Razgovor

10.02.2011. 11:27:20 - Ana Vranješ (Domine)

Brinda Mehta

Izađite i ispričajte svoju priču o raku

Brinda Mehta

Brinda Mehta

Profesorica i književna kritičarka, Indijka Brinda Mehta, naša je slijedeća sugovornica u ciklusu intervjua s poznatim svjetskim feministicama koje je u prosincu 2010. za vrijeme Globalne konferencije "Žene i 21. stoljeće: Feminističke alternative" vodila sudionica Konferencije i članica "Domina", Ana Vranješ.

Brinda J. Mehta, porijeklom Indijka, profesorica je francuske književnosti na "Mills College"-u, Oakland, California. "Mills College" je nacionalno poznat kao neovisan koledž slobodnih umjetnosti koji nudi inovativne studijske programe za žene i utemeljen je na služenju zajednici, istraživanjima i socijalnoj mobilnosti. "Mills" omogućava dinamičnu edukaciju na području slobodnih umjetnosti, s posebnim naglaskom na žensko vodstvo, socijalnu odgovornost i kreativnost.


Brinda Metha diplomirala je i magistrirala francusku književnost pri University of Bombay, Bombay, India, te dokrotirala francusku književnost (Providence, RI). Njezini profesionalni interesi su post-kolonijalna afrička i karibska literatura, kultura i studije dijaspore, feministička teorija, post-kolonijalna teorija, psihoanalitička teorija, žene i islam, indo-karibski pisci, arapski i muslimanski pisci u sjevernoj Africi i Srednjem istoku, te francuski realizam 19.stoljeća. Izdala je nekoliko knjiga, naslova i brojne članke, osvrte, enciklopedijska poglavlja, a tu su i brojni intervjui, nagrade, priznanja i aktivizam.

 S Brindom Mehtom razgovarale smo o međupovezanosti rata, raka i patrijarhalnog društva.


"Rituali sjećanja u suvremenoj ženskoj arapskoj literaturi" jedna od njezinih posljednjih knjiga u kojoj detaljno obrađuje nacionalnu fiksiranost arapskih žena kroz živote arapskih žena portretiranih u literaturi, naglašavajući pritom trans-nacionalnu arapsku feminističku svijest. Metha ispituje značenje rituala sjećanja u ženskoj literaturi, kao što su važnost vode i običaji pročišćavanja u islamu, te pokazuje kako osjetilna iskustva vezuju arapske žene s njihovom prošlošću. Specifična poglavlja podižu svjesnost o iskustvima žena Palestine u izgnanstvu i pod okupacijom, u beduinskim i pustinjskim ritualima, kao i ženskim pogledima na konflikt između Iraka i Libanona, te kompatibilnost između islama i feminizma. Na provokativan i prosvjetljujući način, Methina knjiga pruža nove uvide i novi način promišljanja o arapskoj ženskoj literaturi, kriticizmu i arapskim književnim studijama.

 

 

ANA VRANJEŠ: Jučer ste nam u svom govoru prezentirali knjigu  o raku dojke što ste također povezali i s feminizmom, kao i uopće položajem žene (političkoj situaciji) danas. Možete li objasniti kako to smatrate sličnim i povezanim?

BRINDA MEHTA: Puno vam hvala, zaista sam sretna što razgovaram s vama. Prezentirala sam knijigu pod nazivom "Ranjena dojka" koja je intimno putovanje kroz rak, a napisala ju je  Libanonka Isolta Evelyne Accad, koja je i sama preživjela rak dojke i imala je hrabrosti napisati priču o tome. Ova knjiga je vrlo važna, jer govori o osjećaju srama koji  mnoge žene osjete kada dobiju rak. Kada se radi o "popularnim mediijima" i medicinskim knjigama, osjećaj srama (kao da je ta žena napravila nešto loše da bi dobila rak) je vrlo jak i mene je inspirirala. Prvenstveno sam inspirirana Evelyne Accad što je napisala ovu knjigu i tako uništila neke od mitova oko raka dojke. Ona sama kaže kako je njen rak bio povezan sa stresom i traumom koji je doživjela kroz libanonski rat. Također, mnogo govori i o kemoterapiji i o različitim strategijama  liječenja. Istodobno sam čitala o mučenjima u AbGrebu i vidjela da su tehnike liječenja i tehnike mučenja slične i počela sam se pitati da li je to zbog prirode raka dojke. Tu je i pitanje o uništavanju raka, a kroz to uništavanje raka i uništavanja žene, te koji su to oblici seksualnog zlostavljanja kojima su žene izložene i koji mogu dovesti do raka.

 

ANA VRANJEŠ: Ovo je također povezano i s današnjom debatom u kojoj smo govorili o strategiji koja je jednaka onoj ratnoj: režeš, truješ i uništavaš.

BRINDA MEHTA: Paralele su vrlo raširene, jer baš kao i žensko tijelo koje se truje otrovima kao i okoliš, i rak je negdje produkt toksičnog okoliša. Ironija je za mene u tome što je kemoterapija ubrizgavanje još veće količine otrova nego što već postoji u ljudskom tijelu. Dakle, što  je plan i namjera koja stoji iza tih tretmana? Pitanje i jest zašto se ti lijekovi pojavljuju? Upravo kroz to želim prikazati nasilje, rat, rak i žensko tijelo, jer su mnogi od ovih tretmana protiv raka neka vrsta nasilja nad ženinim tijelom. Ovo je samo jedan mali dio mnogo veće studije koju namjeravam izraditi o nasilju, ratu , raku i ženskom tijelu.

 

ANA VRANJEŠ: Danas je rak dojke u porastu i npr. u Hrvatskoj mnogi još ne vide povezanost između te bolesti i srama. S obzirom da smo mi još uvijek patrijarhalno društvo, moramo još mnogo raditi i provoditi mnoge edukacije kako bismo izašli iz postojećih okvira, kao što su šutnja i "biti sam/a s rakom".

BRINDA MEHTA: Slažem se, jer i ta šutnja je jedan od oblika nasilja nad ženama, koja isključuje i sramoti žene zato što imaju rak, što je upravo dio tog sistematičnog nasilja.

 

ANA VRANJEŠ: Na kraju bih htjela naglasiti kako je Vaš govor održan da bi poslao poruku ženama: "Nemojte stajati sa strane i biti uplašene, niti šutjeti!"

BRINDA MEHTA: Da, i nemojte dopustiti da vas se ušutka, jer što se više priča čuje, što više žena izađe sa svojim svjedočenjima, više će ih moći napredovati u nalaženju lijeka protiv raka dojke, bez podlijeganja medicinskom sustavu, koji je zapravo još jedan patrijarhalni sustav. Zbog toga, sve žene,  molim vas,  izađite i ispričajte svoju priču o raku.

 

ANA VRANJEŠ: Brinda, hvala na Vašoj pomoći.

BRINDA MEHTA: I vama puno hvala!

Tagovi: ana vranješ, brinda mehta, domine, feminizam, okoliš, rat, zdravlje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM