Prozor u svijet

29.09.2011. 18:21:20 - Veronika Matijačić

In memoriam: Wangari Muta Maathai

Wangari Muta Maathai

Wangari Muta Maathai

Kada je Wangari Muta Maathai, koja je nakon duge i hrabre borbe protiv raka preminula u nedjelju navečer u 71. godini života u bolnici u Nairobiju, dobila Nobelovu nagradu za mir 2004., tom odlukom i nisu svi bili oduševljeni. Naime, prof. dr. sc. Maathai prva je afrička žena kojoj je dodjeljen Nobel i to ponajviše zahvaljujući njenom osnivanju Pokreta zelenog pojasa 1977. godine koji je potaknuo i osnažio žene iz ruralnih područja Kenije da sade drveća i na taj način spriječe daljnji trend deforestacije, odnosno daljnju sječu šuma. Kritičari/ke ove odluke smatrali su da svijet, tada, ima i ozbiljnijih problema (rat na Bliskom Istoku, terorizam) od sječe nekoliko stabala. Međutim, nisu razumjeli što ekološke vrijednosti znače za sudbinu svijeta kao što su i zanemarili činjenicu da je Pokret zelenog pojasa inspirirao kenijske žene da se, u zemlji koruptivne i patrijahalne vlade, bore za svoja prava. Očuvanjem šuma, koje su prirodno bogatstvo Afrike, žene su ostvarile i svoja građanska prava. Osnivačice neprofitne organizacije Small Planet Institute Anna Lappé and Frances Moore Lappé, nakon dodjele, istaknule su:

 

"Maathai je genijalka u prepoznavanju povezanosti lokalnih i globalnih problema, kao i činjenice da su oni rješivi samo kada građani/ke pronađu glas i hrabrost za djelovanje. Za Maathai je Pokret zelenog pojasa dobar kako u svojoj biti tako i u načinu na koji je potaknuo žene da otkriju da nisu bespomoćne u odnosu na svoje muževe autokrate, seoske poglavare i nemilosrdnog predsjednika. Kroz stvaranje vlastitih rasadnika (njih najmanje 6.000 diljem Kenije) i kroz sadnju stabala, žene su počele kontrolirati opskrbu vlastitog drva za ogrijev zbog čega se promijenio odnos moći čime se otvorio put i drugim potragama."

 

Wangari Muta Maathai rođena je 1940. godine u selu Ihithe u Keniji. Po završetku srednje škole odlazi na studij u SAD u sklopu programa koji je bio organiziran od strane kenijskih političara i tadašnjeg američkog senatora John F. Kennedya. Kao magistrica biologije vraća se u domovinu, tada neovisnu, gdje je na University College of Nairobi trebala dobiti mjesto asistentice profesora biologije. Ta pozicija je, naposljetku, dodjeljena nekoj drugoj osobi što je Wangari uvijek smatrala činom spolne i plemenske diskriminacije (bila je pripadnica Kikuyu naroda, najbrojnije etničke grupe u Keniji). Dva mjeseca kasnije zaposlila se na School of Veterinary Medicine da bi 1971., kao prva žena iz istočne i centralne Afrike, postala doktoricom nauka. Nakon toga postala je starija pedavačica, zatim šefica katedre pa profesorica što ju je učinilo i prvom ženom ikada postavljenom na navedene pozicije u Nairobiju.

 

Pored rada na sveučilištu bavila se mnogobrojnim aktivnostima u više nevladinih i drugih organizacija, a 2002. bila je izabrana u parlament i neko vrijeme radila kao pomoćnica ministra za okoliš. Iz vlade je izgurana 2008. jer nije željela šutjeti o problemima na koje je nailazila. Zbog toga je prosvjedovala na ulici. Međutim, to joj nije bio prvi ulični prosvjed: zbog svog je političkog aktivizma i rada na očuvanju okoliša više puta bila zatvarana i pretučena; isto kao i njeni sljedbenici. Suprug, kenijski političar, razveo se od nje tvrdeći da je prepametna za ženu i da je ne može kontrolirati. Profesorica Maathai primila je brojne nagrade i svoj je život, rad i perspektive dokumentirala u četiri izdane knjige.

 

Treba se naglasiti da je bila hrabra liderica čija će energija i cjeloživotna predanost za poboljšanjem ljudskih života inspirirati buduće generacije mladih. Iako je bila poznata uglavnom po svom političkom djelovanju, Wangari je u srcu ostala velika ljubiteljica okoliša: ona koja vidi istinsku vrijednost šuma, zemlje i vode. Brinula se da ćemo zbog urbanizacije (više od polovine globalne populacije danas živi u gradovima) za sobom, negdje ostaviti bitan dio.

 

"Danas smo suočeni sa izazovom koji zahtjeva promjenu u našem razmišljanju, tako da čovječanstvo prestane ugrožavati vlastitu životnu potporu. Pozvani smo pomoći zemlji zacijeliti rane i u tom procesu da zacijelimo i vlastite; zapravo da prigrlimo cijelo stvaranje u svoj njegovoj raznolikosti, ljepoti i čudu. To će se dogoditi ako vidimo potrebu u oživljavanju vlastitog osjećaja pripadnosti većoj obitelji života sa kojom zajednički dijelimo evolucijski proces. U povijesti zna doći vrijeme kada je čovječanstvo pozvano prijeći na novu razinu svijesti a da bi dosegnulo veći nivo moralnosti; vrijeme kada moramo odbaciti strah i dati nadu jedni drugima. To vrijeme je sada.", istaknula je na dodjeli Nobelove nagrade.

 

Wangari Muta Maathai vjerovala je da je zdrav okoliš, zbog osiguravanja čiste vode i drva za kuhanje, pomogao poboljšati živote i smanjio sukobe u Keniji. Organizacija koju je osnovala zasadila je 30 milijuna stabala u nadi da će se povećati šanse za mir. Ne samo da je na taj način pomogla 900 000 kenijskih žena već je inspirirala i UN da pokrenu kampanju koja je rezultirala sadnjom 11 milijardi stabala diljem svijeta.

Tagovi: ekologija, nobel, wangari muta maathai

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM