Povrede ljudskih prava ostale su i u 2008. široko raširene u svijetu, uključujući i Europu, a globalna ekonomska kriza ne samo da je otežala postojeće probleme, već je stvorila nove, ističe se u novom izvješću nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International objavljenom u četvrtak 28. svibnja u Londonu.
U Godišnjem izvješću AI-a dokumentira se stanje ljudskih prava u 157 zemalja svijeta u 2008. godini. U izvješću se navodi kako su gušenje protesta, napadi i pritvaranje novinara i aktivista za ljudska prava te protjerivanje ljudi iz svojih domova i dalje učestale pojave.
U Amnesty Internationalu ističu da su vlade širom svijeta usredotočene na ekonomsku krizu, dok raste kriza ljudskih prava zbog porasta siromaštva, migranata i tražitelja azila te daljnjeg porasta netolerancije i napada na slobodu izražavanja i okupljanja.Pored toga članice G-20 zanemaruju bavljenje ljudskim pravima pod izgovorom ekonomske krize.
U izvještaju se navodi da je 2008. u 81 zemlji svijeta ograničena sloboda izražavanja, dok su iz najmanje 27 zemalja prisilno vraćeni tražitelji azila u zemlje u kojima su suočeni s pritvaranjem, mučenjem ili smrću. U najmanje 50 zemalja zatvarani su zatočenici savjesti, a u najmanje 24 zemlje bilo je prisilnih deložacija i iseljavanja s nekog područja.
Čak 78 posto od ukupnog broja smrtnih kazni u svijetu izvršeno je u zemljama članicama G-20, a za najveći broj egzekucija odgovorne su Kina, Saudijska Arabija i SAD, sve tri članice kluba 20 najbogatijih država svijeta.
U izvješću AI se navodi da je u svijetu izvršeno najmanje 2390 smrtnih kazni, dok su u 35 posto zemalja ljudi žrtve izvansudskih smaknuća.
U čak pola zemalja svijeta ljudi su mučeni ili na neki drugi način zlostavljani tijekom ispitivanja. U 32 posto zemalja ljudi su bili izvrgnuti nepoštenim suđenjima, dok su u 57 posto zemalja bili nepravedno pritvoreni bez podignute optužnice.
Amnesty Interantional ističe kako su u nekoliko europskih zemalja – Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji i Srbiji – zabilježeni slučajevi lošeg postupanja prema romskoj nacionalnoj manjini, koja nema puni pristup školovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju, a nepovoljna ekonomska situacija čini se kao plodno tlo za vraćanje starih stereotipa o Romima.
U Amnesty Internationalu zato smatraju da svijet treba novu privrženost provedbi međunarodnih standarda za ljudska prava te ističu da zemlje članice G-20 mogu biti globalni lideri samo ako se obvežu na promicanje globalnih vrijednosti i suoče s vlastitim problemima i dvostrukim standardima koje koriste kada su u pitanju ljudska prava.
Amnesty International objavom Godišnjeg izvještaja započinje i svoju dugo pripremanu globalnu kampanju pod nazivom ‘Zahtijevamo dostojanstvo’ (Demand Dignity), u kojoj će se baviti problemom siromaštva.
