom o suzbijanju diskriminacije, usklađenog s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. To znači da u RH nitko ne smije biti diskriminiran/a na temelju svog rodnog identiteta, uključujući i pravo na promjenu upisa spola u dokumentima, bez prisile na invazivne operativne zahvate.

Ovakvom presudom Ustavni sud dosljedno provodi sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, po kojemu je država potpisnica Europske konvencije dužna priznati sva građanska i statusna prava, uključujući i pravno priznanje roda, odnosno upis spola osobe u dokumentima, u skladu s načinom na koji se osoba samo-definira, uvažavajući poštovanje njezinog privatnog života s naglaskom na zaštitu dostojanstva svake osobe. Velika većina država Europe omogućava promjenu upisa spola u matičnim knjigama za transrodne osobe. Ovo je prvi primjer pozitivne prakse u Republici Hrvatskoj za trans osobe, te očekujemo da će i daljnja praksa i promjene zakonskih okvira ići u tom smjeru.”

Fondovi Europske unije ne mogu biti jedini spas mladima

Posted on by sdadmin

Nakon što je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić prošli tjedan istaknuo kako novca za mlade, u obliku aktivnih mjera za zapošljavanje, trenutno nema, inicijativa Za rad spremne ponovno upozorava na deficit dugoročno održivih politika zapošljavanja mladih, kao i na nedostatak analiza tržišta rada i obrazovnog sustava.

Hrvatska je s nešto više 125.000 nezaposlenih mladih na trećem mjestu po broju nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji. Mnoge zemlje su upravo zahvaljujući sustavnom radu na politikama zapošljavanja mladih i obnavljanju realnog sektora izašle iz krize, ali se takav scenarij Hrvatskoj čini kao znanstvena fantastika. Ministar Mrsić očekuje da će Europska unija velikodušno izdvojiti novac iz Europskog socijalnog fonda da popravi cijelu kaotičnu situaciju koja je nastala zbog nedostatka vizije vladajućih i nemara po pitanju dugoročne održivosti aktivnih politika za zapošljavanje mladih.

Garancija za mlade i njezino šestogodišnje financiranje (2014. – 2020.) samo je financijska injekcija koja je trebala pomoći institucijama RH da pruže mladima mogućnosti prilagodbe tržištu rada, kako bi sam ulazak u svijet rada bio lakši i bezbolniji. No, uz to, očekuje se da će država članica koja provodi Garanciju za mlade u državnom proračunu staviti prioritet na poticaje za zapošljavanje mladih.

U razumijevanju (još jednog) scenarija koji je zadesio Hrvatsku, pomoći će nam sljedeći podaci. Zbog zabrane novog zapošljavanja u javnom i državnom sektoru došlo je do velikog broja korisnika/ca stručnog osposobljavanja upravo u tim sektorima, kao privremene, supstitucijske, radne snage. Iako izvješće HZZ-a tvrdi suprotno, postotak od 68 posto korisnika SOR-a u javnom (36%) i državnom sektoru (32%) ne ide u korist tvrdnji da mladi nisu poslužili kao jeftina, zamjenska radna snaga, a o tome svjedoči i činjenica da je tek nešto više od polovice korisnika/ca nakon godine dana stručnog osposobljavanja našlo zaposlenje, i to samo oko 20 posto u državnom i javnom sektoru, dok je zaposlenje u privatnom sektoru bilo iznad 50 posto.

Od ukupnoga broja korisnika/ca stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, preko 70% su bile žene. Takva pozicija potvrđuje društveni obrazac po kojem žene rade slabije plaćene poslove u nesigurnim oblicima rada, odnosno podupire tezu o feminizaciji siromaštva.

Inicijativa Za rad spremne stoga zahtijeva rodno osviještene, dugoročne mjere te naglašava kako polaganje svih nada u financijsku pomoć Europske unije neće izvući Hrvatsku iz ekonomske i socijalne krize u kojoj se nalazi.

 

Inicijativa Za rad spremne nastala je u okviru projekta Mlade žene mijenjaju svijet, koju u Hrvatskoj provodi nevladina feministička organizacija CESI. Naš cilj je upozoriti i poboljšati položaj mladih žena na tržištu rada te zahtijevati učinkovite strategije i analize mjera i trendova u području obrazovanja i svijata rada.

Donesena presuda u korist trans osoba

Posted on by sdadmin

Kao prigodno dobra vijest povodom jučerašnjeg Međunarodnog dana vidljivosti transrodnih osoba, Jutarnji list je objavio kako će najkasnije u sljedeća tri mjeseca prva osoba u Hrvatskoj u dokumente upisati promjenu spola iako nije napravila operativni zahvat.

Promjena spola upisat će se temeljem odluke Ustavnog suda, donesene prošli tjedan. Radi se o slučaju osobe koja je rođena kao žensko, ali već dugi niz godina osjeća da je zarobljena u krivom tijelu, što su prepoznali i njeni roditelji, uz čiju je podršku rano počela primati hormonalnu terapiju i živjeti u drugom rodu.

