Dok su muškarci od pamtivijeka mogli činiti manje-više što god su htjeli, ženama su dugo vremena na raspolaganju bile jedino usko definirane uloge vezane uz dom i obitelj. Naravno, oduvijek je bilo i onih odvažnih žena (neke od njih javno priznate za njihova postignuća, neke ne) koje su spomenute uloge odbijale. S time na umu, prisjetimo se nekih od brojnih hrabrih i inteligentnih žena koje su se opirale seksističkim tradicijama i ograničenjima i činile ono što su htjele, te na taj način prokrčile put budućim generacijama žena.
1. Nellie Bly
{slika}
Na novinarsku scenu Nellie Bly stupa na otvoreno feministički način, slanjem pisma listu The Pittsburgh Dispatch u kojemu je napala ranije objavljeni tekst o tome da je ženama mjesto u kući. Jedan od urednika lista prepoznao je Blyin potencijal i 1885. godine ponudio joj posao. Samo dvije godine kasnije, Bly se dobrovoljno prijavila u kliniku za mentalne bolesti na otoku Blackwell kako bi otkrila kako se tretiraju pacijentice i o tome pisala za list New York World, a nekoliko godina nakon toga uputila se i na rekordni put oko svijeta u 72 dana. Malo ljudi zna da je jedna od prvih osoba koja je za potrebe istraživačkog novinarstva izišla “na teren” dovevši se u opasnost za potrebe reportaže bila – žena. Blyina spremnost na rizik za potrebe istraživačkog rada osobito je zapanjujuća imamo li na umu činjenicu da su novinarke toga vremena gotovo isključivo izvještavale o društvenim događanjima. Srećom, Bly se oduprla patrijarhalnim idejama o ženskoj pasivnosti i odlučila ne samo osvojiti svijet, već i pisati o tome.
2. Hedy Lamarr
{slika}
Hedy Lamarr prkosila je društvenim idejama o tome da žene ne mogu biti i pametne i seksi, i to u vrijeme kada se nijedna od spomenutih osobina kod žena nije pretjerano poticala. Iako najpoznatija kao glumica, Lamarr nije željela biti poznata samo kao lijepo lice. Bila je i izumiteljica koja je sudjelovala u razvijanju tehnologije nužne za kontroliranje torpeda u vrijeme Drugoga svjetskoga rata, koja će kasnije postati temeljem za razvoj Wi-Fi i Bluetooth tehnologije. Bila je i prva glumica koja je odglumila orgazam na velikom platnu, i to u film Ekstaza (Ecstasy, red. Gustav Machatý) iz 1933. godine. Usprkos svim njenim postignućima, Lamarr se suočavala s brojnim ograničenjima zbog njenog roda: kad se pokušala pridružiti Nacionalnom vijeću izumitelja kako bi dala svoj doprinos ratnim naporima, navodno su joj odgovorili da bi joj bilo bolje da svoj celebrity status iskoristi za prodavanje ratnih obveznica. Srećom, to ju nije odvratilo od znanstvenog rada i njen doprinos ratnim naporima i društvu u cjelini formalno je prepoznat 2014. godine kada je primljena u Dvoranu slavnih izumitelja. “Zakleta sam neprijateljica konvencija”, izjavila je Lamarr jednom prilikom. Promišljajući o svim njenim postignućima, ne preostaje nam drugo doli složiti se.
3. Agentica 355
{slika}
Davno prije agenta 007, postojala je Agentica 355. Povijesne bi knjige trebale dopuniti tekstove o Američkoj revoluciji spomenom ove članice prve američke elitne špijunske mreže, Culper Spy Ring (špijunski krug Culper). Jedna od najvrjednijih špijunki Georgea Washingtona, žena poznata jedino kao “Agentica 355” vjerojatno je bila jedina koja je mogla prikupljati informacije ključne za nezavisnost kolonija odjevena u večernju haljinu. Agentica koja su navodno opisivali kao “osobu razoružavajuće dosjetljivosti i čarobnog šarma” i koja je, ako je vjerovati napisima u listu Huffington Post, bila redovna pojava na društvenoj sceni Manhattana, nestala je prije kraja Revolucije. Iako su špijunke u to vrijeme (a i dugo vremena nakon toga) bile izuzetno rijetke, čini se da je Agentica 355 osjetila poziv i odlučila služiti svojoj zemlji.
4. Mary Shelley
{slika}
Mnogo je razloga zbog kojih se roman Frankenstein Mary Shelleyubraja među klasike svjetske književnosti. Roman koji slovi kao pionirsko djelo žanra znanstvene fantastike i već stoljećima uživa izuzetnu popularnost Shelley je napisala kada joj je bilo svega 20 godina. Niti jedan pisac prije Shelley znanošću se nije bavio iz književne perspektive, no manjak prethodnika nije spriječio ovu rodonačelnicu da stvori kulturni fenomen.
5. Murasaki Shikibu
{slika}
Malo je toga znano o japanskoj autorici kojoj se pripisuje prvi moderni roman u povijesti, Pripovijest o Genjiju (Genji monogatari); sigurno je tek da se pri pisanju susretala s velikim brojem prepreka. Čak je i njeno ime izmišljeno: Encyclopaedia Brittanica navodi da jesintagma “Murasaki Shikibu” zapravo kombinacija imena jednog od likova iz njenoga romana te naziva zanimanja njenog oca. Ne samo da je Shikibu bila obrazovana (kroz glavninu povijesti rijetkost za žene, pogotovo oko 1010. godine), već je naučila čitati i pisati i na japanskom i na kineskom. Istraživači(ce) književnosti pretpostavljaju da je Shikibu bila udovica i članica elitne plemićke obitelji; spomenuti faktori nesumnjivo su bili od presudne važnosti za njeno pisanje, no činjenica da je ova japanska žena prije gotovo 1.000 godina praktički stvorila čitav koncept pisanja fikcije (davno prije nego su bijeli muškarci koji dominiraju suvremenim književnim kanonom uopće rođeni) prilično je nevjerojatna.
6. Amelia Earhart
{slika}
Iako su braća Wright s prvim zračnim jedrilicama eksperimentirala svega nekoliko desetljeća ranije, Ameliji Earhart nije trebalo dugo da uđe u avijatičarske vode: pilotsku dozvolu dobila je već 1923. godine, a pet godina kasnije postala je prvom ženom koja je preletjela Atlantski ocean. Earhart konvencijama nije prkosila samo u javnom životu – na dan vjenčanja napisala je pismo svom budućem mužu u kojem je navela sljedeće: “Ne očekujem od tebe da slijediš neki srednjovjekovni kodeks vjernosti meni, niti ga sama namjeravam slijediti”. Iako je njena impresivna karijera naglo prekinuta kad je nestala pokušavajući preletjeli zemaljsku kuglu 1937. godine, jasno je da Earhart nije dopuštala da ju ograniče rodne konvencije: činila je upravo ono što je htjela.
7. Dr. Elizabeth Blackwell
{slika}
Blackwell je radila kao učiteljica sve dok joj njena bliska prijateljica – žrtva liječničkog nemara – nije povjerila da bi zacijelo manje patila da se o njoj brinula liječnica.Dokazano je da su liječnici u viktorijansko doba drugačije tretirali muške i ženske pacijente, te da se ženskom zdravlju u to vrijeme nije pripisivalo veliko značenje, niti ga se dovoljno razumjelo.To neprijateljstvo prema ženskom zdravlju nije zaustavilo Blackwell, koja je postala prvom ženom koja je završila američku medicinsku školu i stekla zvanje doktorice medicine. Godine 1857. u New Yorku je otvorila ambulantu za siromašne žene i djecu s još dvije kolegice: njenom sestrom, dr. Emily Blackwell i dr. Marie Zakrzewskom. Iako je na polju medicine seksizam prisutan i dan-danas, ne bi bilo pretjerano ustvrditi da su Blackwellina izuzetna postignuća zauvijek promijenila praksu i oblike liječenja žena.
8. Maria W. Stewart
{slika}
Iako na njeno ime (nažalost) nećemo naići u velikom broju povijesnih knjiga, Stewart je višestruka pionirka: prva je Amerikanka koja je održala govor pred “miješanom” publikom (članovi publike različitih rodova i rasa), te jedna od prvih Afro-Amerikanki koje su održale govor u javnosti uopće. Osim same naravi njenih govora, nevjerojatan je i sam njihov sadržaj: Stewart je bila strastvena borkinja za ženska prava i ukidanje ropstva. Ne treba posebno naglašavati da su oba stava u prvoj polovici 19. stoljeća bila izuzetno smjela te da je njihovo promicanje bilo vrlo riskantno (pogotovo za jednu Afro-Amerikanku). No Stewart je bila uvjerena da će povijest pokazati da su njeni stavovi ispravni, te je bez obzira na sve hrabro izražavala svoje mišljenje.
9. Madam C.J. Walker
{slika}
Ma što mislili o kapitalizmu, prva Amerikanka koja je postala milijunašicom (i koja je svoje bogatstvo zaradila, a ne naslijedila) zaslužuje vašu pozornost. Provevši djetinjstvo u branju pamuka i obavljanju kućanskih poslova, Walker jeostvarila svoje snove i pokrenula vlastiti posao. Prepoznavši potrebu za kozmetičkim preparatima za kosu za Afro-Amerikanke, Walker je odlučila stvoriti takvu vrst proizvoda i potom ga prodavati od vrata do vrata. Ti su se napori razvili u poslovno carstvo koje je obuhvaćalo tvornicu preparata za uljepšavanje, profesionalne prodavače i školu ljepote. Walker ipak nije žudjela za bogatstvom i bila je poznata po svojoj filantropiji: davala je velikodušne priloge za stipendije, brigu o starijima i udrugu NAACP (National Association for the Advancement of Coloured People). Iako se na putu do vrha nije vodila uputama iz nekog vodiča za brzo bogaćenje za Afro-Amerikanke, uspjela je steći golemo bogatstvo i prokrčiti put budućim poslovnim ženam.
10. Pauli Murray
{slika}
Pauli Murray za života je igrala mnogo uloga, pri čemu je svaka impresivnija od one prethodne. Krajem 40-ih godina 20. stoljeća postala je odvjetnicom za građansko pravo; spomenuto postignuće doima se naročitodojmljivim imamo li na umu činjenicu da je samo nekoliko desetljeća ranije ženama općenito (i Afro-Amerikankama naročito) bilo zabranjeno postati odvjetnicama. Godine 1951. Murray je objavila knjigu naslovljenu Statesʼ Laws on Race and Color koju je Thurgood Marshall opisao kao “Bibliju za odvjetnike/ice za građansko pravo”. Godine 1960. predsjednik John F. Kennedy imenovao je Murray članicom Odbora za građanska i politička prava. Spomenutu je platformu koristila kako bi naglasila važnu ulogu koju su žene odigrale u borbi za građanska prava. Godine 1977. Murray svom impresivnom životopisu dodaje mjesto prve afro-američke episkopalne svećenice. Kao Afro-Amerikanka u borbi za građanska prava, Murray se nesumnjivo susretala s brojnim preprekama. Srećom, odbila se s njima pomiriti i nepokolebljivo se nastavila baviti onime što je osjećala kao svoj poziv. Zbog svega toga, uvelike je zaslužna za prava i slobode koje žene uživaju i danas.
Prevela i prilagodila Nada Kujundžić
