Razgovor

06.05.2016. 10:31:11 - Vida Bauer

Trnjanskim kresovima slavimo 71. godišnjicu oslobođenja Zagreba od fašističke okupacije

'Mi svoju prošlost i ideje, usprkos svim pokušajima revizionizma, nismo zaboravile!'

(Foto: MAZ)

U subotu, 7. svibnja, na obali Save, ponovno će gorjeti Trnjanski kresovi u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba. Ove godine, udružili su se s drugim umjetničko-aktivističkim organizacijama i složili raznolik i bogat program.

Prva polovica 2016. godine itekako je značajna za stavljanje antifašizma u kontekst ružne, opasne i nepoželjne riječi. Stoga u pozivu iz organizacije poručuju "Na autentičnoj lokaciji ulaska narodnooslobodilačkih snaga u naš grad okupit ćemo se i ove godine - na 71. godišnjicu oslobođenja od fašističke okupacije. Naša motivacija za obnovu ove tradicije još je veća, a razloga za borbu nažalost sve je više".

Za Libelu su antifašistkinje progovorile o motivaciji, antifašističkoj tradiciji i značenju ovogodišnjeg Trnjanskog kresa, kao i  o revizionističkim i opasnim kretanjima u društvu.

Foto: Martina Anišić/Libela

Foto: Martina Anišić/Libela

Kakva to osnovna ideja stoji iza ponovnog organiziranja Trnjanskih kresova? Što je ta antifašistička tradicija značila do kraja osamdesetih godina?

Internet i nije najbolje mjesto ako poželite istražiti tradiciju Trnjanskih kresova. Oni čija su sjećanja još živa prepričavaju da su krijesovi bili "bili kombinacija društvenog-institucionalnog i slobodnog, radosnog i kvalitetnog", a kolokvijalno su ih nazivali i "socijalističkim Woodstockom". Sigurno je bitno naglasiti da se obilježavanje oslobođenja Zagreba nije obilježavalo samo i jedino tim događanjem na nasipu, nego je to bio samo dio šireg i vjerujemo bogatog programa. Iz tog razloga, često je i sama "žurka" nazivana trivijalnom ili mainstream, ali treba naglasiti i da su na tom open air događanju tada imali priliku nastupati različiti afirmirani, ali i nearfimirani glazbenici/ce.

Danas, čini nam se, situacija je skroz drugačija. Sustavno upozoravamo o napadima kojima je antifašističko nasljeđe bilo izloženo zadnjih desetljeća na polju kulture sjećanja i na polju socijalne države. Sve to dovelo je do toga da s jedne strane dolazi do rehabilitacije pojedinih dijelova ustaštva. S druge strane, nas koji antifašizam shvaćamo kao trajnu vrijednost, stalno se getoizira. Sve se to događa u cilju usmjeravanja percepcije o antifašizmu i socijalizmu kao stranim elementima u našem društvu.

Oživljavanje Trnjanskih kresova nakon mračnih devedesetih, a čini se i ništa boljih dvijetisućitih, naš je pokušaj da se pokaže sva jalovost takvih napora. Tijekom prošlogodišnjih Trnjanskih kresova, ostali smo posve zatečeni brojem sugrađana/ki koji su nam se pridružili. Napomenimo da Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) za razliku od nekih drugih inicijativa i udruženja ne raspolaže s ogromnim ljudstvom, nego "tek" s velikim žarom i entuzijazmom. Vidjeti oko 3000 ljudi kako prisustvuje proslavi oslobođenja grada od fašizma i promatra krijes, svima nam je doslovce stavilo suze na oči. Smatramo da okupljanje naših sugrađana/ki na nasipu svjedoči da su antifašizam i vrijednosti koje on predstavlja itekako žive u našem gradu.  Zbog toga, na istom mjestu smo i ove godine.

Foto: Martina Anišić/Libela

Foto: Martina Anišić/Libela

Nosi li obnovljena tradicija Trnjanskih kresova u jeku proteklih zbivanja još jače značenje?

Obnovljeni krijesovi svakako nose jaču političku poruku od starih, sada su u najmanju ruku teška opozicija, na korak do ilegale. Nedavni napadi pojedinaca na vlasti u Hrvatskoj na sve relevantne društvene subjekte (pa onda i na nasljeđe internacionalnog antifašizma) koji se ne uklapaju u ognjištarsku viziju budućnosti našeg društva su samo dio šire političke dinamike kojoj je cilj demontaža socijalne države i institucija koje baštinimo iz socijalizma. Organizacija ovogodišnjeg krijesa samo je jedan od koraka u borbi protiv tih tendencija. Smatramo da ćemo u subotu poslati poruku da mi svoju prošlost i ideje, usprkos svim pokušajima revizionizma, nismo zaboravili. Ne pada nam napamet skršenih ruku gledati uništavanje društva i tekovina socijalne države na kojima počiva naše društvo, a sasvim sigurno nismo odustali od svoje budućnosti i borbe za budućnost utemeljenu na jednakosti, solidarnosti i slobodi. 

Recite nam, ekskluzivno za Libelu, što preporučujete u programu? Najavljujete radionice, projekcije, delicije...

U odnosu na prošlu godinu dnevni program je dosta "podebljan" besplatnim programima i radionicama koje vode ljudi iz prijateljskih organizacija i udruga. Bilo nam je bitno da se događanje ne svede samo na večernji program, nego da se proteže kroz cijeli dan. Čini nam se da su takva događanja u našem gradu ponekad prava rijetkost. Zato su u programu i radionice namjenjene i djeci i odraslima; neke od njih, poput feminističke radionice izrade transparenata i radionice Okusa doma, zadruge koja promiče integraciju i afirmaciju osoba migrantskog podrijetla, azilanata i izbjeglica - nose jasne antifašističke poruke. 

Ove godine povezali smo se s organizacijama aktivnim u području kulture i umjetnosti (Cirkorama, Tricycle Trauma), street arta (Graffiti na Gradele), glazbe (Nomad Jam) feminističke politike i aktivizma (Organizacijski odbor osmomartovskog noćnog marša), filma (Motovun film festival), antifašističkim i feminističkim zborovima i bendovima, kao i s kampanjom Zagreb – otvoreni grad.

Foto: Martina Anišić/Libela

Foto: Martina Anišić/Libela

Naši vrijedni članovi/ice i suradnici/ce pobrinut će se i da na nasipu niste gladni, promovirat ćemo i novi broj časopisa Nepokoreni grad koji se bavio temom "solidarnih borbi". Vremenska prognoza postala je sve optimističnija pa se čini da ćemo se grijati na suncu. Ponesite dekice za sjedenje na travi! Sa zalaskom sunca upalit ćemo krijes i poslušati izvedbe antifašističkih i feminističkih zborova Praksa, Zbor Xop, slovenskih Z'borki i Le Zbora. Nakon krijesa pridružite nam u tek nekoliko koraka udaljenoj Močvari gdje će se održati već tradicionalni Antifa Night na kojem nastupaju Debeli precjednik, Loš primjer, NOB, Namet i DJ Vlaja.

I za prošlogodišnjeg događanja naglašavali ste važnost umrežavanja s drugarskim organizacijama, ove godine umrežavanja je još i više. Možete li istaknuti zašto je to toliko važno?

Ostale radionice, poput onih cirkuskih i muzičkih još više šire područje i načine društvenog aktivizma. Za nas je jako važno da i sami na neočekivanim mjestima možemo učiti o konceptima zajedničkog rada, povjerenja i bezhijerarhijskih odnosa u grupama - to su sve vrijednosti koje i MAZ u svom djelovanju promiče.

Osim što uživamo u zajedničkoj suradnji koja onda uvijek donosi i nove ljude i nove ideje, smatramo da samo zajedničkim radom i umrežavanjem možemo predstavljati kolektivnu političku snagu koja će se moći oduprijeti svim pošastima i okupacijama koje su nas snašle. Iz takve suradnje predstoji nam  formulirati neku novu vrstu otpora i klasne politike, bez obzira na različitosti metoda koje svaka organizacija koristi. Konačno, vrijeme je da ih pretvorimo u prednost.  

Foto: Martina Anišić/Libela

Foto: Martina Anišić/Libela

Tagovi: 71 obljetnica oslobođenja zagreba, antifašizam, fašizacija društva, historijski revizionizam, hrvatska, mreža anifašistkinja zagreba, solidarnost, trnjanski kresovi

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM