Više tisuća ljudi prosvjedovalo je posljednjih dana na ulicama Barcelone podržavajući referendum o neovisnosti španjolske pokrajine Katalonije koji će se održati u nedjelju.
Posljednjih dana Španjolsku potresa kriza očuvanja teritorijalnog integriteta. Naime sjeverno-istočna autonomna pokrajina Katalonija u nedjelju, 1. listopada namjerava održati referendum o nezavisnosti pozivajući se na samoodređenje naroda. Ustavni sud u Madridu proglasio je takvu odluku neustavnom, a španjolska vlada čini sve kako bi spriječila održavanje referenduma.
Nakon Francove smrti i prelaska Španjolske iz autoritarnog režima u parlamentarnu demokraciju, Ustavom iz 1978. pokrajinama je vraćena autonomija, ali je isto tako zabranjeno održavanje referenduma kojim bi se mogla ugroziti cjelovitost zemlje.
Represivna politika Madrida
Iako su vlasti u Barceloni raspisivanjem referenduma prekršile Ustav, metode koje koristi španjolska vlada desnog centra kako bi spriječila održavanje istog, dosta su krute. Španjolski premijer Mariano Rajoy poručio je kako država mora reagirati. “Referendum se ne smije održati jer će naštetiti nacionalnom suverenitetu i pravu svih Španjolaca da odlučuju u kakvoj državi žele živjeti”, rekao je za španjolski novinski list El País.
Nakon što je policija zaplijenila 10 milijuna propagandnih letaka i plakata, službenici/e španjolske pošte Correos dobili/e su naredbu da zaustave slanje bilo kakvih pošiljki vezanih uz referendum. Situacija se zaoštrila prošli tjedan kada je španjolska policija upala u urede katalonske vlade i uhitila 14 dužnosnika. Tisuće ljutih demonstranata/ica ubrzo je marširalo ulicama Barcelone uz povike “Fašisti”, “Okupacijske snage van” i “Gdje je Europa”.
Španjolske vlasti blokirale su i web stranice na kojima se moglo informirati o referendumu, te naredile školama da ni pod koju cijenu u nedjelju ne otvaraju svoja vrata kako bi se blokirala potencijalna birališna mjesta. Lokalne policijske snage dobile su naredbu preuzimanja bilo čega što nađu vezano uz referendum, posebice glasačkih kutija, kompjuterske opreme, glasačkih listića ili propagandnih letaka te privođenje osoba koje pomažu u organizaciji biračkih mjesta ili omogućavanja građanima da glasaju.
S obzirom da vlast u Madridu nema potpuno povjerenje u lokalnu policiju, angažirali su stotine policajaca iz cijele zemlje kako bi pomogli u suzbijanju održavanja referenduma. Na taj čin reagirali su i katalonski vatrogasci koji su obećali da će “braniti” biračka mjesta.
Prema najnovijim vijestima koje donosi El País, španjolska Civilna Garda zaplijenila je gotovo 3 milijuna glasačkih listića i šest milijuna omotnica koje su pronašli u jednoj radionici u Barceloni.
Separatistička vlada na čelu s predsjednikom Carlesom Puigdemontom poručila je kako “Katalonci ovo nikada neće zaboraviti”. Ovakvi potezi Madrida izazvali su veliko nezadovoljstvo kod Katalonaca koji već danima prosvjeduju na ulicama Barcelone i drugih katalonskih gradova, mašući pokrajinskim zastavama. Za njih je ovo ravno vraćanju u autoritarni režim generala Franca.
Reakcije u zemlji i svijetu
Na ovakve poteze španjolske Vlade reagirala je i oporba, posebice ljevica i liberali. Pablo Iglesias, šef lijeve stranke Podemos rekao je da je “sramotno” da Španjolska ima “političke zatvorenike”. Stranka lijevog centra PSOE poziva da se pronađe rješenje u skladu s Ustavom te mogućnost promjene modela autonomije. Liberali pak pozivaju političke stranke na debatu, te savjetovanje sa stručnjacima o eventualnoj promjeni Ustava.
Premijer Rajoy pred dva dana sastao se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu. Trump je podržao ujedinjenu Španjolsku, te rekao kako smatra da Katalonci ipak neće odabrati neovisnost. Iako se na prosvjedima ljutih Katalonaca moglo čuti “Gdje je Europa”, europski čelnici se ne oglašavaju. Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas kratko je rekao za portal EU Observer “Nemam ništa za reći osim da podržavamo legalni i ustavni poredak svake zemlje članice”. Time je Kataloncima jasno dao do znanja da EU podržava politiku Madrida. Već prije se naglašavalo da ukoliko se Katalonija osamostali neće automatski postati članica EU, već će morati proći pregovarački proces. Takav scenarij Kataloniji ne bi išao u prilog jer trenutno koristi puno novaca iz europskih strukturnih fondova.
Katalonci i Katalonke su uspjeli pronaći razumijevanje kod dijela svojih sugrađana i sugrađanki. Naime u glavnom gradu pokrajine Baskije, Bilbau u znak podrške katalonskom referendumu gradom je prošlo oko 35.000 prosvjednika/ca. Baskijska separatistička organizacija ETA desetljećima se nasiljem borila za neovisnost Baskije, a od oružja je službeno odustala 2011. U južnoj pokrajini Andaluziji pak nisu imali razumijevanja za odvajanjem Katalonije od Španjolske. Britanski Telegraph prenosi kako su iz andaluzijskih gradova policajci koji trebaju ići spriječiti referendum ispraćeni povicima “Živjela Španjolska”.
Što predviđaju ankete
Ispitivanje javnog mnijenja pokazuje kako je ova pokrajina od 7,5 milijuna stanovnika duboko podijeljena kada je riječ o izglasavanju neovisnosti i odvajanju od Španjolske. Prema anketama iz srpnja 49,4% stanovništva je protiv neovisnosti, a 41,1% za. Ipak prema najnovijim podacima španjolskih novina El País, oko 82% Katalonaca želi da se održi legalan referendum kako bi se i to pitanje napokon riješilo. Također se navodi kako je gotovo 61% Katalonaca/ki svjesno da referendum neće biti važeći, da ga neće priznati ni Madrid ni međunarodna zajednica.
Metode opstrukcije koje koristi Madrid mogle bi imati samo kontra efekt i navesti neodlučne, pa čak i dio onih koji su protiv da ipak glasaju za. Kojim putem će dalje krenuti Katalonci saznat ćemo u nedjelju, ako se uopće uspiju probiti do birališta.
