Prozor u svijet

10.06.2013. 12:28:07 - Helaine Olen (guardian.co.uk)

Provokativni zaključci istraživanja

Veća smrtnost kod ekonomski ugroženih žena u Americi?

Amerikanci  žive duže nego ikad, ali prosječni životni vijek bijele, ženske osobe koja nema srednjoškolsko obrazovanje dramatično je pao.

Ubijala li nedostatak radnih mjesta  ekonomski ugrožene žene u Americi?

To je jedan od provokativnih zaključaka Jennifer Karas Montez, istraživačice na Sveučilištu Harvard i autorice  Anne Zajacove, docentice sociologije na Sveučilištu u Wyomingu, do kojeg se došlo kako bi se objasnilo zašto se prosječni životni vijek bjelkinje koja nije završila srednju školu  skratio od 1990.

Da,  Amerikanci žive duže nego ikad. Ako ste bjelkinja s diplomom u Sjedinjenim Američkim Državama, nikada niste imali bolje izglede da živite preko 80 godina. No isto ne vrijedi za žene s nižim obrazovanjem.

Između ostalog, istraživanje Montez i Zajacove je došlo do otkrića da u razdoblju od 1997. do 2001., žene bez visoke stručne spreme u odnosu na one obrazovanije imaju 37 posto veću vjerojatnost  ranije smrti. Tijekom vremena taj trend je bio sve lošiji. Za razdoblje između 2002. i 2006., izgledi za kraći životni vijek skočio je do nevjerojatnih 68 posto.

Ovi pronalasci se slažu s prijašnjim rezultatima ostalih istraživača i istraživačica koji su također došli do podatka da su posljednjih nekoliko desetljeća bjelkinje bez završene srednje škole izgubile pet godina života u odnosu na obrazovanije žene.

Razlozi pada životnog vijeka za niže obrazovane bjelkinje je uzrok mnogih nagađanja i teoretiziranja u posljednjih nekoliko godina, gdje su neki od mogućih uzroka lakši pristup lijekovima na recept do  visoke stope pušenja od strane Amerikanki s nižim obrazovanjem. Moretz i Zajcova su ispitali i te teorije i iako se potvrdilo da te žene više puše, ne smatraju da je to moguć uzrok. Problem je mnogo složeniji od toga.

Posao, kao što većina nas zna, nije samo izvor prihoda. U vrijeme kada živimo sve izoliranijim životom, radno mjesto nudi puno toga više, od društvene mreže do mogućnosti profesionalnog ostvarenja. Poslovi, ukratko, nas drže živima i zdravima. Stoga ako ga nemate, vrlo je velika vjerojatnost da ćete te biti lošijeg zdravstvenog stanja nego zaposleni, stoga ćete -barem prema ovom istraživanju-  živjeti kraće.

Ipak, poslovi koji se nude ženama - ili bilo kome zapravo - bez diplome nisu baš visoke kvalitete. "Prije trideset godina nije trebao visoki stupanj obrazovanja da bi se dobio sindikalan posao s pristojnom plaćom, no danas biti dio radne snage samo sa srednjom školom znači posao u uslužnoj djelatnosti i  nepredvidljivo radno vrijeme", Montez primjećuje.

Žene koje nemaju visoku stručnu spremu također imaju znatno manju vjerojatnost da će se udati - ali je i više vjerojatno da će biti samohrane majke nego one s višim obrazovanjem, čime i teže zadržavaju posao jer je cjenovno pristupačan vrtić za djecu ili dadilje, teško pronaći i u idealnim okolnostima, ali gotovo pa nemoguće kada majka ne zna koliko sati će morati ostati na poslu. Isto se odnosi i na brigu za starije osobe, koja uglavnom postaje ženska obaveza.  Ako trebate primjer kako to izgleda u stvarnosti, samo pogledajte sve prisutnije oglase za posao u uslužnom sektoru na kojima često piše "ne primamo majke".

Kao da to nije dovoljno, mnogi od tih radnih mjesta zahtijevaju predanost i rad punog radnog vremena, ali za plaću od pola radnog vremena. Situacije koje su postale normalne kada je na tržištu premalo poslova, a previše nezaposlenih.

Kao rješenje Montez predlaže plaćeni roditeljski dopust i subvencionirane oblike pomoći kod brige za djecu, radno vrijeme koje dozvoljava fleksibilnost ili rutinu ako je potrebno – stvari koje ženske organizacije zagovaraju već desetljećima. Rješenje je povećanje poslovnih mogućnosti za nekvalificiranu radnu snagu, odnosno zaposliti ih i zadržati na tom radnom mjestu. No sve veći proračunski rezovi ne dozvoljavaju opravak i ponovno pokretanje uslužnog sektora, stoga očito možemo samo sanjati o boljim prilikama. Životi ovise o tome.

Prevela i prilagodila Iva Butorac 

Tagovi: bjelkinje, kriza, nezaposlenost, obrazovanje, sad, siromaštvo, smrtnost, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM