Nisu sve žrtve klimatskih promjena jednake. Postoje zajednice koje klimatske promjene doživljavaju intenzivnije i destruktivnije od drugih, što nije isključivo vezano uz lokaciju stanovanja. Naime, klimatske promjene najviše pogađaju obojene , siromašne i žene. Veća je, tako, vjerojatnost negativnih implikacija klimatskih promjena kod ženskog roda, nego kod muškog; pogotovo u zemljama u razvoju te na globalnom Jugu.
Zašto? Ukratko, razlog je rodna nejednakost koja već egzistira u našem društvu, poput nejednakog pristupa obrazovanju te diskriminacije pri zapošljavanju. Klimatske promjene, tako, samo osnažuju već prisutnu neravnopravnost. A uz to, teret klimatskih promjena (kao što su raseljavanje, poljoprivredni i ekonomski gubitak) neproporcionalnije utječe na žene s niskim primanjima, posebice na globalnom Jugu, te u domorodačkim zajednicama, nego u bogatim zajednicama te na Zapadu. Žene koje žive u nerazvijenijim regijama primarno ovise o prirodnim resursima u svakodnevnom životu radi nestašice infrastrukturalnih rješenja. Problem je i taj što iako brojne studije ističu kako su upravo žene najviše pogođene klimatskim promjenama, rijetko su kada (ako ikada) uključene u procese odlučivanja i donošenja politika koje se bave pitanjima zaštite okoliša te klimatskim promjenama.
Pomak pri osvjetljavanju navedene problematike dogodio se na ovogodišnjem summitu Ujedinjenih naroda gdje je istaknuta važnost promicanja ravnopravnosti spolova te potrebe za ženama na rukovodećim pozicijama pri donošenju politika koje imaju veze s klimom i klimatskim promjenama. Ili kako je jedna od sudionica summita sumirala: “Ne može postojati klimatska pravda bez rodne pravde!”
Ženski rod neosporivo je dio rješenja protiv učinaka klimatskih promjena, kao što je i žrtva istoga, iako se ta činjenica ne prepoznaje niti ističe dovoljno. Kako klimatske promjene intenzivnije utječu na ženski rod, time je neosporivo kako žene zaslužuju vodeća mjesta u pokretu protiv učinaka klimatskih promjena.
I to ne samo radi žena per se, već i kako bi se osigurali da promjene stižu s obzirom na to kako trenutni odgovori na klimatske promjene ne samo da ne zadovoljavaju ženski rod, nego i čitav spektar ljudi i rodova koji su također pogođeni kako nejednakim pristupom, tako i klimatskim promjenama. Žene, mnogo više od svojih muških kolega, znaju kako okoliš utječe na živote ljudi i to iz prve ruke, te zaslužuju da budu ravnopravni sudionici na svim razinama, od lokalnih politika do globalnih, kada je riječ o klimatskim promjenama.
Evo 5 razloga zašto trebamo rodno osjetljivije odgovore na pitanja klimatskih promjena:
1. Ne izjašnjavaju se svi kao muški ili ženski rod
Rod je fluidan, te ide daleko iznad našeg spola. Iste nejednakosti koje vrijede u većinskom društvu, a tiču se spola, poput zahtjeva da se nebinarne osobe izjašnjavaju kao “muško” ili “žensko”, vrijede i u pokretima protiv učinaka klimatskih promjena. Kao rezultat tih nejednakosti; iskustva, potrebe, kao i potencijalna rješenja cijelih zajednica rutinski se zanemaruju . Primjerice, tijekom prirodnih katastrofa, koje bivaju sve češće i intenzivnije pod utjecajem klimatskih promjena, pomoć Queer i Trans zajednici redovito izostaje ili je limitiranog dosega. Diskriminacija i stigma koja prati LGBTQ / GNC osobe ostavlja cijelu zajednicu u posebno osjetljivom položaju, kao i potencijalnom beskućništvu, s obzirom na to kako hitna skloništa nisu uvijek opremljena za pomoć potrebama LGBTQ / GNC zajednice. Stigma koja prati LGBTQ zajednicu ide i toliko daleko, da ni mediji ne izvještavaju o iskustvima i pričama LGBTQ žrtava katastrofe.
U borbi protiv takvog ponašanja, eksplicitnija, rodno osvještenija perspektiva učinaka klimatskih promjena potaknula bi promjenu u pristupu organizacija – od osnovnih do regulatornih – da pri definiranju utjecaja klimatskih promjena na grupe i zajednice, kao i mogućih rezolucija povezanih s time, uzmu u obzir važnost uključivanja svih identiteta.
“Prostor donošenja odluka (vezan uz klimatske i regulatorne odredbe) povijesno je prostor rezerviran za muškarce”, izjavila je Laura Cooper Hall, bivša članica Women’s Environment & Development Organization (WEDO). “Mislim kako u smislu stvarne transformacije budućnosti, kao i budućih potreba mora postojati potreba za uključivanjem svih perspektiva i identiteta koji su do sada bili isključeni iz dijaloga”.
2. Budući da su žene najpogođenije utjecajem klimatskih promjena njihova iskustva iz prve ruke mogu dovesti do kreativnih i praktičnih rješenja.
Globalno govoreći, žene čine otprilike 80% svjetskih, klimatskih izbjeglica. Uz taj podatak, one su i većinska poljoprivredna, radna snage u ruralnim područjima (45-80%) te su odgovorne (zajedno uz djevojke) za prikupljanje više od 2/3 potrebe vode po kućanstvu, u zemljama u razvoju. Kada prirodne katastrofe poput uragana, ciklona ili suše “udare”, sukladno tome, one su prve na udaru. Iz tog razloga, one znaju, bolje od bilo koga drugoga, koja rješenja najbolje funkcioniraju po pitanju klimatskih promjena. Još bolje, njihove ideje su izravno povezane sa stvarnim situacijama i pravnim sredstvima. “Ono što mene uistinu nadahnjuje su žene koje rade na prvim linijama fronte i usprkos svim poteškoćama uvijek ističu kako ne žele biti žrtve, već rješenje problema.”, istaknula je Osprey Orielle Lake, osnivačica i izvršna direktorica tvrtke WECAN.
3. Trenutno nemamo dosljedno vodstvo koje odražava prava svih rodova
Tek odnedavno žene su postale dio dijaloga o čimbenicima klimatskih promjena, kao i potencijalnim rješenjima tog problema, no čak i u slučajevima kada se donekle ravnoteža žena i muškarac u raspravi dovodi u balans, iz dijaloga su i dalje isključene trans i rodno nedefinirane osobe.
Između 2013. i 2016. godine, šestero je delegatkinja izabrano za sudjelovanje pri radu Okvirne konvenciji o klimatskim promjenama pri Ujedinjenim narodima, dok su ove godine tu poziciju osigurale tek tri delegatkinje, prema godišnjem izvješću Ujedinjenih naroda. No i uz te poražavajuće podatke o zastupljenosti žena, čovjek se mora žestoko potruditi pronaći bilo kakvu naznaku LGBTQ / GNC zajednice ili organizacije pri zastupanju na konvencijama poput UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama. Različite, raznovrsne perspektive i iskustva trebale bi biti kritični i neophodni dio svih razgovora o klimi i to uvijek, a ne samo kada svijet (ili Twitter) promatra.
4. Klimatske promjene pojačavaju postojeće nejednakosti – uključujući i rodnu nejednakost
“Pojačana nejednakost spolova smanjuje fizičku i ekonomsku mobilnost žena, umanjuje njihov glas, kao i njihove priliku na mnogim lokacijama, što čini žene osjetljivima na “stres okoliša”!”, ističe Lake.
Svi mehanizmi rodne nejednakosti u društvu na djelu su i pri pokretima klimatskih promjena. Ipak, klima ne može biti rasistička niti seksistička, ali ljudi mogu – i ljudi jesu – bilo na saveznoj ili lokalnoj vlasti, u klimatskim organizacijama ili svjetskim regulatornim organizacijama koji odlučuju o politici, odgovorima i rješenjima po pitanju klimatskih promjena. “Klimatske promjene i rodna ravnopravnost zbog osobnog utjecaja na ljude i ljudskog osobnog identiteta ne mogu se promatrati odvojeno.”, istaknula je Cooper Hall.
Kada riješimo rodnu nejednakost i postignemo pravu ravnopravnost rodova, tek tada ćemo imati zaokružene i istinski ispravne odgovore na klimatske promjene – počevši od raznolikog zastupanja na konferencijama i razgovorima o klimatskim promjenama do specifičnih inicijativa koje stavljaju zajednice na prvo mjesto, a korporacije na posljednje.
5. Razmišljajući o rodu kao klimatskoj promjeni, sve je od koristi!
Ravnopravnost rodova pri planiranju i provedbi naše klimatske budućnosti interes je svih nas, pa zašto to onda ne bismo i ostvarili? “To je win-win situacija za sve”, ističe Atti Worku, osnivač neprofitne organizacije “Seeds of Africa”, udruge koja se bavi ravnopravnošću pri obrazovanju djevojčica i dječaka u Etiopiji (posebno pogođenoj sušama povezanim s klimatskim promjenama), kao i u ostatku Afrike. “I to nije zato što je dobro ili poželjno uključiti i žene, već zato što je korisno uključiti ih.”
Različitije vodstvo predstavlja različite ideje te kreativna rješenja, a ujedno i više umova koji rade zajedno kako bi riješili klimatske izazove. “Održivost okoliša i ravnopravnost spolova međusobno su ovisni. Ako obrazujemo djevojke otvaramo im u budućnosti, primjerice, mogućnost da te iste žene i djevojke postanu znanstvenice koje će sjediti u vladi i koje će u budućnosti donositi odluke korisne svima nama.”, rekao je Worku.
***
U prošlosti nisam povezivala svoj rod s utjecajima naše klime. Osjećala sam se povezanom s prirodom jednako kao i osoba pored mene. Kako ne živim u područjima koje pogađaju poplave, niti sam crnkinja – i kao takva, vjerojatnije je da neću biti toliko pogođena utjecajima klimatskih promjena, kao što do sada nisam imala fizičko iskustvo s uraganima, požarom ili nekom drugom prirodnom katastrofom povezanom s klimatskim promjenama – logično, nisam ni razmišljala o toj temi. Ustvari, međusobnu povezanost roda i prirode uočila sam sasvim slučajno. U podzemnoj željeznici. Ondje sam uočila kršćansko, religijsku pjesmu o Evi koja je svim životinjama u prirodi nadjenula ime. “Da je Eva danas živa, vjerojatno bi bila aktivistica za okoliš ili kreator politike o klimatskim promjenama”, pomislila sam. “Ali bi bila i užasno prekvalificirana i definitivno kronično potplaćena u svom poslu.” Nakon te pomisli odmah sam googlala “žene u klimatskim promjenama” i pronašla se u crvotočini žena koje se bore za neznatnu klimatsku budućnost. I one ne traže ništa grandiozno. Samo da svi ljudi – bilo kojeg roda i spola – budu uključeni u dijalog o klimatskim promjenama. Da zajedno izradimo našu budućnost. Ne traže previše. Ne mislite li i Vi tako?
Prevela i prilagodila: Martina Raos
