Sa stavom

05.02.2018. 07:35:27 - Lucee Laursen (daily-iowan.com)

Prestanimo robotima pripisivati rod

Robot Sophia

Robot Sophia (Foto: Youtube screenshot)

Siri, Alexa i Sophia imaju ženske glasove. Kao društvo, počeli smo nepotrebno pripisivati rod tehnologiji, što otvara vrata inherentnoj diskriminaciji.

Siri, Alexa i Sophia imaju jednu zajedničku stvar: njihov rod. Iz nekog razloga većina glasova koji zvukovno pomažu su žene. GPS sustavi, telefoni, pa čak i prvi robot na svijetu podsjeća na ženski rod.  Guranje naših ideja o rodu na nežive stvari poput tehnologije otvara vrata seksizmu.

Tehnološke tvrtke su otkrile da potrošači/ce žele glasove koji zvuče prijateljski, toplo i kompetentno - sve osobine koje su u Sjedinjenim Državama više povezane sa ženama. Neki teoretiziraju da se ljudi općenito boje automatiziranog muškog glasa zbog karaktera HAL iz filma A Space Odyssey. To ima smisla jer gotovo da nema predodređenih muških automatiziranih glasova na tržištu.

Postoji još nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti taj fenomen. Bez obzira na razlog, je li seksistički imati većinu ženskih glasova poput Siri koji nam stalno pomažu? U najmanju ruku, ovo pojačava pretpostavljene stereotipe o tome u čemu bi žene trebale biti dobre. Žene su prekomjerno zastupljene u većini zanimanja povezanima s njegom i brigom za druge, iako je feminizam pružio priliku i način da žene mogu odabrati na kojim poljima žele raditi. Dakle, da, uglavnom ženski glasovi koji jačaju stereotipe o ženama, stvoreni od strane muške dominirajuće industrije, su opasno blizu da budu seksistički.

Pogoršavajući stvari, Saudijska Arabija je razvila realističnog robota pod nazivom Sophia. To je najvjerodostojniji robot do danas i koristi zamjenicu "ona". Temeljni problem za sve animirane glasove i robote svodi se na jedno pitanje: Zašto pripisujemo rod neživim predmetima?

Posljednjih godina rodne norme i stereotipi su predmet su promatranja i rasprava te neki/e vjeruju da rod ne bi smio postojati. Rodni stereotipi su duboko usađeni u gotovo svakom društvu. To dovodi do diskriminacije, podzastupljenosti i niza različitih problema s kojima se naše društvo bori, ali i za koje se nastoji iskupiti. Stoga, zašto bismo željele/i da tehnologija ima i tehnološki rod?

Bez obzira na to kako programeri/ke opisuju svoje razloge za odabiranje ženskog ili muškog glasa, sve dok nastave pripisivati rod na svoje proizvode, aktivističke skupine će ih pozorno pratiti i čekati da naprave grešku. Istina je da žene imaju kompliciranu povijest sa zanimanjem tajnice, stoga je jasno da je problematično stvaranje standardnih ženskih glasova za pomagačke uređaje (koji su na neki način zamjena tajnice). Istodobno, ako muški i ženski glasovi nisu ravnomjerno zastupljeni, to opet može biti problem. Davanje roda robotima i ostalim tehnologijama će samo imati značajnije posljedice.

Tehnologija bi trebala biti upravo - tehnologija. Nerodna tehnologija je u svakom slučaju najbolja za tvrtke jer osigurava da niti jedan/na potrošač/ica ne osjeća uzrujanost proizvodom. To omogućuje veću prodaju, što znači veću zaradu. Svatko pobjeđuje.

Unatoč očiglednim zaprekama koje prate rod u tehnologiji, tehnološke tvrtke kao što su Apple i Google nastavljaju s isticanjem roda na svojim proizvodima na temelju istraživanja provedenog u 2014. godini, koje je pokazalo da ljudi uglavnom smatraju ženski glas privlačnijim od muškog. U svijetu u kojem ljudi već mogu izgraditi vjerodostojne robote, mora se povući linija. Ako se to ne učini, posljedice bi mogle biti značajne. Zamislite svijet u kojem svi ženski roboti rade kao tajnice, a svi muški roboti su izvršni direktori. Roboti imaju sposobnost da nadilaze rod jer su inherentno bez rodnosti. Nema smisla da roboti budu podvrgnuti konstruktu koji ne bi trebao postojati i ne postoji za njih.

Prevela i prilagodila: Mia Vodopija 

Tagovi: diskriminacija, pomagačke struke, pomaganje, programeri, roboti, rod, seksizam, tajnice, tehnologija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM