Grupa za zastupanje majčinstva AIMS (Organizacija za poboljšanje servisa majčinstva) iz Irske pozvala je ministra Simon Harrisa da odobri nezavisnu vanjsku istragu o smrti Malak Thawley.
Gospođa Thawley umrla je u Nacionalnoj bolnici za majčinstvo u svibnju 2016. nakon rutinske operacije ektopične trudnoće. Njezin muž Alan podnosi tužbu protiv irske javnozdravstvene službe, koja priznaje odgovornost za Malakinu smrt. Odvjetnik gospodina Thawlevya nazvao je “nizom nepažnje” ono što se dogodilo gospođi Malak, rekavši “bio je to jedan nehajni čin nakon drugog”.
40 posto maternalne smrti u Irskoj čine migrantice, unatoč tome što migranti/ce čine samo 17 posto opće populacije. Emily Wasak, osnivačica grupe “Migrantice i etničke manjine za reproduktivnu pravdu” kaže kako su migrantice nerazmjerno pogođene seksizmom i rasizmom kada pristupaju državnim službama.
“Nije slučajno da su se dva nedavna vrlo zahtjevna slučaja u borbi za pristup pobačaju odnosila na migranice; Gđa Y i Savita Halapanavar. Migrantice čine 40 posto svih maternalnih smrti u Irskoj. Nemojmo zaboraviti Savitu, ne zaboravimo Bimbo Onanuga, Dharu Kivlehan, Malak Thawley i bezbroj drugih. Nemojmo zanemariti ulogu koju rasizam igra u pristupu reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti na državnoj i individualnoj razini”.
{slika}
Glasnogovornik organizacije AIMS Irska kaže kako je povjerenje javnosti u irske usluge porodništva nisko, a Vlada bi trebala osigurati da istrage smrti svih majki budu obavezne.
Nisu svi slučajevi maternalne smrti ili loše skrbi došli do medija ili do sudova. Istraga o maternalnoj smrti trenutno nije obvezna u Irskoj, stoga će samo oni sa snažnim kampanjama vidjeti ‘svjetlo’ Mrtvozorničkog suda. Češći su slučajevi u kojima su obitelji manje medijski i pravno snalažljive i koji ostanu u pozadini.
Organizacija AIMS radi kampanje za vanjske istrage umjesto unutarnjih istraga radi transparentnost. Drugi razlog za to je činjenica da vanjske istrage mogu naglasiti područja u kojima se problemi ponavljaju.
“Javnost u mnogim slučajevima opravdano vjeruje da unutarnje istrage obično otkrivaju vrlo malo u smislu javno dostupnih informacija i nude manje u smislu povećanja povjerenja javnosti. Na primjer, unutarnja revizija slučaja smrti Bimbo Onanuge u bolnici Rotunda zahtijevala je da se postavljaju pitanja iz donjeg doma irskog parlamenta kako bi se razjasnilo što je unutarnja istraga otkrila”.
Vanjske istrage imaju pristup mnogo širem rasponu i dubini materijala nego unutarnje, te u tom smislu mogu izvući šire zaključke. Na primjer, vanjska istraga u bolnici Port Laoise otkrilo je da postoje problemi s višim menadžmentom javnozdravstvene službe koji su trebali biti riješeni, a to je nešto što unutarnja istraga nije otkrila.
Gospođa Wasak kaže da je 8. amandman igrao ulogu u smrti nekih migrantica i žena etničkih manjina.
“Doslovno umiremo i proživljavamo mučenje u ovoj zemlji pod paravanom 8. amandmana. Idemo u bolnice u toj zemlji tražeći osnovnu zdravstvenu skrb a ondje nam kažu da je ne možemo dobiti, jer ‘ovo je Irska’. I da, ovo je Irska. Znamo gdje smo. To je Irska, zemlja magdalenskih praonica i 8. amandmana, sustava izravne skrbi, prisilne rehidracije i prisilnog carskog reza. Ovo je Irska”.
Prevela i prilagodila: Mia Vodopija