Budući da je operacija promjene spola iznimno zahtjevna, skupa i ne izvodi se u Hrvatskoj, a i rezultati su neizvjesni, njezini su roditelji u nekoliko navrata podnosili zahtjev za promjenu temeljem stručne medicinske dokumentacije, ali bez operacije, no svaki su put odbijeni. Stoga su se obratili Ustavnom sudu, koji je prošle srijede odlučio u njihovu korist.

Ustavni je sud zaključio da je upravno rješenje matičnog ureda, koji je nekoliko puta odbijao zahtjev tužitelja da mu se upiše promjena spola temeljem njegove medicinske dokumentacije, suprotna ustavnom jamstvu postupanja u razumnom roku i ustavnom jamstvu na privatni život.

Premda nigdje nije izrijekom rekao da mu se mora odobriti promjena spola, naredio je Ministarstvu uprave kao nadležnom da u roku od tri mjeseca donese rješenje o upisu promjene spola konkretne osobe u matične knjige.

U Rijeci se govori o feminizmu

Posted on by sdadmin

U četvratk, 27. ožujka, u Rijeci, na Kampusu na Trsatu, u sklopu projekta “Femininum radionice” održano je predavanje dr. sc. Biljane Kašić pod nazivom “ZaŠto feminizam? Zbog čega feministički djelovati?”.

Femininum radionice su svojevrsni pilot-projekt u organizaciji Sveučilišta u Rijeci. Projekt je pokrenut kako bi se utvrdilo postoji li realna potreba za preispitivanjem i razgovorom o feminizmu. S obzirom da je održana peta od ukupno osam radionica, a na svakoj je prisustvovalo  tridesetak ljudi, realno je očekivanje da će Sveučilište u Rijeci prepoznati potrebu svojih studenata/ica za dodatnim sadržajima koji se bave rodno osjetljivim i sličnim pitanjima. Kako navodi jedna od koordinatorica projekta, prostor Akvarija na Kampusu je redovno popunjen publikom čiji profil se mijenjao ovisno o tematici koja je bila obrađivana. Radionice koje slijede bit će konceptualno izmijenjene, uz više interakcije publike i predavača.

Prof. dr. sc. Biljana Kašić je predavanje “ZaŠto feminizam? Zbog čega feministički djelovati?” posvetila postavljanju pitanja: Gdje je prostor slobode? Kako sloboda i feminizam koreliraju? Što znači feminizam u diskursu? Proizvode li sveučilišta feminističku elitu? Uz teme karakteristične za salonski feminizam, kojih je bilo izuzetno mnogo za tako kratko predavanje, prof. Kašić se nije dotakla onoga što je aktualno hrvatskim feministkinjama, kao što su štetne izmjene ZOR-a i propitivanje prava na pobačaj.

Kako pažnja publike nije opadala u sat vremena intenzivnog i bogatog izlaganja dvadesetak tema teorije feminizma od strane prof. dr. sc. Kašić, ostaje zaključak da  riječkoj publici nedostaje ovakvih sadržaja. 

U Rijeci se govori o feminizmu

Posted on by sdadmin

U četvratk, 27. ožujka 2014. godine u Rijeci, na Kampusu na Trsatu, u sklopu projekta “Femininum radionice” održano je predavanje dr. sc. Biljane Kašić pod nazivom “ZaŠto feminizam? Zbog čega feministički djelovati?”.

 

Femininum radionice su svojevrsni pilot-projekt u organizaciji Sveučilišta u Rijeci. Projekt je pokrenut kako bi se utvrdilo postoji li realna potreba za preispitivanjem i razgovorom o feminizmu. S obzirom da je održana peta od ukupno osam radionica, a  na svakoj je prisustvovalo  tridesetak ljudi, realno je očekivanje da će Sveučilište u Rijeci prepoznati potrebu svojih studenata/ica za dodatnim sadržajima koji se bave rodno osjetljivim i sličnim pitanjima. Kako navodi jedna od koordinatorica projekta, prostor Akvarija na Kampusu je redovno popunjen publikom čiji profil se mijenjao ovisno o tematici koja je bila obrađivana. Radionice koje slijede bit će konceptualno izmijenjene, uz više interakcije publike i predavača.

 

Prof. dr. sc. Biljana Kašić je predavanje “ZaŠto feminizam? Zbog čega feministički djelovati?” posvetila postavljanju pitanja: Gdje je prostor slobode? Kako sloboda i feminizam koreliraju? Što znači feminizam u diskursu? Proizvode li sveučilišta feminističku elitu? Uz teme karakteristične za salonski feminizam, kojih je bilo izuzetno mnogo za tako kratko predavanje, prof. Kašić se nije dotakla onoga što je aktualno hrvatskim feministkinjama,  kao što su štetne izmjene ZOR-a i propitivanje prava na pobačaj.

 

Kako pažnja publike nije opadala u sat vremena intenzivnog i bogatog izlaganja dvadesetak tema teorije feminizma od strane prof. dr. sc. Kašić, ostaje zaključak da  riječkoj publici nedostaje ovakvih sadržaja. 

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org